Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Stalna služba u Opatiji

    Maršala Tita 4

    51410 Opatija

    Poslovni broj Psp-85/2025-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji po sucu toga suda Adriani Puž, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Marko Ferri, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika GRADA OPATIJE, OIB: 99455464348, Opatija, Maršala Tita 3, koju zastupa punomoćnik Neven Knežević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Knežević i partneri, u Rijeci, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave, održane i zaključene 28. svibnja 2026., u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, temeljem odredbe čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP-a) 30. lipnja 2026.

    r i j e š i o  j e

    1. Utvrđuje se da je tuženik GRAD OPATIJA, dana 24.11.2023., samovlasno smetao tužiteljicu ŽD u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba Opatija, dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koji odgovara ranijoj k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], prema katastarskoj izmjeri koja je Odlukom Državne geodetske uprave o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata katastra nekretnina za katastarsku općinu [katastarska općina], od dana 2.12.2024., stavljena izvan snage, te koja je označena lomnim točkama A-B-C-D-E-A, površine 70,00 m2, nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Jasmine Jurinčić iz rujna 2024., na način da je preličio tamno sivom bojom bijeli obrub označenih parkirnih mjesta na predmetnoj čestici.

    2. Nalaže se tuženiku GRADU OPATIJA da uspostavi posjedovno stanje koje je postojalo na dijelu nekretnine koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba Opatija, dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koji odgovara ranijoj k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], prema katastarskoj izmjeri koja je Odlukom Državne geodetske uprave o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata katastra nekretnina za katastarsku općinu [katastarska općina], od dana 2.12.2024., stavljena izvan snage, te koja je označena lomnim točkama A-B-C-D-E- A, površine 70,00 m2, nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Jasmine Jurinčić iz rujna 2024., prije smetanja utvrđenog u točki 1. izreke ovog rješenja, na način da oliči obrub na tlu označenih parkirnih mjesta bijelom bojom, u roku od 8 dana.

    3. Zabranjuje se tuženiku GRADU OPATIJA ubuduće ponavljanje smetanje posjeda iz točke 1. izreke ovog rješenja ili slično smetanje tužiteljičinog posjeda dijela nekretnine koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba Opatija, u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koji odgovara ranijoj k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], prema katastarskoj izmjeri koja je Odlukom Državne geodetske uprave o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata katastra nekretnina za katastarsku općinu [katastarska općina], od dana 2.12.2024., stavljena izvan snage, te koja je označena lomnim točkama A-B-C-D-E-A, površine 70,00 m2, nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Jasmine Jurinčić iz rujna 2024.

