Poslovni broj:Povrv-570/2025-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Nives Grubišić Đogić, u pravnoj stvari tužitelja Privredne banke Zagreb d.d., OIB:02535697732, Zagreb, Radnička cesta 50, zastupanog po Goranu Suiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika LC, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po privremenom zastupniku Saši Brođanac, odvjetnici u Zagrebu, radi isplate, na glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj 1. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i privremenog zastupnika tuženika, 30. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovrv-3653/2025 od 8. listopada 2025. kojim je naloženo tuženiku OC, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju Privrednoj banci Zagreb d.d., OIB: 02535697732, iznos od 4.959,73 EUR sa zateznim kamatama u iznosu 70,69 EUR obračunatim do 5. veljače 2025. i daljnjim zateznim kamatama od 6. veljače 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 812,50 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 30. lipnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj, ranije ovrhovoditelj, podnio je prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv tuženika, ranije ovršenika, radi naplate novčane tražbine u iznosu od 4.959,73 EUR, s prethodno obračunatom zateznom kamatom u iznosu od 70,69 EUR do 5. veljače 2025. te daljnjom zakonskom zateznom kamatom od 6. veljače 2025. do isplate.

2. Tražbina tužitelja temelji se na izvatku iz poslovnih knjiga tužitelja, a proizlazi iz ugovornog odnosa stranaka, odnosno iz Ugovora o otvaranju i vođenju transakcijskog tekućeg računa broj [broj bankovnog računa], sklopljenog 5. studenoga 2020., na temelju kojeg tužitelj prema tuženiku potražuje nepodmireni iznos s osnove korištenog prekoračenja po transakcijskom računu.

3. Povodom prijedloga za ovrhu doneseno je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-3653/2025 od 8. listopada 2025.

4. Protiv navedenog rješenja o ovrsi tuženik je, po privremenom zastupniku, podnio prigovor. U prigovoru je istaknuo da tuženik nema prebivalište ni boravište u [adresa], slijedom čega je osporio nadležnost javnog bilježnika za donošenje rješenja o ovrsi, kao i nadležnost suda za postupanje u ovoj pravnoj stvari. Ujedno je osporio osnovu i visinu tražbine.

5. Rješenjem ovog suda poslovni broj Povrv-570/2025 od 9. veljače 2026. stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha te su ukinute provedene ovršne radnje, a postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

6. Tužitelj je u podnesku od 23. veljače 2026. osporio navode tuženika. Naveo je da su tužitelj i tuženik 5. studenoga 2020. sklopili Ugovor o otvaranju i vođenju transakcijskog tekućeg računa u kunama broj [broj bankovnog računa], iz kojeg odnosa proizlazi dospjelo i nepodmireno potraživanje tužitelja prema tuženiku temeljem prešutnog prekoračenja po navedenom računu. U dokaz svojih navoda dostavio je ugovor, pregled prometa po računu, izvadak iz poslovnih knjiga te ostalu dokumentaciju.

7. Na ročištu održanom 1. lipnja 2026. punomoćnik tužitelja ostao je kod tužbe, tužbenog zahtjeva i dokaznih prijedloga, dok je privremeni zastupnik tuženika izričito naveo da ne prigovara visini tužbenog zahtjeva te da ne predlaže provođenje financijskog vještačenja radi smanjenja troškova postupka. Ostao je samo kod prigovora nenadležnosti. Stoga je sud utvrdio da među strankama nisu sporni osnova i visina tužbenog zahtjeva, već je sporno pravno pitanje nadležnosti javnog bilježnika za donošenje rješenja o ovrsi te nadležnosti suda za postupanje u ovom predmetu.

8. Prigovor tuženika kojim osporava nadležnost javnog bilježnika sud je razmotrio primjenom odredbe članka 281. stavka 6. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24-dalje: OZ).

9. Odredbom članka 281. stavka 6. OZ-a propisano je da ako javni bilježnik zaprimi prijedlog za ovrhu protiv ovršenika osobe s prebivalištem ili sjedištem izvan [adresa], smatrat će se da je zaprimio zahtjev za izdavanje platnog naloga sukladno odredbama zakona kojim se uređuje parnični postupak te neće donijeti rješenje o ovrsi, već će proslijediti predmet nadležnom sudu u skladu s člankom 287. OZ-a radi donošenja odluke.

10. Iz citirane odredbe proizlazi da javni bilježnik nije ovlašten donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako je prijedlog za ovrhu podnesen protiv osobe koja ima prebivalište ili sjedište izvan [adresa]. U takvoj situaciji javni bilježnik ne odbacuje prijedlog za ovrhu, nego ga je dužan smatrati zahtjevom za izdavanje platnog naloga i proslijediti predmet nadležnom sudu radi donošenja odluke.

11. Stoga je pravilno pravno shvaćanje tuženika da javni bilježnik ne bi bio ovlašten donijeti rješenje o ovrsi ako bi već iz prijedloga za ovrhu proizlazilo da ovršenik ima prebivalište izvan [adresa]. Međutim, takav prigovor ne dovodi do odbacivanja prijedloga za ovrhu, niti do odbijanja tužbenog zahtjeva, već jedino znači da o zahtjevu vjerovnika treba odlučiti sud, i to kao o zahtjevu za izdavanje platnog naloga odnosno, nakon prigovora, u parničnom postupku.

12. Drugim riječima, svrha odredbe članka 281. stavka 6. OZ-a nije uskratiti vjerovniku pravo na sudsku zaštitu niti sankcionirati prijedlog odbacivanjem, već isključiti ovlast javnog bilježnika da u takvoj situaciji samostalno donese rješenje o ovrsi. Upravo zato zakon izričito propisuje da se takav prijedlog smatra zahtjevom za izdavanje platnog naloga i da se predmet prosljeđuje sudu radi donošenja odluke.

