REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

XIV P-2233/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Mirku Veleglavcu, u pravnoj stvari tužitelja (imena u nominativu): ad.1 FS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.2 LS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupa Luka Marčić odvjetnik u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 6, protiv tuženika (imena u nominativu): ad.1 Republika Hrvatska, OIB 52634238587, zastupana po ODO Šibenik, Stjepana Radića 81, Šibenik, ad.2 Hrvatske Šume d.o.o. Zagreb, OIB 69693144506, Uprava Šuma Podružnica Split, Kralja Zvonimira 35, zastupa je punomoćnica ŠS dipl. prav. djelatnica tužene ad.2, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 05. svibnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja, zamjenice zakonskog zastupnika tužene ad.1 AS zamjenice ODO Šibenik, te punomoćnice tužene ad.2, na ročištu objave odluke dana 30. lipnja 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj (ime u nominativu) ad.1 FS, OIB [osobni identifikacijski broj], u K. O. [katastarska općina], vlasnik posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], koji je na Geodetskom situacijskom snimku društva Kvadrati više d.o.o. (dalje: snimak), a koji snimak u cijelosti odgovara skici mjesta očevida vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije od dana 18. rujna 2025. godine (dalje: skica), koji snimak i skica su sastavni dijelovi ove presude, na snimku prikazan likom omeđenim slovima, A-U-T-S-R-E-F-G-H-A, površine 1.788,00 m2, a na skici prikazan likom omeđenim slovima A-U-T-S-R-A.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica (ime u nominativu) ad.2 LS, OIB [osobni identifikacijski broj], u K. O. [katastarska općina], vlasnica posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], koji je na snimku prikazan likom omeđenim slovima U-B-C-D-R-S-T-U, površine 1.314,00 m2, a na skici prikazan likom omeđenim slovima R-S-T-U-B-C-D-R.

III. Utvrđuje se da je tužitelj (ime u nominativu) ad.1 FS, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pa se isti temeljem ove presude ovlašćuje zatražiti i ishoditi uknjižbu navedenog prava vlasništva na svoje ime za cijelo uz istodobno brisanje istog prava s imena Hrvatske Šume d.o.o. Zagreb, Uprava Šuma Podružnica Split, Šumarija Šibenik, OIB 69693144506, sve rokom od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

IV. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužitelja kojim su isti tražili da sud utvrdi da su temeljem valjanog pravnog osnova stekli vlasništvo nekretnina opisanih u točkama I. do III. ove izreke.

XIV P-2233/2024

i

r i j e š i o  j e

Ovaj sud se oglašava nenadležnim za odlučivanje o provedbi prijavnog lista „uz rezervirane katastarske brojeve“ posebnih fizičkih dijelova čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kako su opisani u točkama I. i II. izreke ove presude, pa se u tom dijelu ova tužba odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužitelji su u tužbi i tijekom raspravljanja navodili da je predmetom ove tužbe vlasništvo posebnih fizičkih dijelova čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kako su opisani u točkama I. i II. izreke ove presude, te vlasništvo čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

2. Izvorno da su predmetne nekretnine bile vlasništvo RS pradjeda tužitelja ad.1 koji da je za života usmenom materijalnom diobom rasporedio isto pravo svojim potomcima, a vlasništvo predmetnih nekretnina da je pripalo njegovom sinu OS djedu tužitelja ad.1.

3. Rješenjem o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O-851/98 od dana 13. travnja 1999. godine iza smrti RS pok. F jedinim zakonskim nasljednikom istog da je utvrđen njegov sin JS., koji da je preminuo a supruga istog HS da je izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika Mire Grbac u [adresa] broj OV-12132/2024 od dana 05. prosinca 2024. godine priznala pravo vlasništva vrhu utuženih nekretnina tužiteljima ad.1. i ad.2.

4. Iza smrti OS djeda tužitelja ad.1 vlasništvo predmetnih nekretnina da je pripalo njegovoj supruzi TS, sinu IS i kćeri BS ([adresa]) Biluš, svakom po 1/3 dijela, sukladno rješenju o nasljeđivanju ovog suda pod poslovnim brojem O- 650/95 od dana 15. studenog 1995. godine.