    4. Nalaže se tuženiku GRADU OPATIJA da tužitelju ŽD isplati prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.110,96 EUR, uvećan za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu, koja teče od presuđenja tj. od 30. lipnja 2026. do dana konačne isplate, po stopi koja odgovora, za svako polugodište, uvećanju referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, a odbija se tužiteljica sa preostalim dijelom zatraženog parničnog troška.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi od 21. prosinca 2023. navodi da je vlasnik i samostalni posjednik nekretnine koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba Opatija, dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], označene kao put, površine 272,00 m2, u cijelosti. Riječ je o javnim ispravama koje dokazuju, u smislu odredbe čl. 230. st. 1 Zakona o parničnom postupku, istinitost onoga što se u istima određuje ili potvrđuje. U naravi, tužiteljica koristi naprijed označenu česticu kao parkirna mjesta za vlastitu obiteljsku kuću, koje je ubicirana nasuprot iste – k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa su predmetna parkirna mjesta označena na tlu sivom bojom (ispunom) te bijelim obrubom. Na kamenom zidu koji je naslonjen sa sjeverne strane predmetne čestice postavljen je znak “zabrana prometa – privatno”, a na ivičnjaku koji je također ubiciran sa sjeverne strane predmetne čestice već više od 50 (pedeset) godina postoji oznaka rukom ispisana “privatno”. Posebno se naglašava da je način korištenja predmetnih čestica vidljiv i na ortofoto snimci u uklopljenim katastarskim planom Državne geodetske uprave. Iz naprijed označenih razloga, istovjetan je način korištenja predmetne čestice od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća te nitko, pa ni susjedi, nije osporavao tužiteljici i/ili njezinim pravnim prednicima vlasništvo ili samostalnost posjeda istih, unatoč činjenici što su isti ubicirani izvan okućnice obiteljske kuće potonje. Međutim, djelatnici tuženika, odjela za komunalno redarstvo, samovlasno su smetali posjed tužiteljice, dana 24.11.2023., na način da su precrtali tamno sivom bojom bijelo oličeni obrub naprijed označenih parkirnih mjesta na čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Onoga tko drugi uznemirava u posjedu, u smislu odredbe članka 21. st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ima pravo na zaštitu posjeda. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan, sukladno odredbi čl. 22. st. 1 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Slijedom naprijed navedenog, predlaže da sud prihvati tužbu i tužbeni zahtjev.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Naime, predmetna nekretnina u naravi predstavlja [adresa]. Predmetna cesta postoji već dugi niz godina i ista predstavlja javno dobro u upotrebi svih bez obzira na upise u katastar i gruntovnicu. Za predmetnu nekretninu u tijeku je nova izmjera za Volosko gdje će predmetna nekretnina ući u sastav novoformirane nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik u privitku dostavlja potvrdu Klasa: 363 - 01/20-01/178, Urbroj: 2156/01-06/01-21-30 od dana 22.02.2021. godine koju je izdao tuženik. U predmetnoj potvrdi utvrđuje se da k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja komunalnu infrastrukturu iz čl. 59. st. 1. toč. 1. Zakon o komunalnom gospodarstvu. U naravi se radi o nerazvrstanoj cesti, glavnom pravcu [adresa] kojom upravlja i koju održava Grad Opatija. Navedena površina je asfaltirana i ima postavljenu javnu rasvjetu, a u trupu ceste nalaze se i kolektori sanitarne kanalizacije i vodoopskrbe. Sastavni dio navedene potvrde je i grafički prikaz ceste. Za k. č. br. [katastarska čestica] je u tijeku dakle postupak nove izmjere. Iz poziva od dana 21.04.2021. koji se dostavlja u privitku vidljivo je da će navedena nekretnina ući u sastav k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dana 10.05.2021. i grad [adresa] i RD daju prigovor Katastru Opatija. Nakon toga katastar iz k. č. br. [katastarska čestica] izdvaja 222/2 i 222/3, a tuženik se protivi takvoj parcelaciji. Katastar odbija prigovor tuženika gdje se isti protivi parcelaciji budući se radi o nerazvrstanoj cesti koja čini jednu cjelinu. Na predmetno rješenje tuženik izjavljuje žalbu dana 26.01.2023. godine, a koja je žalba usvojena u cijelosti rješenjem, Državne geodetske uprave, Samostalna služba za drugostupanjski postupak Klasa: UP/II-932-04/23-06/30, Ur.broj 541-11/2-23-2 od dana 21.11.2023. Predmetnim rješenjem drugostupanjskog tijela u cijelosti je poništeno rješenje od 16.01.2023. i predmet je vraćen na ponovni postupak. Predmetna nekretnina u naravi dakle predstavlja javno dobro u općoj uporabi-cesta, neovisno o formalnom upisu u zemljišne knjige i posjedovni list, a sukladno odredbama Zakona o cestama. Predmetnu nekretninu održava Grad Opatija- jedinica lokalne samouprave, a budući se radi o nerazvrstanoj cesti i to već više od 80 godina. Nadalje, tuženik je predmetnu nekretninu asfaltirao te se u njoj nalaze i kanalizacijske i cijevi za vodu. Upravo zbog činjenice da se radi o nerazvrstanoj cesti, tuženik istu ima obvezu i održavati te omogućiti njezino korištenje sukladno činjenici da se radi o javnom dobru u općoj uporabi. Zbog navedenog je tuženik dana 16.11.2023. donio rješenje Klasa: UP/I - 363-04/23-01/, Urbroj: 2170-12-06-06/04-23-1-L.K kojim je rješenjem naložio Komunalcu d.o.o. da ukloni iscrtanu bijelu liniju koja je ucrtana na nerazvrstanu cestu Grada Opatije, glavni pravac [adresa] preko puta kbr. 14. postavljeno od strane nepoznatog počinitelja. Tuženik osporava u cijelosti tvrdnju tužiteljice da je predmetna nekretnina u njezinom posjedu i vlasništvu. Naime, predmetna nekretnina predstavlja javno dobro u općoj uporabi, dakle u posjedu je svih. Sukladno Zakonu o cestama ista je vlasništvo upravo tuženika i to ex lege. Tuženik nadalje osporava da su na predmetnoj nekretnini postojale oznake parkirnih mjesta duže vremensko razdoblje. Tuženik tako dostavlja sliku s Google maps iz kolovoza 2019. iz koje je vidljivo da nikakve oznake, odnosno parkirna mjesta nisu ucrtana na cesti. Kako tuženik nema zakonskih uvjeta kako bi podnio tužbu za smetanje posjeda u situaciji gdje se radi o javnom dobru, tuženik je jedino imao mogućnost donijeti rješenje od dana 16.11.2023. i na taj način izvršiti zaštitu javnog dobra u općoj uporabi. Nadalje, tuženik ističe da je iz slike koja se dostavlja vidljivo da predmetnom nekretninom prolaze svakakva vozila, dakle, ne radi se ni o kakvom posjedu tužiteljice već se radi o javnom dobru u općoj uporabi. Tuženik smatra da je iscrtavanje parkirnih mjesta te ova tužba samo način da tužiteljica izvrši pritisak te promijeni odluku nadležnog tijela glede nove izmjere. Tuženik dakle, u cijelosti osporava da bi predmetna nekretnina bila u posjedu i vlasništvu tužiteljice. Nadalje, tuženik nije postupao protupravno već je postupao po svome rješenju od dana 16.11.2023., a koje je rješenje bio obvezan donijeti kao jedinica lokalne samouprave koja upravlja i štiti način korištenja javnog dobra u općoj uporabi-ceste. Stoga nije došlo ni do kakvog smetanja posjeda budući je tuženik postupao po rješenju koje je ovlašten i obvezan donijeti vezano uz nerazvrstane ceste. Tuženik također osporava da je tužiteljica iscrtala parkirna mjesta na cesti budući da ista nije dostavila nikakav dokaz za navedenu činjenicu. Stoga tuženik osporava i aktivnu legitimaciju tužiteljice u ovom predmetu. Obzirom na sve navedeno, tuženik predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice te obvezati istu na snošenje parničnih troškova ovog postupka tuženiku.

