- 1 -              III Kr 122/2023-3

 

 

 

 

 

 

Broj: III Kr 122/2023-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana kao predsjednika vijeća te Melite Božičević-Grbić i Ileane Vinja kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Slunjski kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv os. A. H., zbog kaznenog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. - dalje: KZ/11.) i dr., odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, koju čine presuda Općinskog suda u Rijeci od 29. ožujka 2023. broj K-1087/2022-33 i presuda Županijskog suda u Varaždinu od 26. srpnja 2023. broj Kž-387/2023-4,  u sjednici održanoj 18. siječnja 2024.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

 

Odbija se zahtjev os. A. H. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Rijeci od 29. ožujka 2023. broj K-1087/2022-33 i presuda Županijskog suda u Varaždinu od 26. srpnja 2023. broj Kž-387/2023-4, A. H. je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine i šest mjeseci zbog kaznenog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 2. u vezi s čl. 228. st. 1. KZ/11. i kaznenog djela iz čl. 331. st. 1. KZ/11.

 

2. Osuđenik je osobno podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude (dalje: zahtjev) zbog „povreda odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni te imovinskopravnim zahtjevima“. Prigovara da nije u potpunosti riješen predmet, da je optužba prekoračena, da postoje okolnosti koje isključuju krivnju, da su povrijeđene odredbe o istražnom zatvoru „a također je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje“ s prijedlogom za izricanje djelomične uvjetne osude („… dajte mi ostatak kazne uvjetno …“).

 

3. Prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prvostupanjski sud je postupio sukladno čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11.,91/12.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 80/22. - dalje: ZKP/08.).

 

4. Zahtjev nije osnovan.

 

5. U odnosu na uvodno nabrojene povrede zakona osuđenik obrazlaže da je glede kaznenog djela opisanog u toč 2. optužbe predlagao ispitivanje kao svjedoka inspektora D. P. i N. T. „gdje su …svi prijedlozi moji i od branitelja odbiveni …“. Prigovara da se „… nije posvetila detaljnija pažnja da bi se pravedno sudilo za otuđenje  kod R. B.-L. …“ te je bez dokaza osuđen za to djelo, a također je i „… sama prijava do koje su inspektori … došli … nezakonita …“. Dodaje da je zbog odbijanja prijedloga da se ispita M. D. bio uskraćen u iznošenju obrane što da je prigovorio u žalbi dok drugostupanjski sud „… nije …to preispitao u tim dijelovima optužbe i osude.“

 

5.1. Nadalje, glede kaznenog djela iz čl. 331. st. 1. KZ/11. osuđenik tvrdi da pištolj –penkala nije bio u njegovom posjedu već je „… otuđen od E. G....“ zbog čega je tražio „… vještačenje tj. da uzmu otiske a ne samo ispravnost istog …“ te da je posjedovanje ove vrste oružja prekršaj, a ne kazneno djelo.

 

5.2. Zaključno navodi da ga na slobodi čeka posao, ima bolesnu majku (priložena medicinska dokumentacija) kojoj je jedini skrbnik te mora brinuti o nevjenčanoj supruzi sa petoro djece.

 

6. Pretežni dio osuđenikovih navoda izraz je nezadovoljstva o načinu na koji su vrednovani dokazi uz zaključak o postojanju krivnje za terećena djela. Međutim, prema čl. 515. st. 1. i čl. 517. st. 1. ZKP/08. zahtjev se može podnijeti zbog točno propisanih povreda zakona pri čemu je Vrhovni sud Republike Hrvatske, shodno čl. 519. u vezi s čl. 511. st. 1. ZKP/08., ograničen samo na ispitivanje povreda zakona na koje se poziva osuđenik. Navedeno zakonsko ograničenje znači da se zahtjev ne može podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne odluke o kazni te imovinskopravnim zahtjevima. To znači da se ovim izvanrednim pravnim lijekom ne ispituje se jesu li niži sudovi ispravno ocijenili dokaznu građu niti jesu li proveli sve dokaze (npr. ispitali sve svjedoke) važne za zaključak o krivnji i dokazanosti kaznenog djela, te jesu li pravilno utvrdili i vrednovali okolnosti važne za izbor vrste i mjere kazne.