5. Iza smrti TS njezinim nasljednicima da su utvrđeni sin IS otac tužitelja ad.1 i kći BS ([adresa]) Biluš, koja da je ustupila naslijeđeni dio na nekretninama pripadajući joj iza smrti majke svome bratu IS, sukladno rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Aljoše Gojanovića u [adresa] pod poslovnim brojem O-483/13 UPP/OS-83/13 6 od dana 17. veljače 2014. godine.

6. Nakon 1995. godine ES, teta tužitelja ad.1 i IS otac tužitelja ad.1 i tužitelj ad.1 da su izvršili usmenu materijalnu diobu kojom da je vlasništvo predmetnih nekretnina pripalo tužitelju ad.1 koji da je dio toga pšrava, kako je navedeno u izreci ove presude darovao svojoj supruzi LS ovdje tužiteljici ad.2, sve sukladno ugovoru o darovanju broj OV-3407/2024 javnog bilježnika Mire Grbac u [adresa] od dana 15. travnja 2024. godine, dok da je teta tužitelja ad.1, ES priznala pravo vlasništva tužitelja ad.1 i ad.2 vrhu utuženih nekretnina izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika u [adresa] Mire Grbac broj OV- 11831/2024 dana 27. studenog 2024. godine.

7. Predmetne nekretnine da predstavljaju kompleks koji je u cijelosti ograđen dijelom

XIV P-2233/2024

suhozidom (južna strana kompleksa), a dijelom betonskim zidom (istočna, zapadna i sjeverna strana kompleksa), te da je položen neposredno uz javnu [adresa]. Cijeli kompleks predmetnih nekretnina nekada da je bio dio šireg kompleksa u vlasništvu obitelji LS, koja da je do početka Domovinskog rata živjela u staroj obiteljskoj kući sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koja da je položena neposredno uz predmetne nekretnine. Izvorno opisani širi kompleks nekada da se koristio dijelom kao pašnjak, dijelom kao dvorište. Danas da je dio utuženih površina u naravi kuća s okućnicom i pristupnim putem. Kuća da je izgrađena prije 15 godina, i u svezi gradnje iste da je podnesen zahtjev za legalizaciju.

8. Na dijelu spornih površina da je tužitelj ad.1 da je 2000. godine izveo boćalište, te bazen prije cca 8 godina, kao i garažu 2005. godine i konobu prije cca 10 godina. Na dijelu utužene površine da je položena i kuća, izgradnja koje da je započela prije početka Domovinskog rata, a koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i potkrovlja, te je u međuvremenu bila predmetom obnove. Tužiteljima, a ni njihovim pravnim prednicima nitko da nije osporavao pravo vlasništva na predmetnim nekretninama.

9. U posjedovnom listu broj 1288 za K. O. [katastarska općina] posjednikom čest. zgr. [katastarska čestica] da je upisan tužitelj ad.1.

10. Tuženik ad.1 da je pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], dok da je tuženik ad.2 pasivno legitimiran u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

11. Tužitelji da su se obratili tuženiku ad.1 sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali nadležno državno odvjetništvo da je odbilo takav zahtjev čime da su se ispunile procesne pretpostavke za podnošenje ove tužbe.

12. Slijedom iznesenog predložili su usvojiti tužbeni zahtjev kako je naveden u podnesku od dana 23. prosinca 2025. godine, a nisu popisivali parnični trošak.

13. Tužena ad.1 Republika Hrvatska se u pisanom odgovoru na tužbu i tijekom parnice protivila tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja naglašavajući da iz dokaza ponuđenih po tužiteljima ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. To posebice jer da tužitelji niti jednim dokazom nisu okrijepili kako je njihov pravni prednik RS stekao i bio vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] i predmetnog dijela čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina].

14. Predmetna čest. zem. [katastarska čestica] da je u katastarskom operatu, posjedovnom listu 1547 za K. O. [katastarska općina] upisana kao posjed državne imovine te više različitih fizičkih osoba od kojih nijedna nisu tužitelji niti se može zaključiti da bi netko od istih bio prednik tužitelja. Tužitelji ad.1 da predmetnu nekretninu nije mogao steći nasljeđivanjem obzirom da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Takav zaključak da snaži činjenica da predmetne nekretnine nisu bile ograđene, na istima da nisu vidljivi tragovi obrade, odnosno posjeda do 1968. godine kako da je to razvidno iz avionskog snimka, susljedno čemu je predložila odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, a nije popisivala parnični trošak.

XIV P-2233/2024

15. Tužena ad.2 se također protivila činjeničnom obrazlaganju ove tužbe i postavljenom tužbenom zahtjevu, predložila je isti odbiti kao neosnovan, a nije popisivala parnični trošak.

