Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-657/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep kao sutkinji pojedinki, u ostavinskom postupku iza pok. TK (K), OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], odlučujući o žalbi nasljednice KK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Duji Koceiću, odvjetniku iz Splita, protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj O-599/2021-23 od 30. siječnja 2026., 1. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Žalba KK uvažava se kao osnovana te se ukida rješenje Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj O-599/2021-23 od 30. siječnja 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:

„I. Prekida se ostavinski postupak iza pok. TK ( K) ( OIB: [osobni identifikacijski broj] ) rođene **.**.1930., umrle **.**.2021.,državljanke Republike Hrvatske.

II. Upućuje se nasljednica KK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnicu protiv nasljednika SK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], ZK [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], DK OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], FK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i AK OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja da ostavinsku imovinu ostaviteljice predstavlja prvi i drugi kat kuće u [adresa], anagrafske oznake [adresa] koja kuća je izgrađena na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa].

III. Prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno okončana.

IV.O pokrenutoj parnici stranka upućena u parnicu dužna je obavijestiti ovaj sud dostavom jednog primjerka tužbe.

V. Ako stranka upućena u parnicu ne pokrene istu u određenom roku niti u tom roku sudu dostavi dokaz o pokrenutoj parnici, ovaj sud će nastaviti s ostavinskim postupkom te isti dovršiti bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upućena u parnicu.“

2. Protiv navedenog rješenja potpunu, pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je nasljednica KK 27. veljače 2026. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 11219/99., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. -Odluka USRH, 84/2008., 96/2008.-Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP), koji se primjenjuje i u ostavinskim postupcima temeljem članka 175. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015. i 14/2019.; dalje: ZN), te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da na pokretanje parnice uputi njezine sunasljednike.

3. Odgovor na žalbu nije dan.

4. Žalba je osnovana.

5. U ostavinskom postupku iza pok. TK utvrđeno je da su njezini zakonski nasljednici kći KK i unuci SK, ZK, DK, FK i AK, djeca njezinog pok. sina ĐK. Temeljem vlastoručne oporuke ostaviteljice od 6. rujna 2011. ista je svoju pokretnu i nepokretnu imovinu, prizemlje i kat kuće u [adresa] u [adresa] ostavila kćerki, ujedno i zakonskoj nasljednici KK.

5.1. Svojom izjavom od 14. travnja 2022. KK je priznala oporuku istinitom i pravno valjanom te prihvatila nasljedstvo temeljem iste, pri čemu je izjavila da ostavinu ostaviteljice čini, između ostalog, prizemlje i prvi kat kuće u [adresa], na adresi [adresa].

5.2. Zakonski nasljednici SK i ZK su osporili tvrdnju zakonske i oporučne nasljednice KK u pogledu opsega ostavinske imovine na način da kao ostavinsku imovinu ostaviteljice priznaju ½ dijela prizemlja i prvog kata kuće. Na ročištu održanom 7. ožujka 2023. zakonski nasljednik SK je u svoje ime i u ime svih nasljednika naveo kako smatra da predmet oporuke može biti samo ¼ dijela obiteljske kuće u [adresa], u naravi prizemlje i kat jer da je sin ostaviteljice ĐK od svojih sredstava izgradio drugi kat i potkrovlje obiteljske kuće, da je njegovim nasljednikom proglašena supruga ŽK koja je darovnim ugovorom izvanknjižno vlasništvo od ¾ dijela nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica], površine 162 m2, k. o. [katastarska općina]-[adresa], na adresi [adresa], koja se sastoji od prizemlja, prvog kata, drugog kata i potkrovlja prenijela u vlasništvo sinu SK. Ostaviteljica da je rješenjem o nasljeđivanju iza pok. supruga ZK stekla vlasništvo u ½ dijela obiteljske kuće, u naravi prizemlje i kat, a ne prizemlje i kat obiteljske kuće za cijelo, zbog čega njezinu ostavinsku imovinu čini isključivo ½ dijela prizemlja i prvog kata navedene obiteljske kuće, odnosno ¼ dijela cijele obiteljske kuće.