    3. Tužiteljica se očituje na odgovor na tužbu u podnesku od 21. ožujka 2024. osporava navode iz istog. Smatra da isprave koje je dostavio tuženi nisu odlučne za ovaj postupak, da su bespredmetni, da nisu javne isprave, da kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne egzistira u pravnom prometu, osporava se prigovor tuženika da čin smetanja nije samovlastan, da si je tuženik sam izdavao isprave, da je tužitelju uskratio mogućnost sudjelovanja u upravnom postupku, da je prijepor tužiteljica sama asfaltirala o svom trošku, da nije javno dobro u općoj upotrebi, na spornom dijelu da nije postavljena javna rasvjeta, da je postavljen šaht za odvodnju oborinske vode, ali na temelju suglasnosti i odobrenja tužitelja, da na prijeporu nisu kolektori sanitarne kanalizacije i vodoopskrbe. Osporava se da bi prijepor bio nerazvrstana asfaltirana cesta 80-tih godina, odnosno od 1944., to da je vidljivo iz ortofoto snimke 1968., da je to bila šuma, da je pristupni slijepi put vodio do obiteljske kuće tužiteljice.

    4. Tužiteljica je u podnesku od 10. ožujka 2025. uredila tužbeni zahtjev iz razloga što je na temelju odluke Državne geodetske uprave o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata katastra nekretnina za katastarsku općinu [katastarska općina] od 2. prosinca 2024. u službenoj uporabi nova katastarska izmjera, a podaci u katastarskom operatu preuzeti iz obnovljene zemljišne knjige za predmetnu katastarsku općinu. Opreza radi navela je da je u tijeku žalbeni postupak povodom prigovora ovdje tuženika u odnosu na novoformiranu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Isto tako je napomenula i da je tužiteljica izjavila prigovor na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obnovljene zemljišne knjige, obzirom nije pozvana na izlaganje predmetne čestice, te smatra da nisu bili ostvareni uvjeti za utvrđivanje stvarnih prava na potonjoj.

    5. Na ročištu od 14. travnja 2025. tuženik se protivi preinaci tužbenog zahtjeva u podnesku od 10. ožujka 2025., smatra da je tužba postala bespredmetna jer da je prijepor ušao u novoformiranu k. č. [katastarska čestica] koja u zemljišnoj knjizi dolazi upisana kao javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu Grada Opatije, a na kojoj ne može biti počinjeno smetanje posjeda.

    6. U prvostupanjskom postupku sud je donio rješenje kojim je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja dana 27. svibnja 2025. pod posl. br. Psp -102/2023-30. Protiv istog je žalbu izjavio tuženi, a Županijski sud u Bjelovaru donio je rješenje pod posl. br. Gž - 826/2025-2 od dana 9. prosinca 2025. kojim je prihvatio žalbu i predmet vratio na ponovno suđenje. Iz obrazloženja ukidne odluke proizlazi da s obzirom na narav predmeta spora – koja je sporna (asfaltirani parking ili nerazvrstana cesta), treba imati u vidu i odredbe Zakona o cestama („Narodne novine“ 84/2011.., 18/2013, 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021., 114/2022., 114/2022., 4/2023., 133/2023. - dalje ZC) i to, prije svega čl. 98. st. 1. prema kojem nerazvrstane ceste jesu ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim zakonom i drugim propisima, zatim čl. 101. st. 1. prema kojem nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, i čl. 102. st. 2. prema kojem nerazvrstana cesta upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Nerazvrstana cesta kao dobro u općoj uporabi predstavlja stvar koja je izvan prometa i na njoj se ne može stjecati posjed u smislu u kojem posjed definira naprijed citirani čl. 10. ZVDSP-a te koji uživa posjedovnu zaštitu. Stoga se fizička osoba ne može smatrati posjednikom u smislu navedene zakonske odredbe. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će utvrditi odlučnu činjenicu je li predmet spora dio nerazvrstane ceste te će pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o zahtjevu i donijeti novu, zakonitu odluku.

