Poslovni broj: R1-37/2024-16
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI
STALNA SLUŽBA U KRKU
Bodulska 2D, 51500 Krk
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji toga suda Katji Bajčić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Kristini Miklić Dminić, odvjetnici u Krku, protiv protustranaka 1. ČR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. RR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Jasmini Milosavljević, odvjetnici u Krku, radi uređenja međe, nakon uviđaja održanog 8. travnja 2026., 1. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I Uređuje se međa između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke prema posljednjem mirnom posjedu na način da međašni pravac između predmetnih nekretnina ide točkama označenim po vještaku geodetske struke Nenadu Vidmaru koje su na licu mjesta označene rozom bojom, i to točkama A-B-C-D-E-F-G, pri čemu je udaljenost između točke A - B 4,10 m, udaljenost između točka B - C je 3,50 m, udaljenost između točke C - D je 10,70 m, a udaljenost između točke D - E je 1,10 m, udaljenost između točke E - F je 1,07 m, udaljenost između točke F - G je 2,65 m, a što će vještak prikazati na skici lica mjesta koja će činiti sastavni dio ovog rješenja.
II Od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima – rozom bojom kao lomnim točkama smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno to treba dokazati.
III Nakon što je sud u postupku uređenja međe uredio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s time uskladi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe. Sastavni dio rješenja o uređenju međe je nalaz i mišljenje vještaka iz područja geodezije odnosno skica lica mjesta s uređenom međom kao i fotografije označene međe.
IV Svaka stranka snosi svoje troškove.
V Odbija se prijedlog predlagatelja da sud naloži protustrankama da naknade predlagatelju 1/2 dijela troškova s osnova izvedenih geodetskih vještačenja.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je 27. siječnja 2015. godine podnio prijedlog za uređenje međe između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja, koje u naravi predstavljaju kuću i dvor na adresi [adresa], i k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke. Kako međašni znakovi među nekretninama ne odgovaraju stvarnom stanju pa je međa postala sporna, predlaže se da sud po provedenom postupku uspostavi među između navedenih nekretnina.
2. ČR je u odgovoru na prijedlog od 25. veljače 2015. godine naveo da je upravo predlagatelj taj koji je izmijenio stanje u odnosu na ranije utvrđenu među, a kako bi si osigurao pristup na svoju nekretninu. Predlagatelj da je tako u jednom dijelu protustrankama oduzeo kvadrate, a na drugom dijelu ih je dodao, a s čime su se protustranke suglasile kako bi predlagatelj imao odgovarajući put do svoje nekretnine. Zid koji predstavlja među između nekretnina koje su predmetom postupka sagradio je upravo predlagatelj pred 30 godina.
2.1. RR i njegova pravna prednica JR, koja je tijekom postupka preminula, su u odgovoru na prijedlog naveli da je međa između nekretnina stranaka definirana još prije 30 godina. Otac protustranaka pok. ČR i predlagatelj su dogovorili među, po kojem dogovoru je predlagatelj sagradio kameni zid koji je i danas na terenu i do kojeg su stranke izvršavale svoj posjed, svaka sa svoje strane zida. Dakle, posjedovno stanje je nepromijenjeno unatrag najmanje 30 godina te su međašni znakovi na terenu vidljivi.
3. Sud je 7. ožujka 2016. godine izvršio uviđaj lica mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Nenada Vidmara, ing. geod., koji je sačinio nalaz i mišljenje u kojem su po zadatku suda prikazane međa između predmetnih nekretnina prema važećem katastarskom planu te međa prema stvarnom stanju, odnosno žičanoj ogradi i kamenom zidu koji dijele posjed stranaka.
4. Nakon izrade nalaza i mišljenja vještaka održan je novi uviđaj lica mjesta 28. svibnja 2018. godine na kojem je vještak pozvan da uredi među prema stvarnom posjedu te je istome naloženo sačiniti skicu lica mjesta s prikazanom međom kako je ista uređena prema zidu i žičanoj ogradi na terenu.
