REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-1098/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli – Pola u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Rakića kao predsjednika vijeća, Marije Sošić kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Helene Poropat kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Adriatic Osiguranje d.d., OIB 94472454976, iz Zagreba, Listopadska 2, zastupanog po punomoćnicima iz odvjetničkog društva Grgić & partneri, odvjetnicima u Zagrebu, protiv tuženika ZO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Leu Perušku, odvjetniku u Puli-Pola, radi regresa, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj P- 213/2021-34 od 31. svibnja 2024., u sjednici održanoj 30. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-213/2021-34 od 31. svibnja 2024. te se odbija i tužiteljev zahtjev za naknadu troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom je suda prvoga stupnja u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužitelja Adriatic osiguranje d.d. Zagreb protiv tuženika ZO za isplatu iznosa od 81.552,00 kuna sa zateznim kamatama od 17. srpnja 2017. do isplate te je odbijen i tužiteljev zahtjev za naknadu parničnih troškova a tužitelju naloženo naknaditi tuženiku takve troškove u iznosu od 707,37 eura u roku od 15 dana.

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom tu presudu pobija tužitelj zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga ističući postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 260. stavcima 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 9620/08., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. , 155/2023. i 146/2025., dalje: ZPP), kao i one iz stavka 2. točke 6. navedenog članka, smatrajući da je sud onemogućio raspravljanje i dokazivanje činjenica koje mu idu u prilog kada nije prihvatio njegov dokazni prijedlog da se provede dokaz saslušanjem vještaka dr. sc. Hrvoja Sarajlije, s obzirom na to da vještak uvijek mora prije rasprave obrazložiti svoje mišljenje na ročištu. Posebno ističe kako u spisu postoje dvije javne isprave iz kojih proizlazi da je tuženik prilikom prometne nesreće bio pod utjecajem opojne droge te kako je prvostupanjski sud odbio prihvatiti tužiteljev prijedlog za saslušanje policijskih djelatnika ostalo je nerazjašnjeno zbog čega je tuženik testiran na prisustvo opojnih droga odnosno je li nakon nezgode pokazivao znakove koji bi upućivali da je pod njihovim utjecajem te je iz tog razloga i testiran. Ocjenu suda da je saslušan je policijskih djelatnika neadekvatan dokaz smatra preuranjenom i arbitrarnom imajući u vidu predmet spora kao i navode navedene u prethodnom dijelu žalbe, postavljajući si pitanje na koji bi način sud razmišljao da su policijski djelatnici prilikom saslušanja iskazali kako je tuženik nakon nezgode pokazivao očite znakove osobe koja je pod utjecajem opojnih droga te da su ga iz tog razloga uputili na testiranje i bi li sud u tom slučaju smatrao da je na tužitelju teret dokaza o tome da je tuženik skrivio p rometnu nezgodu pod utjecajem opojnih droga. Posebno pobija i odluku o troškovima postupka smatrajući da njegov tužbeni zahtjev treba biti prihvaćen pa predlaže preinačenje pobijane prvostupanjske presude prihvaćanjem tužbenog zahtjeva i preinačenjem odluke o parničnim troškovima a podredno predlaže ukidanje presude i vraćanje predmeta na ponovni postupak. Postavlja zahtjev za naknadu troškova žalbe u iznosu od 621,88 eura.

3. Tuženik, kojemu je tužiteljeva žalba uredno dostavljena, nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet je spora zahtjev tužitelja kao tuženikova osiguratelja za isplatu iznosa od 81.552,00 kuna sa zateznim kamatama od 17. srpnja 2017. i to po osnovi gubitka prava tuženika kao osiguranika iz osiguranja od automobilske odgovornosti zato što je 29. studenog 2016. u Poreču skrivio prometnu nezgodu pod utjecajem droga a u toj je nezgodi nastala šteta drugom sudioniku u prometu kojemu je tužitelj naknadio tu štetu na vozilu u iznosu od 88.632,84 kune isplatom obavljenom 17. srpnja 2017. pa od tuženika potražuje 12 prosječnih neto plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku što iznosi 81.552,00 kuna.

6. Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev u cijelosti s obrazloženjem kako je u postupku utvrđeno da je tuženik skrivio prometnu nezgodu u kojoj je oštećeno drugo vozilo i da je tužitelj kao tuženikov osiguranik isplatio naknadu štete na vozilu treće osobe u iznosu od 88.633,00 kuna i to 17. srpnja 2017., kao i da je iz mišljenja i zapisnika o vještačenju Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 30. prosinca 2016. utvrđeno postojanje metabolika THC-COOH u krvi i mokraći tuženika a to upućuje na zaključak da je tuženik konzumirao marihuanu i/ili hašiš, međutim prvostupanjski sud ocjenjuje kako to nužno ne upućuje na zaključak da je u vrijeme nastanka prometne nezgode tuženik bio pod utjecajem droga, s obzirom na to da tako ne proizlazi iz navedenog mišljenja i zapisnika na koje se poziva tužitelj, kao i da je uvidom u pravomoćnu presudu Prekršajnog suda u Puli-Pola Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj Pp-767/17 od 14. studenog 2017. utvrđeno kako je tuženik oslobođen optužbe da je 29. studenog 2016. u predmetnoj prometnoj nezgodi upravljao osobnim automobilom pod utjecajem droga marihuane i/ili hašiša.

6.1. Što se tiče tužiteljeva prijedloga za saslušanje svjedoka PO (drugog sudionika prometne nezgode) te TO i EO kao policijskih službenika, kao i vještaka, koje je tužitelj predložio radi utvrđenja činjenica da je tuženik u trenutku nastanka prometne nezgode bio pod utjecajem droga, prvostupanjski sud smatra da ti dokazi nisu adekvatni za utvrđenje ove činjenice jer se njima ta činjenica ne može utvrditi sa stupnjem izvjesnosti, dok ostali dokazi koje je tužitelj predložio i koji su izvedeni ne pružaju osnovu za utvrđenje te činjenice sa stupnjem izvjesnosti jer se u njima ne navodi da je tuženik u trenutku prometne nezgode bio pod utjecajem droga.

7. Ispitavši prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u tužiteljevoj žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2.,4. 8., 9., 13. i 14. ZPP te na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj je drugostupanjski sud ocijenio prvostupanjsku presudu zakonitom i pravilnom pa tužiteljevu žalbu slijedom toga neosnovanom.

8. Nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba ZPP na koje se pazi po službenoj dužnosti a ni onih koje je tužitelj naveo u žalbi.

8.1. Iako je točno da je prvostupanjski sud odbio tužiteljev prijedlog za usmeno saslušanje vještaka dr.sc. [naziv], to u konkretnom slučaju ne upućuje na bilo koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka koje je tužitelj naznačio u žalbi, dakle bitnu povredu iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 260. stavcima 1. i 2. i člankom 290. ZPP, kao ni bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP, i to iz jednostavnog razloga što u ovom parničnom postupku nije ni predloženo pa slijedom toga ni određeno izvođenje dokaza vještačenjem po vještaku dr.sc. [naziv], tako da nije bilo moguće prihvatiti ni prijedlog da se taj vještak usmeno sasluša na raspravi, tim više što tužitelj nije predložio saslušanje navedenog vještaka kao svjedoka.

Ovdje valja napomenuti kako je navedeni vještak sačinio mišljenje i zapisnik o vještačenju za potrebe postupka koji je prethodio prekršajnom postupku, dakle na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave Istarske Policijske postaje Poreč, kao što proizlazi iz mišljenja i zapisnika o vještačenju koji je u ime Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 30. prosinca 2016. dao samostalni vještak za toksikološka vještačenja dr.sc. [naziv], dipl.ing. (stranice 12. i 13. spisa), što znači da sud nije odredio vještačenje u ovom parničnom postupku pa nije moglo biti ni nadopunjeno vještačenje usmenim saslušanjem kako bi se utvrdilo je li tuženik prilikom prometne nezgode bio pod utjecajem droge kako to tvrdi tužitelj , a što još ne proizlazi iz navedenog mišljenja i zapisnika o vještačenju od 30. prosinca 2016. iz kojih doduše proizlazi da je u biološkim uzorcima na ime ZO (krvi i mokraći) utvrđena prisutnost metabolita THC-COOH i da to upućuje na zaključak da je imenovani konzumirao marihuanu i/ili hašiš, ali to doista nužno ne znači da je u trenutku prometne nezgode tuženik bio pod utjecajem droga a to se eventualno moglo utvrditi novim vještačenjem u ovom parničnom predmetu, koje tužitelj nije predložio.

9. Prvostupanjski je sud pravilno postupio i kada je odbio prijedlog tužitelja za saslušanje drugog sudionika prometne nezgode PO te policijskih službenika koji su obavili očevid (TO i EO), iz razloga što iskazi tih svjedoka doista ne bi mogli biti odgovarajući za dokazivanje je li tuženik ZO u trenutku prometne nezgode bio pod utjecajem droga.