    7. Tijekom postupka sud je proveo dokaze čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6-7, 140-141 spisa), prijepisa posjedovnog lista 490 k. o. [katastarska općina] (list 8, 142 spisa), gledanjem ortofoto snimke predmetne nekretnine (list 9, 143 spisa), fotografija prijepora (list 10-16 spisa), čitanjem Izvješća o postupanju PP Opatija od dana 29. prosinca 2023. (list 25, 149 spisa), rješenja tuženika, Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Klasa: UP/I-363-04-23-01, Ur.broj: 2170-12-16-16/04-23-1-1-K od dan 16. studenog 2023. (list 32-33 spisa), Rješenja RH, Državne geodetske uprave, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-04/23-06/30, Ur.broj:541-11/2-23-2 od dana 21. studenog 2023. (list 35-40, 132-136 spisa), rješenja od 16. 01.2023. RH, Državne geodetske uprave, Područni ured za Katastar Rijeka Klasa: UP/I 932/04/22-03/118, Ur.broj: 541-19-02/9-23-2 (list 41-44 spisa), gledanjem slike s Google maps (list 45-46 spisa), Prigovora tuženika od 10. 5.2021. Odjelu za katastar nekretnine (list 47 spisa), Prigovora tuženika od 2.11.2022.Odjelu za katastar nekretnina (list 48 spisa), Potvrde tuženika za kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] -nova i izvod iz evidencije komunalne infrastrukture Grada Opatije (list 49-50 spisa), Žalbe tuženika na rješenja od 16. 01.2023. RH, Državne geodetske uprave, Područni ured za Katastar Rijeka Klasa: UP/I 932/04/22-03/118, Ur.broj: 541-19-02/9-23-2 (list 51- 57 spisa), Poziva tuženiku na javni uvid (list 58 spisa), kopije katastarskog plana za kč. [katastarska čestica] (samo za internu upotrebu) (list 59 spisa), popisnog lista 222 (samo za internu upotrebu) (list 60 spisa), poziva na izlaganje na javni uvid čestice 222/2 (list 61 spisa), kopije katastarskog plana za kč. [katastarska čestica] (samo za internu upotrebu) (list 62 spisa), popisnog lista 222 (samo za internu upotrebu) (list 63 spisa), Zaključka Visokog upravnog suda RH (list 64 spisa), gledanjem ortofoto snimke (list 69 spisa), proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, te su na licu mjesta saslušani svjedoci HD, JD, RD, ČD (list 79-83 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Jasmine Jurinčić iz rujna 2024. (list 86 – 96 spisa), odluke Državne geodetske uprave od 2. prosinca 2024. objavljene u Narodnim novinama br. 141/24 (list 110– 11 spisa), prigovora tužiteljice na k. č. [katastarska čestica] obnovljene zemljišne knjige u k. o. [katastarska općina] (list 112–120 spisa), ispisa iz informacijskog sustava ZIS Zemljišnoknjižnog odjela Opatija (list 121–122 spisa), žalbe radi šutnje administracije podnesene po tužiteljici Državnoj geodetskoj upravi (list 123–130 spisa), podneska tužiteljice Državnoj geodetskoj upravi od 27. kolovoza 2024. (list 137-139 spisa), fotografija prijepora (list 144-148 spisa), odgovora punomoćniku tužiteljice od RH,

    DGU, Područni ured za katastar od 17. rujna 2024. (list 150 spisa), dopunski su saslušani svjedoci RD (list 225-226 spisa), KD (list 226 spisa), tužiteljica ŽD (list 226-227 spisa).

    7.1. Sud nije razmatrao dokaze koji su po strankama dostavljeni poslije zaključenja prethodnog postupka jer su ih mogli pribaviti i prije zaključenja istog.

    8. Iz dokumentacije dostavljene po tuženiku, a koja se odnosi na postupak koji se vodio u postupku nove izmjere utvrđeno je u bitnome da još nije bilo pravomoćno utvrđeno da li će se izdvojiti novonastale čestice 222/1, 222/2, 222/3 iz zč. 222 k. o. [katastarska općina] i da je potrebno ponovo na licu mjesta utvrditi stvarno stanje na terenu (stvarni način uporabe spornog dijela). Druga dokumentacija izdana po tuženiku nije relevantna za ovaj postupak, a nesporno je što je u odnosu na prijepor upisano u javnim ispravama, pa se isto neće posebno ponavljati. Sud također nije posebno cijenio dokumentaciju dostavljenu po tužiteljici koja se odnosi na upravni postupak pri Državnoj geodetskoj upravi smatrajući da i ona nije odlučna za ishod ovog postupka.

    9. Tuženik osporava aktivnu legitimaciju tužiteljice obzirom da smatra da nije bila u posjedu prijepora, da bi se radilo o samovlasnom smetanju tuženika budući smatra da je prijepor javno dobro u općoj uporabi-cesta i da je postupao po rješenju koje je bio obavezan donijeti kao jedinica lokalne samouprave.

    9.1. Sud smatra da nije odlučno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari to što je sada prijepor dijelom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja ima upis "javno dobro u općoj upotrebi" obzirom da još nisu dovršeni postupci koji se vode upravo zbog prigovora na ovakav upis, u tijeku je postupak pred geodetskom upravom i u tijeku zemljišnoknjižni postupak.