16. Isticala je prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da nije vlasnik sporne nekretnine, već da je to Republika Hrvatska. Čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] da nije obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima Šibenskog užeg područja krša za razdoblje 1981.-1990. godine (odnosno na dan 16. listopada 1990. godine kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama), te nije obuhvaćena Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Gudaća“ za razdoblje 01. siječnja 2017. – 31. prosinca 2026. godine, a čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], s površinom od 1.175.170,00 m2, da je obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima Šibenskog užeg područja krša za razdoblje 1981.-1990. godine (odnosno na dan 16. listopada 1990. godine kad je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama), te da je danas ista čestica, s površinom od 378.496,00 m2, obuhvaćena Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Gudaća“ za razdoblje 01. siječnja 2017. – 31. prosinca 2026. godine.

17. Suviše, tužena ad.2 je naglasila da je čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] nastala parcelacijom od matične nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja da je u vlasništvu RH.

18. U dokaznom postupku pregledane su zemljišne knjige za predmetne nekretnine, pregledan je geodetskog situacijskog nacrta društva Kvadrati više d.o.o. dostavljen uz tužbu, pročitana su rješenja o nasljeđivanju donesena u ostavinskim postupcima pod poslovnim brojevima O-851/98, O-1832/2015, O-650/95 i O-483/2013, pročitan je ugovor o darovanju na kojem je ovjeren potpis pod poslovnim brojem Ov- 3407/2024 kod javnog bilježnika Mire Grbac u [adresa], pročitan je zahtjev za legalizaciju predmetnog objekta, geodetski snimak izvedenog stanja te rješenje o izvedenom stanju kao i projektna dokumentacija za bazen, pročitan je posjedovni list broj 1288 za K. O. [katastarska općina], pregledana je orto foto karta utuženog područja iz 1968. godine, te posjedovni list broj 1547 za K. O. [katastarska općina], pregledana je potvrda o uključenosti predmetnih nekretnina u šumsko gospodarski plan od 27. siječnja 2025. godine, pregledan je prijavni list broj Z-4348/04 od 18. veljače 1999. godine, pročitan je zapisnik očevida obavljenog 25. kolovoza 2025. godine, pregledana je skica mjesta očevida vještaka mjernika Antonia Reljanovića s nadnevkom 18. rujna 2025. godine, sa prilozima, uklopljenim planom u ispis sa GEO portala, preslikom orto foto snimka iz 1980., izvodom iz katastarskog plana za odnosno područje, te devetnaest fotografija sačinjenih prilikom vršenja očevida, saslušani su svjedoci DS, VS i CS.

18.1. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

19. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

20. Za odlučivanje o dijelu predmetne tužbe ovaj sud nije nadležan.

XIV P-2233/2024

21. Savjesnom i brižljivom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i svih zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, postupajući sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11

– pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) ovaj sud je iz supstrata izvedenih dokaza utvrdio odlučne činjenice koje su dijelom snažile postavljeni tužbeni zahtjev, pa je stoga isti djelomično usvojen, a u dijelu tužbe o kojem ovaj sud nije nadležan odlučivati isti je odbačen, i zato je suđeno i riješeno kao u izreci ove presude i rješenja.

22. Naime, očevidom obavljenim dana utužene nekretnine vještak mjernik Antonio Reljanović dipl. ing. geodezije identificirao je kao više spornih površina, jednu kao čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], te dva dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], od kojih jedna dio potonje površine predstavlja u naravi privraće čest. zgr. [katastarska čestica], a radi se o hortikulturno uređenom prostoru sportskog i rekreativnog sadržaja, na dijelu istog sjeveroistočno od čest. zgr. [katastarska čestica] izvedena je balotana (boćalište), jugozapadno izgrađen je bazen, južno prostor garaže, te sjeveroistočno objekt, u naravi ljetna kuhinja. Dio čest. zem. [katastarska čestica] koji u naravi predstavlja privraće čest. zgr. [katastarska čestica], na skici vještaka Reljanovića (list 91 spisa) prikazan je likom omeđenim slovima A-R-S-T-U- A, a sam objekt oznake čest. zgr. [katastarska čestica] na istoj skici prikazan je likom omeđenim slovima E-F-G-H-E. Nedvojbeno je da potonji objekt služi u turističke svrhe za iznajmljivanje, u istom su tijekom očevida zatečeni gosti tužitelja.