13. Slijedom navedenog, prigovor nenadležnosti javnog bilježnika ne dovodi u pitanje osnovanost tražbine tužitelja, niti predstavlja razlog za odbacivanje tužbe. Budući da je u konkretnom slučaju povodom prigovora rješenje o ovrsi stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha, a postupak nastavljen pred sudom kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, eventualna nepravilnost u prethodnoj ovršnoj fazi otklonjena je time što o osnovanosti zahtjeva odlučuje sud u ovom parničnom postupku.

14. U odnosu na prigovor tuženika kojim osporava nadležnost suda, sud je ocijenio da ni taj prigovor nije osnovan.

15. Prema odredbi članka 171. stavka 1. OZ-a, za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na novčanoj tražbini i za provedbu te ovrhe mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište ovršenika, a ako ovršenik nema prebivalište u [adresa], nadležan je sud na čijem se području nalazi ovršenikovo boravište.

16. Stavkom 2. istog članka propisano je da, ako ovršenik nema u Republici Hrvatskoj ni boravište, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište ovršenikova dužnika, a ako ovaj nema prebivalište u [adresa], nadležan je sud na čijem se području nalazi boravište ovršenikova dužnika. Stavkom 3. istog članka propisano je da se odredbe stavaka 1. i 2. koje se odnose na prebivalište fizičke osobe na odgovarajući način primjenjuju i na sjedište pravne osobe.

17. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da okolnost da ovršenik nema prebivalište ni boravište u [adresa] ne znači da sud Republike Hrvatske nije nadležan za odlučivanje. Naprotiv, zakon upravo za takvu situaciju propisuje daljnje pravilo o mjesnoj nadležnosti, prema kojem je nadležan sud na čijem se području nalazi prebivalište odnosno sjedište ovršenikova dužnika.

18. U konkretnom slučaju tužitelj je pravna osoba sa sjedištem u [adresa], i to u Zagrebu, Radnička cesta 50. Tužitelj potražuje isplatu novčane tražbine iz ugovornog odnosa sklopljenog s tuženikom, odnosno iz poslovnog odnosa koji se odnosi na transakcijski račun otvoren kod tužitelja kao banke sa sjedištem u [adresa].

19. Stoga se ne može prihvatiti pravno shvaćanje tuženika da zbog navodnog nepostojanja prebivališta odnosno boravišta tuženika u [adresa] ne postoji nadležnost suda Republike Hrvatske. Članak 171. OZ-a izričito uređuje i situaciju kada ovršenik nema prebivalište ni boravište u [adresa], pa navedena okolnost sama za sebe ne dovodi do nenadležnosti suda, niti do odbacivanja prijedloga odnosno tužbe.

20. Osim toga, u ovoj fazi postupka sud ne odlučuje o provedbi ovrhe, budući da je rješenje o ovrsi stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha i ukinute su provedene ovršne radnje, već odlučuje o osnovanosti tražbine tužitelja u parničnom postupku, kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

21. Dakle, prigovor tuženika u dijelu u kojem se odnosi na javnog bilježnika može biti relevantan samo za ocjenu je li javni bilježnik bio ovlašten donijeti rješenje o ovrsi ili je predmet trebao proslijediti sudu. Međutim, taj prigovor ne isključuje nadležnos t suda da, nakon što je postupak pred njim nastavljen, odluči o zahtjevu tužitelja. S druge strane, prigovor nenadležnosti suda nije osnovan jer OZ izričito propisuje pravila nadležnosti i za slučaj kada ovršenik nema prebivalište ni boravište u Republ ici [adresa].

22. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u prijedlog za ovrhu, rješenje o ovrsi, prigovor tuženika, podnesak tužitelja od 23. veljače 2026., Ugovor o otvaranju i vođenju transakcijskog računa, pregled prometa po računu, izvadak iz poslovnih knjiga tužitelja na dan 5. veljače 2025. te ostalu dokumentaciju u spisu.

23. Iz provedene dokumentacije proizlazi da su stranke bile u ugovornom odnosu temeljem Ugovora o otvaranju i vođenju transakcijskog računa, da je tuženik koristio sredstva po računu odnosno prekoračenje, te da tužitelj prema tuženiku ima dospjelo i nepodmireno potraživanje u visini zatraženoj tužbenim zahtjevom.

24. Kako tuženik na ročištu nije prigovarao visini tužbenog zahtjeva, niti je predlagao provođenje financijskog vještačenja, a iz dostavljene dokumentacije proizlazi postojanje dospjele i nepodmirene tražbine tužitelja, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev osnovan.

25. Slijedom navedenog, sud je na temelju članka 451. stavka 3. Zakona o parničnom postupku održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi u dijelu kojim je tuženiku naloženo plaćanje glavnice, pripadajućih kamata i troška ovršnog postupka.

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. st.1. i čl. 155. ZPP-a. Troškovi su odmjereni prema troškovniku tužitelja, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

27. Tužitelju je priznat trošak u iznosu od 812,50 EUR, a isti se odnosi na sastav prijedloga za ovrhu u iznosu od 100 boda (Tbr. 11/1), podneska od 15. travnja 2025, u iznosu od 25 bodova (Tbr. 8/3) podneska od 23. veljače 2026. u iznosu od 100 boda (Tbr 8/1) i zastupanja na ročištu 1. lipnja 2026. u iznosu od 100 boda (Tbr 9/1) , uvećano za PDV.

28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 30. lipnja 2026.

Sudac

Nives Grubišić Đogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dostave iste. O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- privremenom zastupniku tuženika