    10. Dopuštena je preinaka tužbenog zahtjeva u ovoj pravnoj stvari temeljem odredbe čl. 190 st. 2 ZPP-a, a nakon zaključenja prethodnog postupka, obzirom da je u tijeku postupka stupio na snagu katastarski operat Katastra nekretnina za katastarsku općinu [katastarska općina], prema kojoj je prijepor sada unutar k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    11. Po provedenom dokaznom postupku sud je utvrdio da je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice.

    12. Svjedok HD, komunalni redar tuženika, u svom iskazu od 2. srpnja 2024. naveo je da je pred dvije ili tri godine uklanjao metalne preklopke koji se koriste za sprječavanja parkiranja na ovom predjelu gdje je danas prijepor, bilo ih je nekoliko između dvije i četiri. Tada je dao nalog komunalnom poduzeću Komunalac da ukloni te preklopke. Prethodno je pokušao doznati tko je postavio te preklopke, obišao je u susjedstvu sve kuće koje je mogao obići, raspitivao se kod izvođača radova koji su još gradili tu u blizini nekoliko objekata, zvonio je i na zvonce ovdje tužitelja, a čija kuća je odmah nasuprot prijepora, no nitko mu nije otvorio vrata, možda nisu bili kod kuće. Nakon što nije mogao nikoga naći tko je postavio preklopke dao je taj nalog i to je bilo uklonjeno. Poslije toga mu se nitko nije javio i misli da se još uvijek čuvaju u Gradu Opatiji. Ne zna tko je asfaltirao ovaj sporni dio, ali Grad Opatija je to vodio kao nerazvrstanu cestu i zato su i uklanjali te preklopnike. Misli da je bio na zidu znak „privatno“, kao što je i sada kada je uklanjao te preklopnike, ali to nije uklonio jer to nije na prometnici. Ne zna da li su ti preklopici bili već duže vrijeme na tom mjestu, ali koliko zna vidio ih je njegov šef Ž i on je naredio uklanjanje. Ne može se sjetiti da li su bile nacrtane crte na prijeporu. Ono što je vezano za predmetni spor nije mu poznato jer je u to vrijeme bio na bolovanju. Ne zna od kada Grad Opatija ovaj prijepor vodio kao nerazvrstanu cestu. Provjerio je na kojoj čestici se uklanjanju preklopnici, a nije obavještavao upisane vlasnike, jer Grad smatra da je to nerazvrstana cesta.

    13. Svjedok JD, komunalni redar tuženika, u svom iskazu od 2. srpnja 2024. naveo je da je njegov nadređeni voditelj dobio prijavu da je na prijeporu netko iscrtao crte koje predstavljaju oznaku kao privatno vlasništvo, dobio je nalog da ide na lice mjesta i izvršio je fotografiranje, raspitao se tko je iscrtao navedene crte i rečeno mu je da su to osobe iz ove kuće gdje živi tužiteljica. Tu je pozvonio, ali nije nitko otvarao, vjerojatno nije bio nitko kod kuće. Nakon toga je dobio nalog da se provede brisanje tih crta. Kako se nije znalo tko je napravio crte Komunalac je po nalogu izašao na lice mjesta, još nije bio nikakav službeni nalog, jer se nije niti znalo tko je iscrtao uopće te crte. Na licu mjesta je još jednom pokušao stupiti sa ljudima koji žive u ovoj kući u kojoj živi tužiteljica u kontakt, te je došao jedan gospodin iz ove kuće i rekao da su oni to napravili i da je to njihovo vlasništvo, a ne cesta. Tada Komunalac nije htio bez ikakvog naloga izbrisati crte. Za idući dan je izdano rješenje i onda je idući dan došao na lice mjesta i izvršio taj nalog, odnosno izbrisao te crte. Koliko je shvatio po prijavi, te crte su bile novijeg datuma, ali ne recimo pred dan, dva. I tada je na licu mjesta na zidu bila tabela „Privatno“, ali to nisu dirali jer nisu znali na što se točno odnosi. Na podu nije bilo ništa napisano s oznakom privatno. Provjerio je na kojoj čestici su iscrtane te crte i vidio je da je kao vlasnik upisana ovdje tužiteljica, no iz službene evidencije tzv. GIS-a Grada Opatije se prijepor vodi kao nerazvrstana cesta. Inače je na licu mjesta provjeravao vlasništvo, odnosno posjed preko aplikacije Uređena zemlja. Nije obavijestio tužiteljicu da će se ukloniti crte pisanim putem, a ne zna da li je netko drugi iz Grada Opatije. Ne zna niti da li je netko naknadno obavijestio tužiteljicu o istome. Misli da je prije uklanjanja ovih crta razgovarao sa gospodinom RD i on je rekao da smatra da je to vlasništvo njegovo, odnosno od njegove supruge. Ne sjeća se da je vidio nekakvu oznaku eventualno na ivičnjaku. Samo se sjeća ovih crta i ovoga što je bilo na zidu.