 

7. Nadalje, drugostupanjski sud je ocijenio sve bitne žalbene navode osuđenika. Podrobno je obrazložena neutemeljenost žalbenih prigovora o bitnim povredama odredaba kaznenog postupka, posebno uz otklon zamjerki o povredi prava obrane zbog odbijenih dokaznih prijedloga obrane (odlomak 8. i 9. presude) te pravilnom ocjenom o zakonitim radnjama ispitivanja osuđenika pred policijom i državnim odvjetnikom. Potom je (odlomak 10. do 12. presude) žalbeni sud temeljito razmotrio stanje dokazne građe koja je, i po mišljenju tog suda, dostatna za nedvojben zaključak o dokazanosti terećenih djela rukovodeći se kritičkom analizom osuđenikove obrane (cjelovito priznanje pred policijom, pred državnim odvjetnikom i na dvije rasprave, a na posljednjoj raspravi djelomično priznanje), iskazima oštećenika te ostalim dokazima (potvrda A. o otkupu lom zlata od osuđenika, potvrde o oduzimanju predmeta od osuđenika i vraćanju predmeta oštećenicima).

 

8. U odnosu na dokazne prijedloge, iz stanja spisa predmeta razvidno je da je osuđenik tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom predlagao dokaze koji su dijelom prihvaćeni (svjedok D. O., balističko vještačenje pištolja), a dijelom odbijeni (psihijatrijsko vještačenje, svjedoci D. P., A. R. i S. L.) uz dostatno i razumno obrazloženje (odlomak 5. prvostupanjske presude), sve sukladno ovlasti suda predviđenoj u čl. 421. ZKP/08.

 

8.1. Osuđenik se na posljednjoj raspravi 27. ožujka 2023., koja je počela iznova, očitovao da se „smatra krivim po svim točkama optužnice od 1 do 5 ali ne u potpunosti“ te je  slobodno i neometano iznosio obranu. Kazneno djelo počinjeno na štetu R. B.-L. iz toč. 3. optužnice u cijelosti je porekao bez dodatnih objašnjenja (o mogućem počinitelju kojeg spominje u podnijetom zahtjevu). Stoga su posve promašeni navodi u zahtjevu o povredi prava obrane zbog odbijenog prijedloga da se kao mogući počinitelj ispita M. D. Takav prijedlog obrana nije stavila na raspravi niti se iz osuđenikove obrane moglo razabrati na koju osobu, kao mogućeg počinitelja, upućuje.

 

9. Neutemeljeno osuđenik smjera na povredu kaznenog zakona iz čl. 469. toč. 1. ZKP/08. tvrdnjom da je posjedovanje predmetnog pištolja prekršaj. Pravomoćnom presudom osuđenik je proglašen krivim jer je „… u stanu u kojem živi protivno odredbi čl. 7. st. 1. toč. 11. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, neovlašteno posjedovao ručno izrađeni pištolj, dvodjelni u obliku kemijske olovke,“ (toč. 5 izreke prvostupanjske presude). Već sam opis djela jasno govori o posjedovanju vrste oružja koje ulazi u kategoriju A-zabranjenog vatrenog oružja u smislu čl. 7. st. 1. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana ("Narodne novine" broj 94/18. - dalje: ZNPOG), koje je i prema čl. 8. ZNPOG, u smislu prava i obveza vlasnika oružja, razvrstano u kategoriju zabranjenog oružja. Pored toga, valja istaknuti da je upravo po prijedlogu obrane provedeno balističko vještačenje koje je potvrdilo da se radi o zabranjenom oružju.  Prema tome, kako se radi o zabranjenom oružju (oružje A kategorije) čija nabava i posjedovanje građanima uopće nije dopušteno, zakonito je i pravilno djelatnost iz toč. 5. izreke presude podvedena pod kazneno djelo iz čl. 331. st. 1. KZ/11., dok se prekršajne odredbe odnose na ostale kategorije oružja.

 

 

10. Budući da je osuđenik proglašen krivim upravo za djelatnost koja mu je stavljena na teret optužnicom to nema govora o prekoračenju optužbe, a kako su niži sudovi dali podrobna obrazloženja za činjenična utvrđenja i ocjenu dokaza te odgovore na sve relevantne navode u odnosu na žalbene razloge bez osnova je osuđenikovo smjeranje na nepravičnost postupka.

 

 

 

11. Slijedom izloženog, na temelju čl. 519. u vezi s čl. 512. ZKP/08. trebalo je zahtjev odbiti kao neosnovan.

 

Zagreb, 18. siječanj 2024.

 

Predsjednik vijeća:

Ranko Marijan, v.r.