Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-954/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, po sucu toga suda Jasenki Grgić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice ZČ, vlasnice obrta [obrt], Obrt za izradu papirne konfekcije, prijevoz i trgovinu, Nikole Širanovića 12, Brdovec, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marijo Lovrić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenice ĆČ (ranije Z), vlasnice obrta [obrt]” iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrj-4449/2009-57 od 5. veljače 2026., dana 30. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se kao osnovana žalba ovrhovoditeljice te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrj-4449/2009-57 od 5. veljače 2026. i predmet se vraća sudu prvoga stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja je obustavljena ovrha na pokretninama ovršenice određena rješenjem o ovrsi toga suda poslovni broj Ovrj-4449/2009 od 23. travnja 2009. i ukinute su sve ovršne radnje.

2. Ovrhovoditeljica je izjavila žalbu protiv toga rješenja zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) koji se sukladno odredbi čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/00, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, dalje: OZ) na odgovarajući način primjenjuje u ovom ovršnom postupku, s prijedlogom za preinačenje podredno ukidanje i vraćanje prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Rješenje suda prvoga stupnja o obustavi postupka temelji se na zaključku da se ovrha ne može provesti.

5. Rješenjem o ovrsi u ovoj pravnoj stvari određena je ovrha na pokretninama ovršenice na adresi u [adresa], sada nije sporno da na toj adresi ona ne boravi iako je na toj adresi prebivališta i dalje prijavljena, što je sve utvrđeno od strane sudskog ovršitelja, provjerom putem MUP-a i terenskim izvidom djelatnika policije na toj adresi.

6. Načelno je pravilan zaključak suda prvoga stupnja da u slučaju kada nije poznata adresa stanovanja ovršenika, ovrhu na pokretninama nije moguće provesti, budući da u tom slučaju ujedno nije poznata lokacija pokretnina, što predstavlja zakonski razlog za obustavu ovrhe u smislu odredbe čl. 67. st. 2. OZ.

7. Međutim, za sada nije moguće prihvatiti kao pravilno utvrđenje da adresu stanovanja ovršenice nije moguće utvrditi. Naime, prvostupanjski sud odbio je u ovom slučaju prijedlog ovrhovoditeljice da taj podatak pokuša pribaviti službenim putem od matičnog ureda vjenčanih (iz podataka proizlazi vjerojatnost da je tijekom postupka sklopila brak) ili pojedinih teleoperatera čije usluge koristi kao vlasnica aktivnog obrta. Stav je naime suda prvoga stupnja da nije u obvezi "pribavljati adresu" i postupiti po prijedlogu ovrhovoditeljice jer se ovršni postupak pokreće i vodi temeljem prijedloga ovrhovoditelja a sud ju je već prethodno pokušao utvrditi putem sudskog dostavljača i podataka MUP-a.

8. Izloženo shvaćanje prvostupanjskog suda je pogrešno.

9. Prije svega, točno je da se ovršni postupak pokreće na prijedlog ovrhovoditelja, donošenjem rješenja o ovrsi. Međutim, u samoj provedbi ovrhe pored načela stranačke dispozicije vrijedi i načelo oficioznosti što je vidljivo iz odredbi OZ iz kojih proizlazi da sud, neovisno o daljnjem prijedlogu ovrhovoditelja, provodi propisane ovršne radnje kojima se po zakonu tražbina na određenom predmetu, u granicama određenima u rješenju o ovrsi (čl. 41. OZ) prisilno ostvaruje. Takva uloga suda proizlazi i iz prirode i svrhe ovršnog postupka u kojem provodi prisilno ostvarenje tražbine (čl. 1. OZ) i u kojem je dužan hitno postupati (čl. 13. OZ).

10. Nadalje, kao što osnovano ukazuje u žalbi, ovrhovoditeljica u ovom slučaju nije predložila da sud obavi umjesto nje radnju koju je ona bila dužna poduzeti u smislu inicijative za daljnje vođenje postupka već da pokuša pribaviti podatke od nadležnih tijela ili pravnih osoba koje ona nije u mogućnosti pribaviti a nužni su za mogućnost provedbe ovrhe. Takva obveza suda proizlazi i iz odredbe čl. 148. ZPP prema kojoj će sud u slučaju kada stranka ne može sama saznati adresu osobe kojoj treba izvršiti dostavu, nastojati od nadležnog tijela uprave ili na drugi način dobiti potrebne podatke. Ovu odredbu prvostupanjski sud nije u konkretnom slučaju primijenio niti je naveo valjane razloge zbog kojih ona ne bi bila u ovom slučaju primjenjiva, obrazloženje "da nije na sudu da pribavlja adresu" je proizvoljno.

11. Iz izloženog proizlazi da je pogrešna primjena citiranih zakonskih odredbi bila od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja pa je temeljem odredbe čl. 380. t. 3. ZPP žalba ovrhovoditeljice uvažena kao osnovana, pobijano rješenje ukinuto i predmet vraćen sudu prvoga stupnja na ponovan postupak povodom prijedloga ovrhovoditeljice u skladu s izloženim stavom.

U Zagrebu 30. lipnja 2026.

Sudac:

Jasenka Grgić