    14. Svjedok RD, suprug tužiteljice, u svom iskazu 2 srpnja 2024. naveo je da živi ovdje od 2005. i od tada je obilježen parking. Najprije je u njihovoj ulici bio samo dio gdje se prolazilo automobilom asfaltirano, ali tu nije bilo niti puno kuća, možda samo četiri auta u cijeloj ulici, pa se rijetko prolazilo. Susjedi su znali da je prijepor njihovo parkiralište, pa ako je netko trebao, došao je pitati. Prijepor je bio makadam i oni su znali staviti oznaku i tabelu „Privatno“. Na početku ovog prijepora je bila zabodena tabela u tlo i pisalo je „Privatni posjed i zabrana parkiranja“. Kasnijih godina kako se gradilo stalno nešto u ovoj ulici, kopao se i ovaj njihov dio za potrebe infrastrukture i znalo se doći pitati da li se može kopati, postavljen je i hidrant između ostalog i nakon tih radova bi se obično i zatrpalo. To bi se uvijek pitalo usmeno. Misli da je više stvari ukopano u ovaj prijepor, odnosno možda je čak i samo kanalizacija. Ustvari ovdje se uvijek nešto kopalo i radilo pa više čovjek i ne zna. Pojašnjava da je ranije sa lijeve i desne strane ceste bio makadam, a kako je njihovo zemljište veliko oni su se uvukli unutra da imaju prostrani parking i više mjesta. Na ovom spornom dijelu misli da je postavljen asfalt nakon što su rađene šahte. Nitko nije pitao za dozvolu, odnosno izvođač je rekao da će sve vratiti u prijašnje stanje. Ostalo je ovako asfaltirano, a što se njega tiče misli da je njima čak i više odgovaralo da je makadam jer se bolje upijala kiša kada je padala. Ne može se sjetiti kada je ovo asfaltirano. Nakon toga su odmah napravili crte i označili na više mjesta da je parking. Problemi su ustvari za njih počeli kada se susjedna zgrada radila, jer izvođači radova nisu imali gdje staviti strojeve, da bi zaštitili parking postavili su i one preklopnike koji su u jednom trenutku nestali, ne zna tko ih je maknuo, a ostaci tih preklopnika su još dan danas u asfaltu. Nakon toga su ponovno stavili nove i onda su primijetili da ih je netko pokušao skinuti. Poslije toga su ih sami skinuli i misli da ih i dan danas imaju tu negdje spremljene. Inače se tu nitko od susjeda ne parkira, osim iz ove susjedne kuće koja se iznajmljuje i oni im to brane, te se uglavnom i maknu, ali stalno iznova dolaze novi gosti i parkiraju. Jednog dana je on tu slučajno ispred kuće tj. na prijeporu vidio da se želi ukloniti ove crte, tada je intervenirao i protivio se tome, te su djelatnici i otišli. Pretpostavlja da je to zatražio i prijavio vlasnik ove kuće susjedne čiji se gosti stalno parkiraju. Nakon nekog vremena ponovno su došli sa cijelom opremom za uklanjanje crta i crte su precrtane. Nisu dobili nikakvu obavijest i zbog toga su i morali pokrenuti ovaj postupak, ali prethodno je bio dostavio dokaz Gradu Opatiji o vlasništvu predmetne nekretnine. Inače po ovom prijeporu se ne prometuje automobilima, već služi samo za parking. Cesta je inače bila cijela ne prometna dok nije izgrađena ova zgrada do njihove i misli da će ovo biti uskoro jednosmjerna cesta. Kad se kopalo za kanalizaciju je bila razrovana cijela cesta, a inače je i prostor same ceste jednim dijelom baš njihova čestica tj. ovaj dio ispred njihove nekretnine. Ovaj sporni dio završava sa hidrantom i stubištem od susjedne kuće, ustvari je i hidrant na njihovoj čestici. Tražio je intervenciju policije kada je bio komunalni redar s namjerom uklanjanja crta. Nisu dobili, niti prije, a niti poslije neku pisanu obavijest od Grada Opatije o brisanju crta. Već duže vrijeme se vodi postupak pred Katastrom vezano za ovaj sporni dio. Niti on, a niti supruga nisu asfaltirali cestu, oni su asfaltirali ovaj dio prema njihovom parkingu da bi se držao njihov zid. Kada mu se pokazuje fotografija sa lista 45 spisa i pita da pokaže gdje je crta, odgovara da se vidi crta i da su oni sami to iscrtavali, te povremeno obnavljali. Misli da su je zadnji puta obnovili pred godinu i pol do dvije. Ne sjeća se kad su kupili ovu nekretninu koja je bila adresa ove ulice i oni ne brane ljudima da prolaze po cesti. Kad vide da se netko parkira tko nije iz njihove obitelji oni opomenu i traže da se maknu, a to je najviše ljeti. Sada na parkingu ima i njihovih vozila, a jedno vozilo mu je nepoznato. Na fotografiji sa lista 45 je vozilo Renault Clio i to je vozilo od njegove obitelji.