5. Po izradi skice lica mjesta, sud je 4. ožujka 2019. godine donio pisano rješenje o uređenju međe koje je povodom žalbe predlagatelja ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zadru posl. br. Gž-562/19 od 21. travnja 2021. godine i to iz razloga što je sud propustio postupiti po odredbi čl. 103. st. 4. ZVDSP-a i nije istodobno s donošenjem odluke označio među međašnim znakovima na terenu. Prema obrazloženju drugostupanjskog suda, međašni pravac nije dovoljno utvrditi samo rješenjem prema skici vještaka, već je za nastupanje pravnih posljedica uređenja međe istu potrebno označiti i na terenu.
6. Sukladno uputi drugostupanjskog suda, u ponovljenom postupku održan je novi uviđaj lica mjesta uz sudjelovanje vještaka Nenada Vidmara, ing. geod. Uviđaju su prisustvovali predlagatelj i protustranka RR shodno čemu su bili ispunjeni uvjeti za uređenje međe prema čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, dalje: ZV).
7. Odredba čl. 103. ZV-a propisuje sljedeće:
(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.
(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.
(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.
(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.
8. Prvi način uređenja međe predviđen citiranom odredbom ZV-a je prema katastarskom nacrtu – planu, ako je to moguće i ako stranke na to pristaju.
8.1. Sudski vještak je na licu mjesta pokazao među prema katastarskom nacrtu između s jedne strane k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagatelja i s druge strane k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke. Međutim, tom je prilikom utvrđeno da prema važećem katastarskom planu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ulazi u posjed protustranke u njezinom jugoistočnom dijelu, a k. č. [katastarska čestica] ulazi u posjed predlagatelja u sjeverozapadnom dijelu, radi čega stranke nisu bile suglasne s uređenjem međe prema važećem katastarskom planu.
8.2. Kako se katastarski plan važeći na dan održavanja uviđaja 8. travnja 2026. godine razlikuje od plana važećeg 2018. godine kada je sačinjena skica lica mjesta po kojoj je doneseno ukidno rješenje, vještak je pojasnio da se kao metoda mjerenja u vrijeme izrade nalaza iz 2018. godine koristila metoda uklopa na nehomogenizirani službeni katastarski plan. Međutim, taj je službeni katastarski plan homogeniziran 2020. godine otkada se primjenjuje metoda preklopa prema kojoj se službeni katastarski plan jednostavno preklapa s detaljem na terenu, a što dovodi do razlike u odnosu na raniji katastarski plan. Stoga nije bilo moguće među urediti po katastarskoj međi prikazanoj na skici lica mjesta iz 2018. godine, kako je to predlagao predlagatelj, budući ista više ne odgovara katastarskoj međi prema službenom važećem planu.
9. Kao drugi način uređenja međe čl. 103. ZV-a predviđa sporazum stranaka, koji u ovoj pravnoj stvari nije postignut.
10. U svrhu ocjene posljednjeg mirnog posjeda, sud je na uviđaju utvrdio da između nekretnina stranaka, i to cijelom njihovom dužinom, postoje znakovi koji označavaju s jedne strane posjed predlagatelja, a s druge strane posjed protustranke i to:
- u sjeverozapadnom dijelu između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] granicu posjeda stranaka predstavlja betonski zid između potpornog zida nasipanog dijela dvorišta predlagatelja i ruba pomoćnog objekta protustranke,
- u nastavku opisanog betonskog zida granicu posjeda stranaka između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja betonski zidić dužine cca 3 m i visine cca 0,5 m,
- u nastavku betonskog zidića, a po sredini širine istoga postavljeni su željezni stupići cijelom dužinom k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve do k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- željezni stupići postavljeni su sredinom zelene površine, odnosno vrta s posađenim cvijećem koji se nalazi između okućnica stranaka,
- u dijelu vrta koji se nalazi od postavljenih željeznih stupića pa cca 30 cm u smjeru okućnice predlagatelja na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], do asfaltranog dijela okućnice, postavljen je rubnjak, a između rubnjaka i željeznih šipki posađeno je cvijeće. Prema navodima stranaka rubnjak je postavio predlagatelj pred 10, a možda i više godina, a predlagatelj je posadio i cvijeće koje se nalazi između opisanog rubnjaka i željeznih šipki,
- u dijelu vrta od željeznih šipki prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je isto širine cca 30 cm, nalazi se cvijeće koje je posadila protustranka,
- u nastavku željeznih šipki, granicu posjeda stranaka označava kameni zid star više od 30 godina, a koji je sagradila protustranka.