22.1. Drugi dio površine identificiran kao posebni dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] predstavlja privraće stambenog objekta koji je izgrađen u samom sjevernom uglu iste površine, a koji tužitelji koriste za osobne potrebe. Opisani dio čest. zem. [katastarska čestica] ima prilaz sa asfaltne ceste uređenim makadamskim putem, a ukupnosti istog dijela na skici vještaka Reljanovića (list 91 spisa) prikazan je likom omeđenim slovima R-D-C- B-U-T-S-R.

22.1.2. Objekt oznake čest. zgr. [katastarska čestica] sa privraćem opisanim kao dio čest. zem. [katastarska čestica] imaju poseban izlaz na asfaltiranu cestu kroz [adresa], te je taj dio utužene površine do asfaltne ceste omeđen kamenim suhozidom koji je u cijelosti obrastao ukrasnim biljem, dok je ukupnost utuženih površina prema susjednim nekretninama omeđen betonskim zidovima, s tim da je kameni zid (zid od uredno poslaganog kamena) vezan betonskim oblogom prema istoku, a koji zid predstavlja i ogradu ranije opisanog pristupnog puta za drugi dio utužene površine, sve razvidno i na 19 fotografija sačinjenih prilikom vršenja očevida (listovi 97 do 101 spisa), položajno i na izvodu iz katastarskog plana za odnosno područje (list 95 spisa), te na uklopljenoj skici mjesta očevida na snimku sa Geo portala (revers lista 91 spisa).

23. Posebice je vještak mjernik Antonio Reljanović, uspoređujući na očevidu pokazane površine i geodetski situacijski snimak društva "Kvadrati više" d.o.o. bez nadnevka (list 9 spisa), potvrdio da na očevidu pokazane površine odgovaraju onima na označenom geodetskom situacijskom snimku prikazanom liku omeđenim slovima E-F-G-H-E, čest. zgr. [katastarska čestica], te liku A-R-S-T-U-A, privraće potonje navedene zgrade, dok da lik omeđen slovima R-D-C-B-U-T-S-R istog snimka odgovara posebnom dijelu

XIV P-2233/2024

čest. zem. [katastarska čestica] koji u naravi predstavlja stambeni objekt za osobne potrebe tužitelja uključivo pristupnom putu za isti.

24. U postupku saslušani svjedoci DS (rođen 1944. godine), VS (rođen 1953. godine), te CS (rođen 1937. godine) svojim su suglasnim, životno uvjerljivim, sa nizom detalja, iskazima, krijepili navode tužitelja o posjedovanju spornih površina kroz duže vremensko razdoblje, tako time po ovom sudu ocijenjeni od značaja za donošenje odluke o postavljenom zahtjevu.

25. Naime, iz iskaza navedenih svjedoka proizlazi da su ovdje utužene površine u posjedu obitelji tužitelja, nadimkom zvanih „ L“, svjedok DS, koji čitav život živi na pedesetak metara udaljenosti od predmetnih nekretnina, tako i svjedok VS, isticao je da je poznavao djeda današnjih tužitelja, OS, rođenog 1931. godine umrlog tijekom Domovinskog rata i njegovog oca, pradjeda tužitelja RS, naglasivši da se OS rodio u kući koja je postojala uz cestu nedaleko predmetnih nekretnina, a na utuženim površinama da je postojala štala u kojoj je obitelj tužitelja čuvala blago, a dio te površine je bio vrt sa uobičajenim kulturama, uz nešto stabala bajama, danas na spornim površinama rastu uglavnom masline.

25.1. Svjedok DS je znao da je OS imao i braće, odnosno RS pok. F, koji se rodio 1910. godine, a preminuo u visokoj životnoj dobi nakon Domovinskog rata, imao je više djece, a isti su zemlju dobili na drugom mjestu, dok da je predmetna površina podijeljena na dva dijela između FS, ovdje tužitelja ad.1 i njegovog brata GS, treće osobe, oba pok. IS, dio površine pripao potonjem da se ne preklapa sa površinom koja je predmet ovog spora. Kuću na utuženoj površini da je započeo graditi tužitelj ad.1 prije početka Domovinskog rata, a nakon istog da ju je i dovršio.

