Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž-150/2026-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Kristini Pavelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice BK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv 1. tuženog EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova ulica 82, OIB: 76674680107 i 2. tužene ZK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici, posl.br. P-605/2025-3 od 4. veljače 2026., 30. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba tužiteljice, ukida se rješenje Općinskog suda u Virovitici posl.br. P-605/2025-3 od 4. veljače 2026. te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
„ Odbacuje se tužba u ovoj pravnoj stvari.“
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila tužiteljica u kojoj je navela da rješenje suda prvog suda pobija u cijelosti, da rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ( čl. 354.st. 2. ZPP-a ), zbog pogrešne primjene materijalnog prava ( čl. 356. ZPP-a ), zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ( čl. 355. ZPP-a). U žalbi je tužiteljica predložila da sud uvaži žalbu, da ukine pobijano rješenje te da vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Na žalbu tužiteljice nije odgovoreno.
4. Žalba tužiteljice je osnovana.
5. Ovaj drugostupanjski sud je ispitao pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, na temelju odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025 dalje: ZPP).
6. U prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.
7. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:
- da je tužiteljica pokrenula parnični postupak protiv tuženika Eos matrix d.o.o. Zagreb i ZK sa zahtjevom da sud utvrdi ništetnost odnosno neistinitost kupoprodajnog ugovora koji je sklopljen između tuženika, a nekretnine u vanknjižnom vlasništvu tužiteljice, k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da izvršena radnja provedena na nekretninama koje nisu bile predmetom ovrhe, stjecanje po ovrsi koja se nije ostvarila u ovršnom postupku Ovr- 1494/2010 nema pravne osnove, tuženik Eos Matrix d.o.o. da je nekretninu stekao bez pravne osnove, da se utvrdi da je stupanje u posjed nekretnine provedeno nasilno, bez prethodnog incidentalnog postupka, bez zaključka o predaji nekretnine u posjed tuženika Eos Matrix d.o.o., da se utvrdi da z.k. odjel izvrši brisanje trenutnog stanja i izvrši uspostavu z.k. stanja koje prethodi ovom trenutnom,
- da je sud donesao rješenje 4.veljače 2026., kojim je odbacio tužbu tužitelj ice.
8. Odredbom čl. 187. st. 1. ZPP-a je propisano da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave. Odredbom čl. 187.st. 2. ZPP -a je propisano da se takva tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.
9. Iz sadržaja pobijanog rješenja od 4.veljače 2026. je vidljivo da je sud utvrdio da tužiteljica u svojoj tužbi nije navela koji je njen pravni interes da se utvrdi ništetnim odnosno neistinitim kupoprodajni ugovor, budući da tužiteljica nije vlasnica nekretnine koja je predmetom kupoprodaje. Sud također navodi i da tužiteljica ne navodi koji su to razlozi zbog kojih bi kupoprodajni ugovor između tuženika bio ništetan , odnosno neistinit. Stoga sud zaključuje da tužba tužiteljice za utvrđenje ništetnosti kupoprodajnog ugovora nema osnove u odredbi čl. 187. ZPP-a, te da je sud prvog stupnja odbacio tužbu tužiteljice jer da tužbeni zahtjev koji tužiteljica postavlja nije upravljen na utvrđivanje postojanja, odnosno nepostojanja prava ili pravnog odnosa i istinitost, odnosno neistinitost kakve isprave, već na utvrđenje da je ona u vanknjižnom vlasništvu predmetne nekretnine iako je predmetna nekretnina sukladno pravomoćnim odlukama donesenim u ovršnom postupku postala vlasništvo 1. tuženika. Sud prvog stupnja navodi i da se tužbom se ne može tražiti utvrđenje da je sudska odluka ništetna, a da ni ostali zahtjevi za utvrđenje koje ističe tužiteljica nisu dopušteni jer je isto provedeno temeljem pravomoćne sudske odluke.
10. Sud prvog stupnja je prilikom donošenja pobijanog rješenja počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući rješenje prvog stupnja ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati.
11. Prije svega, ističe se kako na temelju odredbe čl. 327. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba. Slijedom navedene odredbe, za sada se ne može prihvatiti navod suda prvog stupnja da tužiteljica u svojoj tužbi nije navela koji je njen pravni interes da se utvrdi ništetnim odnosno neistinitim kupoprodajni ugovor sklopljen između tuženika, u odnosu na nekretninu za koju tužiteljica tvrdi da je njeno vanknjižno vlasništvo. Nadalje, iz sadržaja obrazloženja prvostupanjske odluke proizlazi da sud utvrđuje da tužiteljica ne može tužbom tražiti utvrđenje da je sudska odluka ništetna, što ne proizlazi iz zahtjeva tužiteljice.
12. Sud prvog stupnja ne daje jasne i valjane razloge zbog čega je odbacio tužbu tužiteljice u odnosu na ostale tužbene zahtjeve te se odluka suda prvog stupnja ne može ispitati.
13. Također, tužiteljica je bila dužna postaviti u smislu odredbe čl. 186. ZPP -a određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, što je tužiteljica propustila učiniti. Iz sadržaja tužbenih zahtjeva nije niti točno vidljivo na što se odnose, tužiteljica nije navela koji točno ugovor osporava, niti u ostalim tužbenim zahtjevima na koje nekretnine se isti odnose.
14. Sud prvog stupnja bio je dužan pozvati prije svega tužiteljicu na ispravak tužbe, u smislu odredbe čl. 106. i 109. ZPP-a.
15. Dakle, s obzirom na odredbe čl. 186. ZPP-a, sud prvog stupnja je bio dužan pozvati tužiteljicu na ispravak tužbe, na način da postavi određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanje, te potom poduzeti daljnje radnje propisane odredbama ZPP-a.
16. Stoga je valjalo pozivom na odredbu članka 380. točka 3. ZPP-a, žalbu tužiteljice uvažiti, pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak , a u nastavku postupka, sud će provesti postupak, propisan odredbama ZPP -a, te donijeti na zakonu utemeljenu odluku.
U Gospiću, 30.lipnja 2026.
Sutkinja
Kristina Pavelić