    14.1.Svjedok RD dodatno saslušan 28. svibnja 2011. izjavio je da se ne može sa sigurnošću sjetiti kada je asfaltiran prijepor, ali može povezati sa godinama rođenja unuka. Unuk je rođen **.**.2011., a unuka R **.**.2015. Rekao bi da je prijepor asfaltiran negdje između rođenja njegovih unuka, možda tijekom 2012. i 2013. Na prijeporu 2011. nije bila nikakva kanalizacija ili komunalna infrastruktura. Oni su se na prijeporu parkirali i na njemu je bio šljunak koji su oni popravljali sa građevinskim strojem da bi se poravnao. Misli da se infrastruktura radila kada se tražila njihova suglasnost da se napravi hidrant koji je blizu ulaza u susjedni objekt do prijepora, to je bilo nasuprot njihove kuće. Iznad živice koja je vidljiva na fotografiji sa lista 8 nalaza se nalazi kuća. Taj hidrant da se radio na njihovoj nekretnini.

    15. Svjedok ED, zet tužiteljice, u svom iskazu od dana 2. srpnja 2024. naveo je da dolazi ovdje od 2008., a kasnije je i doselio, oduvijek je ovaj prijepor bio korišten od obitelji tužiteljice. Oni su svakako označavali taj parking, znalo se promijeniti ovaj znak kada bi se s vremenom potrošio. Nakon asfaltiranja se označilo sa bojom i većinom je to on iscrtavao. Kad se boja isprala ponovno bi je nanesao, ne zna reći koliko je često to radio. Inače su se uvijek parkirali (tužiteljica, obitelj), a kada su se izgradile dvije velike kuće u susjedstvu počeli su se i oni (iz dvije kuće) parkirati i smetati im, a inače se znaju parkirati da ne mogu izaći niti sa drugog svog parkinga sa suprotne strane. Oni (tužiteljica, obitelj) im kažu da se maknu, a završi tako da je neki puta bolje se maknuti nego da izbije neki sukob. Više puta je stavljao ove preklopnike, prvi puta su nestali preko noći, a onda su znali primijetiti da je netko odvidao i očito čekao da ih lakše skine preko noći, pa su ih nakon tih stavljanja i skidanja ipak na kraju skinuli. Bio je prisutan kad su bili komunalni redari skidati crtu. Njegovo vozilo je bilo parkirano upravo na prijeporu, stavili su upozorenje da makne auto, čak su zvali i pauka, a na kraju je i maknuo vozilo pa su oni precrtali crtu. Naglašavao je da je to privatno vlasništvo. Misli da su Gradu Opatiji dostavili i vlasnički i posjedovni list kao dokaz vlasništva prijepora. Oni inače da ne brane da se prolazi po cesti, ali tu jedan susjed zna parkirati tako da se ne može proći po cesti, pa se mora proći po trotoaru i ne zna zašto sada ispada da se njima brani da prođu po cesti. Ne zna kako se točno zove taj susjed. Misli da cesta nije bila asfaltirana kada je tu prvi puta došao. Misli da je kuća imala istu adresu sada i ranije.

    15.1. Svjedok GD dopunski saslušan 28. svibnja 2026. naveo je da kada ga se pita da li se može izjasniti da li zna kada je prijepor asfaltiran, odgovara da se ne sjeća točno datuma no može se sjetiti da kada mu se rodio sin 30. rujna 2011. da se sjeća da su gosti bili parkirani i na prijeporu i da je bio još pijesak. Kasnije, kada se rodila kćerka 2015. je već bilo asfaltirano. Ne sjeća se da li je na prijeporu 2011. bio nekakav slivnik, rubnik ili sl.

    16. Tužiteljica ŽD u svom iskazu 2. srpnja 2024.navela je da je slušala iskaze supruga RD i zeta KD, te da je suglasna sa istima u cijelosti. Ne brani ljudima da prolaze i prometuju po cesti, ali brani da se parkira na parking. Misli da je kuća imala istu adresu kao sada, kad ju je kupila.

    16.1.Tužiteljica ŽD dopunski saslušana 28. svibnja 2026. navela je ponovno da je slušala iskaze saslušanih danas svjedoka i suglasna je sa istima i sjeća se da kada se rodio unuk da nije bilo asfaltirano, a u kasnijem periodu je bilo asfaltirano. Dogodilo se tako da su jednog dana došli s posla i zatekli asfaltirani prijepor bez da ih je itko išta pitao i dobio neku uputu. U periodu prije tog asfaltiranja je bio postavljen hidrant.

    17. Iskaze svjedoka i tužiteljice sud cijeni kao životne, logične i neproturječne licu mjesta. Iz dopunskih iskaza tužiteljice i svjedoka SD DD proizlazi da je prijepor asfaltiran negdje poslije rujna 2011., a prije da je bio makadam na istome.