26. Posebice je svjedok DS isticao da je ukupnost predmetne površine izvorno bila ograđena kamenim suhozidovima koji su negdje šezdesetih godina prošlog stoljeća uklonjeni kada se počelo mljeti kamenje drobilicama, danas da je ukupnost ovdje sporne površina ograđena betonskim zidovima koje je dijelom izgradio djed tužitelja OS, a jedan dio istih su izveli i tužitelji.

27. Iz zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], utvrđeno je da je vrhu čest. zgr. [katastarska čestica], površine 110,00 m2 (koja je jedan od više desetaka čestica zgrada upisanih u istom Z.U. na imenima različitih trećih osoba), vlasnikom upisan ovdje tuženik ad.2 Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Split, Šumarija Šibenik, dok je glede iste nekretnine u posjedovnom listu broj 1288 za K. O. [katastarska općina] posjednikom iste nekretnine naziva „Prikaće“, upisan ovdje tužitelj ad.1 FS sin Š, koja zgrada oznake čest. zgr. [katastarska čestica] s privraćem, a dijelom čest. zem. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina], je ozakonjena rješenjem o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Šibensko – kninske županije klase: UP/I-350-05/13- 02/18835, ur. broj: 2182/1-16-17-9 od dana 26. travnja 2017. godine (listovi 29 do 31 spisa) iz obrazloženja kojeg rješenja je razvidno da se opisana zgrada sa privraćem

XIV P-2233/2024

nalazi unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Vodica i to unutar građevinskog područja.

27.1. Iz zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina] razvidno je da je vrhu čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], površine 519.288,00 m2, različitog upisanog boniteta, vlasnicom upisana ovdje tužena ad.1 Republika Hrvatska, dok je iz posjedovnog lista broj 1547 za K. O. [katastarska općina] (listovi 93 i 94 spisa) vidljivo da je posjed dijela od 626832/629842 čest. zem. [katastarska čestica], narodnog naziva „Prikače“, upisana, pored više trećih osoba, Državna imovina, Općina Vodice.

28. Rješenjem o nasljeđivanju koje je ovaj sud donio iza smrti RS pok. F, rođenog **.**.1910. umrlog **.**.1999., ostavina istog temeljem zakona i uslijed ustupa sinova A, R, O, J i VS, te kćeri ĐS NS, kao i djece, pravnih slijednika ranije umrlog sina navedenog pokojnika OS, raspoređena je sinu pokojnika JS. RS, a ostavinom spomenutog ostavitelja utvrđeno je vlasništvo nekretnina upisanih u više Z.U. u K. O. [katastarska općina], među kojima ne i ovdje utužene bilo kao knjižno bilo kao izvan knjižno vlasništvo.

29. Iza smrti JS pok. RS rješenjem o nasljeđivanju koje je donio javni bilježnik u [adresa] Aljoša Gojanović pod poslovnim brojem O-1832/15, UPP/OS-97/15 dana 16. lipnja 2015. godine, osnovom zakona i ustupa kćeri ŽS, vlasništvo ostavine navedenog pokojnika, dio koje nisu utvrđene i ovdje utužene nekretnine, bilo kao knjižno ili izvan knjižno vlasništvo, raspoređeno je njegovim nasljednicima supruzi HS, kćeri KS i sinu ZS.

30. Rješenjem o nasljeđivanju koje je ovaj sud donio iza smrti OS pok. RS, rođenog **.**.1931. umrlog **.**.1995., ostavina istog temeljem zakona, raspoređena je supruzi navedenog ostavitelja TS, te sinu pokojnika IS i kćeri BS, a dijelom ostavinom spomenutog ostavitelja nije utvrđeno vlasništvo ovdje utuženih nekretnina, dok su iza smrti TS rođene VS pok. H udove ŠS (O-483/13, UPP/OS-83/13 od 17. veljače 2014. godine javnog bilježnika u [adresa] Aljoše Gojanovića) njezinim nasljednicima utvrđeni sin IS i kći ES, a predmetne nekretnine nisu utvrđene dijelom ostavine spomenute pokojnice, bilo kao knjižno ili izvan knjižno vlasništvo.

31. Ugovorom o darovanju zaključenim dana 10. travnja 2024. godine darovatelj, ovdje tužitelj ad.1 FS darovao je svojoj supruzi, ovdje tužiteljici ad.2 LS, vlasništvo dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] na geodetskom situacijskom snimku društva "Kvadrati više" d.o.o. (list 9 spisa) prikazanog likom omeđenog slovima R-D-C-B-U-T-S-R, površine 1.134,00 m2.