9.1. Ovo dodatno iz razloga što iz dokumentacije u spisu proizlazi kako je tuženik u toj nezgodi pretrpio tjelesne povrede zbog kojih mu je odmah ukazana liječnička pomoć na odjelu hitnog prijema Opće bolnice Pula kamo je odvezen odmah s mjesta prometne nezgode, što proizlazi iz dopisa Policijske postaje Poreč Postaji prometne Policije Pula od 29. studenog 2016. (stranica 156 spisa) kojim su službenici Prometne policije Pula zamoljeni otići u Opću bolnicu Pula kako bi izvršili uzimanje uzoraka krvi i alkotestiranja "pošto je ZO sklon uživanju opojnih sredstava i konzumiranju alkohola".

9.2. Iz navedene dokumentacije proizlazi kako predloženi svjedoci ne mogu imati bilo kakvih saznanja o tome na koji se način ZO ponašao nakon prometne nezgode odnosno je li njegovo ponašanje ukazivalo na to da je pod utjecajem droge. Valja još napomenuti kako je zapisnik o očevidu (koji su potpisali policijski službenici TO i ĐO) dovršen 13. siječnja 2017. ( list 139 spisa), dakle nakon toksikološkog vještačenja pa je zbog toga u taj zapisnik uneseno i da je ZO upravljao vozilom "pod utjecajem opojnih droga".

10. Tužitelj u žalbi stoga neosnovano pretpostavlja da su policijski službenici koji su obavili očevid, a čije je saslušanje predložio, uputili tuženika na testiranje zato što je nakon nezgode pokazivao očite znakove osobe koja je pod utjecajem "opojnih droga" i da bi njihovim saslušanjem bilo moguće to utvrditi.

10.1. Iz isprava u spisu jasno proizlazi da policijski službenici koji su obavili očevid nisu tuženika uputili na testiranje niti su naveli bilo što o tuženikovom ponašanju, već su samo naknadno unijeli podatke toksikološkog vještačenja koje je obavljeno zato što je u dopisu Policijske postaje Poreč od 29. studenog 2016. navedeno kako je ZO "sklon uživanju opojnih sredstava i konzumiranju alkohola".

11. Iako parnični sud nije vezan oslobađajućom presudom donesenom u prekršajnom postupku, kako je pravilno ocijenio i prvostupanjski sud, nije suvišno napomenuti kako ni prekršajni sud samo na temelju nalaza toksikološkog vještačenja kojim je utvrđeno da je tuženik konzumirao marihuanu i/ili hašiš nije smatrao dokazanim da je u trenutku prometne nezgode tuženik bio pod utjecajem droga, a kako je već navedeno, tužitelj u ovoj parnici nije predložio toksikološko vještačenje, već je samo predložio da se sasluša vještak dr.sc. [naziv] koji je proveo vještačenje po zahtjevu Policijske uprave Istarske Policijske postaje Poreč, a tuženik se s tim nije složio, dakle nije bio suglasan da se u ovoj parnici koristi vještačenje obavljeno u drugom postupku pa ni je bilo moguće ni postupiti u smislu članka 260. ZPP odnosno odrediti da vještak koji je obavio vještačenje u tom drugom postupku iznese svoj nalaz i mišljenje usmeno na raspravi u ovoj parnici.

12. Tužitelj stoga nije dokazao da je u trenutku prometne nezgode tuženik bio pod utjecajem droga pa nije ostvarena pretpostavka za gubitak prava iz osiguranja prema članku 24. stavku 1. točki 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013 i 152/2014 – dalje ZOOP) niti je tuženik odbio podvrći se ispitivanju utjecaja droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari pa takva pretpostavka nije ostvarena ni prema tužiteljevim Uvjetima za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (A 1.2.) koje je tužitelj priložio u spis (listovi 47 do 54 spisa) pa je njegov tužbeni zahtjev neosnovan, a slijedom toga je neosnovana i njegova žalba protiv prvostupanjske presude kojom je odbijen tužbeni zahtjev.

13. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a ni oni na koje se pazi po službenoj dužnosti, žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (uključujući i odluku o troškovima postupka koju tužitelj nije posebno pobijao zbog pogrešne primjene materijalnog prava) i ujedno odbiti tužiteljev zahtjev za naknadu troškova nastalih u povodu žalbe te time, a na temelju odredaba članaka 373.a i 166. stavka 1. ZPP, odlučiti kao u izreci.

U Puli-Pola 30. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Igor Rakić