5.3. Zakonska i oporučna nasljednica KK je ustvrdila da je ostaviteljica u trenutku smrti bila vlasnica za cijelo prizemlja i prvog kata obiteljske kuće, a što je stekla građenjem u ½ dijela.

5.4. Kako je među nasljednicima došlo do spora o činjenicama vezanim za sastav ostavinske imovine ostaviteljice, to je prvostupanjski sud prekinuo ostavinski postupak i temeljem članka 222. stavak 1., 224. stavak 1. i 225. ZN-a uputio podnositeljicu žalbe na pokretanje parnice radi utvrđenja da ostavinsku imovinu „predstavljaju prvi i drugi kat kuće u [adresa], anagrafske oznake [adresa], koja je izgrađena na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa]“.

5.5. S pozivom na članak 225. stavak 1. ZN-a prvostupanjski sud upućuje na pokretanje parnice zakonsku i oporučnu nasljednicu KK protiv ostalih zakonskih nasljednika jer da se radi o nekretnini koja nije upisana u zemljišnu knjigu, da nasljednica KK svoje tvrdnje temelji na rješenju o nasljeđivanju iza pok. ZK, a da je uvidom u spis Općinskog suda u Makarskoj broj O-122/00 iza pok. ZK utvrđeno da su njegovim nasljednicima utvrđeni TK, supruga, i ĐK, sin, te da je supruga ostavitelja TK proglašena nasljednicom na dijelu od ½ obiteljske kuće u [adresa], u naravi prizemlje i prvi kat, koja kuća je izgrađena na č. zem. [katastarska čestica]/1 i [katastarska čestica]

– izvanknjižno vlasništvo. Kako se ne može nedvojbeno utvrditi da bi ostaviteljica bila vlasnica za cijelo prizemlja i prvog kata, te se to ne može utvrditi niti iz dostavljenih izjava VK od 28. ožujka 2022. i TKP od 17. veljače 2022., to da je pravo zakonske i oporučne nasljednice KK manje vjerojatno.

6. U svojoj žalbi nasljednica navodi kako istu podnosi i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pri čemu izričito ne određuje koju je bitnu povredu počinio prvostupanjski sud, ali se iz sadržaja žalbe može zaključiti da se radi o bitnoj povredi iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da prvostupanjski sud za svoju odluku nije dao jasne razloge, osobito zbog čega je nasljednicu KK uputio na pokretanje parnice, kad je ona oporuku ostaviteljice priznala pravno valjanom za razliku od ostalih zakonskih nasljednika.

6.1. Osporava se i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno pravilnost primjene materijalnog prava iz članaka 222. stavak 1., 224. stavak 1. i 225. ZN-a jer da iz priložene dokumentacije i izjava koje su dali zakonski nasljednici, odnosno ovjerenih izjava VK i TKP proizlazi kako je ostaviteljica bila u dugogodišnjem mirnom posjedu prizemlja i prvog kata kuće u čemu je nitko nije smetao, te kako je vlasništvo kuće u naravi prizemlja i prvog kata stekla građenjem u ½ dijela, a drugu polovinu nasljeđivanjem iza pok. ZK.

6.2. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer za svoju odluku nije dao jasne razloge, osobito u pogledu spornog djela imovine koja bi se trebala utvrditi kao ostavinska imovina.

6.3. Iz oporuke ostaviteljice TK proizlazi da ona svoju nepokretnu imovinu „prizemlje i kat kuće u [adresa]“ ostavlja kćerki KK. Nekretnina nije upisana u zemljišnoj knjizi, pa se ista prijavljuje kao izvanknjižno vlasništvo. Ostaviteljica govori o realnom dijelu kuće koji ostavlja KK, radi se o prizemlju i katu.