32. Pregledom HOK-a (Hrvatska osnovna karta iz 1980. godine na listu 92) razvidno je da se ovdje utužena površina (sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) nalazi unutar

XIV P-2233/2024

ogradnih kamenih suhozidova, kakvi ogradni zidovi nisu uočljivi na DOF-u (Digitalna orto foto karta iz 1968. godine na listu 96 spisa).

33. Nastavno iznesenim utvrđenjima valja navesti da je odredbom stavka 1. članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov. broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17 – dalje u tekstu: ZVDSP) propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a stavkom 2. istog članka da je na temelju stavka 1. istog članka pravo vlasništva stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom. Iz supstrata izvedenih dokaza nije proizlazilo da su tužitelji utužena prava stekli temeljem pravnog posla, a da bi tužbenim zahtjevom bili ovlašteni tražiti utvrđenje da su valjanim pravnim osnovom stekli ovdje sporna prava, pa je tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, što po ocijeni ovog suda („u većem je sadržano manje“) nije bilo razlogom ne izviditi je su li tužitelji stekli vlasnička ovlaštenja glede utuženih površina po drugom osnovu. Pače, temeljem odlučnih činjenica utvrđenih na temelju izvedenih, po tužiteljima predloženih dokaza, nije se moglo utvrditi da su tužitelji niti osnovom nasljeđivanja svojih pravnih prednika stekli ovdje utužena prava (vlasništvo bilo kao knjižno ili izvan knjižno utuženih nekretnina nije utvrđeno ostavinom pravnih prednika tužitelja).

34. Međutim, sukladno odredbi stavka 3. članka 186. ZPP-a sud će po tužbi postupiti i kad tužitelj nije naveo pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, a ako je tužitelj pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan. Dakle, u konkretnoj pravnoj stvari, kako je nesumnjivo da iz činjeničnog obrazlaganja ove tužbe proizlazi da tužitelji upućuju i na dugogodišnji posjed ovdje spornih površina, a tako proizlazi i iz iskaza u postupku saslušanih svjedoka, valjalo je cijeniti jesu li tužitelji po samom zakonu dosjelošću (posjedovanjem kroz propisano vrijeme) stekli predmetna prava.

35. Nedvojbeno je da se sukladno pravnom pravilu paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika, primjenjivog u ovom slučaju na osnovi pravnog pravila članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ broj 88/1946), vlasništvo nekretnine, u državnom vlasništvu (uknjiženo i kao općenarodna imovina), kako predmetna čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (od koje matične nekretnine je parcelizacijom, a što nije bilo sporno među strankama je nastala i čest. zgr. [katastarska čestica] danas uknjiženog vlasništva tužene ad.2 i upisanog posjeda tužitelja ad.1, tako i iz Prijavnog lista Z-4358/04 na listovima 73 i 74 spisa), bila izvorno uknjižena do upisa vlasništva iste na imenu tužene ad.1 Republike Hrvatske, izvanrednom dosjelošću (originarno) moglo steći nakon četrdesetogodišnjeg posjedovanja iste do dana 06. travnja 1941. godine.

36. Po ocijeni ovog prvostupanjskog suda, a utvrđujući odlučne činjenice o utuženim pravima tužitelja vrhu utuženih površina iz supstrata izvedenih dokaza nedvojbeno je da su posjednici tih površina (pašnjak, sjenice i štale za blago), od sredine prve polovice prošlog stoljeća, bili pravni prednici tužitelja ad.1 pradjed RS pok. F i djed OS pok. RS, nastavno i otac tužitelja ad.1 IS pok. XIV P-2233/2024

ŠS, kakav su zaključak o posjedovanju su krijepili na utuženim površinama nađeni artefakti, dijelom stari ogradni suhozidovi, vidljivi i na HOK-u iz 80.-tih godina prošlog stoljeća, koji su ukazivali na granice posjeda, te suglasnim navodima u parnici i saslušani svjedoci. Ipak, pored svih tih utvrđenja, o istom posjedovanju nije se moglo zaključivati da je trajalo u razdoblju od najmanje 40 godina prije 06. travnja 1941. godine, to da bi se o stjecanju stvarno pravnih ovlaštenja navedenih pravnih prednika tužitelja vrhu ovdje spornih površina moglo utvrditi da je stečeno osnovom izvanredne dosjelosti.