10.1. Stranke su na uviđaju suglasno potvrdile da opisani betonski zid, zidić, željezne šipke i kameni zid u nastavku šipki, sve kako je gore opisano, označavaju granicu njihovih posjeda, odnosno da svaki od njih koristi svoje nekretnine upravo do pokazane granice.
11. S obzirom na iskaz stranaka, sud je na licu mjesta pristupio uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu koji prema utvrđenju suda odgovara stanju na terenu i postojećim međašnim znakovima – betonskom zidu između potpornog zida predlagatelja i zida pomoćnog objekta protustranke (A-B), niskom zidiću u nastavku i žičanoj ogradi postavljenoj u sredinu vrta koji dijeli okućnice stranaka (B-C-D) i kamenom zidu koji je sagradio upravo predlagatelj (D-E-F-G), a kako je to detaljno opisano u toč. I. izreke rješenja.
12. Toč. II i III izreke rješenja temelje se na odredbi čl. 103. st. 5. i 6. ZV-a.
13. Trošak postupka uređenja međe reguliran je paragrafom 283. Zakona o vanparničnom postupku (Narodne novine 73/91) koji se primjenjivao u trenutku pokretanja ovog postupka, a koji u st. 1. propisuje da će troškove postupka snositi stranke po mjeri svojih graničnih linija. Međutim, predlagatelj će sam snositi troškove postupka ako se iz rasprave pokaže da obnavljanje ili ispravljanje međa nije bilo potrebno jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati. Dakle, ako se tijekom postupka utvrdi da međa uopće nije sporna ili je vidljiva pa da nije ni bilo potrebe za uređenjem iste, troškove postupka snosi sam predlagatelj. Troškovi zastupanja padaju na zastupanoga, što znači da svaka stranka snosi svoje troškove s osnove zastupanja od strane odvjetnika pa je odlučeno kao u toč. IV izreke rješenja.
14. Toč. V izreke rješenja odbijen je prijedlog predlagatelja da sud naloži protustranci ČR da mu naknadi trošak geodetskog vještačenja u 1/2 dijela iz razloga što je uređenje međe u njihovu zajedničku interesu. Protustranka se tome protivila navodeći da je međa na terenu jasno vidljiva već 30 godina i da do ovog postupka nije trebalo ni doći.
14.1. Kako je već ranije opisano, međa između nekretnina stranaka uređena je prema posljednjem mirnom posjedu, i to prema jasnim i lako raspoznatljivim međašnim znakovima koji definiraju granicu posjeda predlagatelja i protustranke već dugi niz godina – betonskim zidom, zidićem, željeznim šipkama i kamenom zidu, a na postojanje kojih znakova je protustranka ukazivala kroz cijelo razdoblje trajanja postupka.
14.2. Cijeneći sadržaj citiranog paragrafa 283. Zakona o vanparničnom postupku, sud zaključuje da nema osnove za nalaganje protustranci da naknadi predlagatelju 1/2 dijela troškova provedenog vještačenja jer po stavu suda, a s obzirom na stanje na terenu, nije ni bilo potrebe za uređenjem međe pa je upravo predlagatelj taj koji je dužan snositi troškove postupka. Činjenica da međa odstupa od međe prema katastarskom planu na što je stalno ukazivao predlagatelj ne znači ujedno i da je međa sporna i da je nužno provesti postupak uređenja međe kada na terenu postoje jasni međašni znakovi (Županijski sud u Slavonskom Brodu Gž-1400/2021, Županijski sud u Karlovcu Gž-50/2022).
15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Krku, 1. srpnja 2026.
Sutkinja:
Katja Bajčić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi pisanim putem u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda u roku od 15 (osam) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog, a o žalbi odlučuje županijski sud.