6.4. Iz ostavinskog postupka iza ZK, supruga ostaviteljice TK, odnosno rješenja o nasljeđivanju broj O-122/00 od 18. rujna 2002. proizlazi kako je kao ostavinska imovina prijavljena, između ostalog, i imovina iz posjedovnog lista broj 261, čest. zem. [katastarska čestica], te da je ostaviteljici uručena ½ obiteljske kuće u naravi prizemlje i prvi kat koja je izgrađena na toj nekretnini. Dakle, čest. zem. [katastarska čestica] iz posjedovnog lista broj 261 prijavljene su u cijelosti kao izvanknjižno vlasništvo, dok je TK uručena ½ obiteljske kuće izgrađene na navedenim nekretninama i to u naravi prizemlje i prvi kat, dok je sve ostalo uručeno zakonskom nasljedniku ĐK.

6.5. Iz izjava danih u ostavinskom postupku iza ostaviteljice proizlazi kako su zakonski nasljednici ostaviteljice, njezini unuci, osporili da bi ostaviteljica oporučno raspolagala s obiteljskom kućom i to u naravi prizemlje i kat u cijelosti, jer da je ona naslijedila iza svog supruga samo ½ dijela obiteljske kuće, u naravi prizemlje i kat, pa da je samo sa time i mogla raspolagati.

6.6. Nadalje, proizlazi da obiteljska kuća pored prizemlja i prvog kata ima drugi kat i potkrovlje, a što ne bi bilo predmet ostavinskog postupka, obzirom da je ostaviteljica oporučno raspolagala u korist KK s prizemljem i katom obiteljske kuće koja je sagrađena na naprijed navedenim zemljišnoknjižnim česticama.

6.7. Međutim, iako je između nasljednika sporna ½ dijela prizemlja i kata obiteljske kuće, prvostupanjski sud je na parnicu uputio radi utvrđenja da ostavinsku imovinu predstavlja prvi i drugi kat kuće u [adresa].

6.8. Nije jasno zbog čega je zakonska i oporučna nasljednica upućena na utvrđenje da ostavinsku imovinu predstavlja prvi i drugi kat kuće na adresi [adresa] u [adresa] kada drugi kat kuće uopće nije sporan niti je navedena zakonska i oporučna nasljednica tvrdila da bi ostaviteljica bila vlasnica drugog kata kuće, već isključivo da je ista vlasnica prizemlja i prvog kata kuće. Iz izjava svih zakonskih nasljednika proizlazi da je među njima sporno izvanknjižno vlasništvo na realnom dijelu nekretnine i to prizemlju i prvom katu obiteljske kuće, a ne i na drugom katu i potkrovlju obiteljske kuće.

6.9. Nije u pravu podnositeljica žalbe da je na parnicu trebalo uputiti njezine sunasljednike, a ne nju. Ovo stoga što iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ZK proizlazi da su kao ostavinska imovina prijavljeni prizemlje i kat sporne obiteljske kuće i da je ostaviteljici uručena ½ prizemlja i kata navedene obiteljske kuće, pa je pravo zakonske nasljednice koja tvrdi da je drugu polovinu njezina majka, odnosno ostaviteljica stekla građenjem, a obzirom da je rješenjem o nasljeđivanju iza ZK druga polovina obiteljske kuće u naravi prizemlje i kat u okviru izraza „na sveukupnoj preostaloj imovini ostavitelja“ uručena ĐK, njezino pravo manje vjerojatno.

7. Međutim, kako nisu dani razlozi od strane prvostupanjskog suda zbog čega uputa na parnicu glasi na utvrđenje da ostavinsku imovinu predstavlja prvi i drugi kat sporne obiteljske kuće, jer se kroz cijeli ostavinski postupak između zakonskih nasljednika vodi spor oko prizemlja i prvog kata kuće, odnosno suvlasničkog omjera koji čini ostavinsku imovinu ostaviteljice, to je ovaj sud ukinuo pobijanu odluku primjenom članka 380. točka 3. ZPP-a u svezi s člankom 175. stavak 2. ZN-a i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

7.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedenu bitnu povredu, te će za svoju odluku dati jasne razloge koji su utemeljeni na činjenicama utvrđenim tijekom ostavinskog postupka, odnosno na činjenicama koje su nesporno između nasljednika utvrđene kao sporne, a tiču se opsega ostavinske imovine, nakon čega će donijeti novu odluku.

Koprivnica, 1. srpnja 2026.

Sutkinja

Vesna Rep