37. Međutim, neovisno o utvrđenju iznesenom u točki 36. ovog obrazloženja, valja cijeniti da je pored propisa citiranih u točki 35. ovog obrazloženja, Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama pod poslovnim brojem Rev-291/14 od dana 17. travnja 2018. godine i Rev-158/2017 od dana 07. svibnja 2019. godine naglasio da se „kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, a u konkretnom slučaju predmetne površine to jesu kako je ranije obrazloženo, treba u vrijeme dosjelosti računati i to razdoblje, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a nego na temelju drugih odredbi istog Zakona.

38. Isticanje pravnih stavova Vrhovnog suda Republike Hrvatske citiranih u točki 18. ovog obrazloženja važno je, jer je izvorni tekst odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP

- a, koja je bila na snazi od 01. siječnja 1997. godine do 17. studenog 1999. godine, propisivao da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu (općenarodna imovina), kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Međutim, Ustavni sud Republike Hrvatske dana 17. studenog 1999. godine stavio je izvan snage odredbu stavka 4. članka 388. ZVDSP-a kao neustavnu, pa je ta odredba izmijenjena Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 2001. (Nar. nov. broj: 114/01) koji je stupio na snagu dana 20. prosinca 2001. godine i od tada tekst stavka 4. članka 388. ZVDSP-a propisuje da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su dana 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.

39. Nastavno iznesenom u točki 38. ovog obrazloženja, za naglasiti je da članak 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: EKLJP) potvrđene Zakonom o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. – Međunarodni ugovori broj 18/97), propisuje da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva, te se nitko ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava pa budući sklopljeni međunarodni ugovori čine dio unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj snazi su iznad zakona, jer je EKLJP prihvaćena u Hrvatskom Saboru i njezine odredbe postaju izravno primjenjive za sudove i druga državna tijela te sva

XIV P-2233/2024

tijela koja imaju javne ovlasti, tako nedvojbeno i sa odlučnim značajem u konkretnom slučaju.

40. Dakle, za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, po ocijeni ovog suda, u kojoj sud nije vezan za tužbom isticani pravni osnov stjecanja vlasništva utuženih dijelova predmetnih nekretnina, dakle, vrhu kojih je traženje tužitelja (po osnovi nasljeđivanja pravnih prednika i provedene diobe), osporavale tužene ad.1 i ad.2 kao upisane vlasnice predmetnih nekretnina (posebnih fizičkih dijelova čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica]), od značaja je bilo utvrđenje (iskazi u postupku saslušanih svjedoka, očevidom zatečeni artefakti na spornim površina, upis posjeda vrhu čest. zgr. [katastarska čestica]), da su pravni prednici tužitelja, konačno i sami tužitelji, nedvojbeno savjesno posjedovali predmetne površine, na granice kojeg posjeda ukazuju dobro izvedeni, gabaritima veći, dijelom ogradni kameni suhozidovi, danas dijelom kameno betonski zidovi, to tako bar od sedamdesetih godina prošlog stoljeća (tako saslušani svjedoci o postojanju štale za blago i vrta na spornom posebnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] i kući oznake čest. zgr. [katastarska čestica] koju je tužitelj ad.1 počeo graditi prije početka Domovinskog rata), dakle, opisani posjed pravnih prednika tužitelja ad.1 (pradjeda RS, djeda ŠS i oca IS) trajao je najmanje u razdoblju od trideset godina do dana 17. studenog 1999. godine (kada je prestao važiti izvorni tekst odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP), a tek je za pretpostaviti i znatno duže.

41. Uz obrazloženo je podredno za navesti da okolnost što predmetna nekretnina (ovdje sporni dijelovi iste) nije bila dijelom ostavinske imovine pravnih prednika tužitelja ad.1 FS, nije od značaja za donošenje presude u konkretnoj pravnoj stvari. Naime, ovdje utuženi dijelovi predmetne čest. zem. [katastarska čestica] i od iste nastaloj čest. zgr. [katastarska čestica] mogu se smatrati naknadno pronađenom (ostavinskom) imovinom, pa se o njoj može raspravljati naknadno, pa i u ovoj parnici, posebice, jer su ovdje tužene, kao uknjižene ovlaštenice, osporavale tužitelju ad.1 (kao nesumnjivom slijedniku ranije spomenutih pravnih prednika istog) pravo na toj imovini, to sve sukladno odredbama članaka 234. i 224. Zakona o nasljeđivanju (Nar. nov. broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19), kakav zaključak snaži i odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1541/1996 od dana 26. travnja 2000. godine. Pri tom je za navesti da među tužiteljima nije bilo sporno vlasništvo utuženih površina kako je to navedeno u točkama I. do III. izreke ove presude.

42. Uz obrazloženo je važno naglasiti da se savjesnost posjedovanja u smislu odredbi članka 18. stavka 5. ZVDSP-a presumira, a dokaza za bitno drugačiji zaključak u konkretnoj pravnoj stvari nije bilo, niti su tužene nudile za to dokaza, a ukupnost upisa predmetne čest. zem. [katastarska čestica], pa i posebnog dijela iste ovdje utuženog i čest. zgr. [katastarska čestica], koji je u suprotnosti sa utvrđenim stvarnim stanjem vrhu spornih površina, ne otklanja po ocijeni ovog suda savjesnost posjeda tužitelja i njihovih pravnih prednika.

43. Sve izneseno u konačnici je impliciralo utvrđenje ovog suda da su tužitelji, uključivo sa vremenom posjedovanja svojih pravnih prednika, u svakom slučaju istekom dvadesetogodišnjeg roka, sukladno odredbama stavka 3. članka 159. ZVDSP-a i po samom zakonu dosjelošću stekli vlasništvo ovdje spornih površina

XIV P-2233/2024

kako su iste opisane u točkama I. do III. izreke ove presude, pa je postavljeni tužbeni zahtjev u tom dijelu ocijenjen osnovanim, kao takav prihvaćen i zato je suđeno kao u u točkama I. do III. izreke ove presude.

44. U odnosu na dio predmetne tužbe kojim su tužitelji tražili provedbu prijavnih listova „uz rezervirane katastarske brojeve“ posebnih fizičkih dijelova čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], dakle, u trenutku podnošenja ove tužbe i donošenja odluke u ovoj parnici nepostojećih katastarskih čestica, kako su opisani u točkama I. i II. izreke ove presude, ovaj sud je utvrdio da nije nadležan odlučivati, kako o pitanjima valjanosti sačinjenih prijavnih listova i formiranju katastarskih čestica (makar za iste bili „rezervirani brojevi“), tako niti o provedbi istih u zemljišnim knjigama, pa je u tom dijelu osnovom odredbi stavka 2. članka 16. ZPP-a ovu tužbu odbacio, te riješio kao u izreci ovog rješenja.

45. Konačno valja navesti da nije prihvaćen prigovor tužene ad.2 o nedostatku pasivne legitimacije iste u ovoj parnici, to prije svega, jer je ista tuženica uknjižena vlasnica čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a pored toga neosnovanim je ocijenjen i prigovor iste tuženice da je čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u svojoj ukupnosti obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima Šibenskog užeg područja krša za razdoblje 1981. – 1990. godine, tj. da je danas ista čestica s površinom od 378.496,00 m2 obuhvaćena Programom gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Guduća“ za razdoblje od 01. siječnja 2017. godine do 31. prosinca 2026. godine, čime tužena ad.2 u bitnom upire na tezu da bi se radilo o šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, uz koji prigovor valja naglasiti da čest. zem. [katastarska čestica] ima upisanu površinu od 519.288,00 m2, dakle, znatno veću površinu od one (378.496,00 m2) za koju tužena ad.2 ističe da je obuhvaćena spomenutim Programom gospodarenja, a ista tuženica ničim nije dokazala da je upravo ovdje sporna površina posebnih dijelova čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 3.102,00 m2, dijelom istog Programa, pače, iz ranije citiranog rješenja kojim je ozakonjena predmetna čest. zgr. [katastarska čestica] sa privraćem (dijelom čest. zem. [katastarska čestica]), nedvojbeno proizlazi da je ista površina kao dio građevinskog područja položena unutar obuhvata Prostornog plana uređenja Grada Vodica.

46. Kako stranke nisu popisivale parnični trošak to sud o istom nije niti odlučivao.

U Šibeniku, dana 30. lipnja 2026. godine

S U D A C

Mirko Veleglavac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Stranka nezadovoljna ovom presudom može protiv iste izjaviti žalbu u roku od petnaest dana od dana objave ili prijema pisanog otpravka iste ovisno o urednosti poziva na ročište objave. Eventualna žalba podnosi se pisano ovom sudu, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

DN-a:

Po zapisniku o objavi presude.