    18. U nalazu i mišljenju stalni sudski vještak Jasmina Jurinčić, ing.geodezije navodi da je prilikom uviđaja punomoćnik tužitelja pokazao je prijepor koji se nalazi u [adresa], u [adresa]. Prijepor se nalazi na sjevernom dijelu asfaltirane ulice, na kojem su parkirana vozila i služi za parkiranje, a nalazi se na dijelu ulice između kućnih brojeva 5 na sjevernoj strani ulice i kućnog broja 14 na južnoj strani ulice, koja je kuća tužiteljice. Granica prijepora na terenu je obojena linijom sive boje koja je na skici lica mjesta i fotografijama u prilogu označena isprekidanom crvenom linijom. Površina prijepora na skici lica mjesta i fotografijama označena je crvenom bojom, slovima A-B-C-D-E-A, ima površinu od 70 m2. Pokazani prijepor nalazi se na sjevernom dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    18.1. Iz fotografije na listu 8 nalaza i mišljenja i to gornje je jasno vidljivo da je prijepor „uvučen“ od preostalog dijela nekretnine koji služi za prolaz automobilima, prijepor se očito koristi kao parking, te ne ometa prometovanje po ulici, jer je i na donjoj fotografiji vidljivo da je u nastavku lica uža, i to upravo negdje u širini koji preostaje kad se prijepor zauzme parkiranim vozilima.

    19. Nalaz i mišljenje vještaka sud prihvaća kao vjerodostojan, stručan, nepristran, stranke nisu imale primjedbe na isti.

    20. Iz fotografija sa lista 12, 14, 15 razvidno je da je prijepor asfaltiran kasnije u odnosu na dio koji se koristi kao cesta za provoz automobilima, jer je na prijeporu tamniji asfaltiran. I saslušani svjedoci predloženi po tužiteljici suprug i zet navode da je prijepor kasnije asfaltiran. Iz fotografija (list 11 i 13), pa i iskaza djelatnika tuženika utvrđeno je da je uz prijepor na zidu oznaka „parking“ i sud zaključuje da se ista može odnositi samo na prijepor koji tužiteljica očito cijelo vrijeme želi zaštiti od parkiranja treći osoba kojima ona to nije dozvolila. Nesporno je da je prije postavljala i željezne branike, preklopnike kako bi zaštitila parking. Očito je i da treće osobe pokušavaju također prijepor koristiti kao parking. Dakle, prijepor u naravi nije cesta već parking, koji je ona bila označila bijelom bojom koju je tuženi prebojao sivom bojom s namjerom da se makne oznaka parkinga. No, čak i da ne bude bijele boje, kao što je nije bilo na dan održavanja očevida prijepor se koristi za parkiranje zbog konfiguracije same ceste koja je u nastavku širine kao i kad je prijepor korišten kao parking. Na ovaj način proizlazi da se samo htjelo maknuti oznake tužiteljice kao vlasnice, a obzirom je očito sporno i vlasništvo koje nije odlučno za ovaj postupak. Ovaj prijepor se ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi- cesta, sa bojanjem sive boje preko bijele boje, a kojom je tužiteljica označavala svoj posjed tuženik je uznemirio istu u posljednjem mirnom posjedu.

    21.

    Nadalje,

    Zakon

    o

    cestama

    (Narodne

    novine

    br. 84/2011 , 18/2013 , 22/2013 , 54/2013 , 148/2013 , 92/2014 , 110/2019 , 144/2021 , 114/2022 , 114/2022 , 4/2023 , 133/2023 , 156/2025 ) koji je stupio na snagu 28. srpnja 2011., nakon što je objavljen u Narodnim novinama br. 84/2011, u čl. 2 st. 1 toč. 6 propisuje da su »nerazvrstane ceste« ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, zatim čl. 98 u st.1 propisuje da nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, čl. 131 između ostalih stavaka, u st. 7 propisuje da nekretnine koje su prema ovom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze. Iz svih ovih definicija se ne može zaključiti na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, u pogledu svrhe korištenja prijepora, a koji je korišten od tužiteljice i članova njene šire obitelji, ili privremeno uz njihovu dozvolu od trećih osoba u svrhu parkinga, da bi isti bio raspoloživ za promet vozilima ili čak parkiranje svakome, te da bi predstavljao nerazvrstanu cestu i javno dobro.

    22. Dakle, po provedenom dokaznom postupku utvrđeno je da je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice. Tužiteljica je u posjedu prijepora, dokazala je da ju je tuženik uznemiravao. Stoga je ona osnovano, sukladno odredbi čl. 21 i 22 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje ZV-a) podnijela tužbu i tužbeni zahtjev radi zaštite posjeda. Slijedom navedenog je odlučeno kao u izreci.

    23. Temeljem odredbe čl. 154 st. 1 ZPP-a dužan je tuženik platiti parnični trošak tužiteljice koja je zastupana po punomoćniku iz reda odvjetnika. Trošak punomoćnika sukladan je Tarifi HOK-a, on iznosi 500,00 EUR (Tbr. 7 toč. 2 – četiri radnje: sastav tužbe, sastav podneska od 4. siječnja 2024., sastav podneska od 21. ožujka 2024., zastupanje na ročištu od 8. travnja 2024.), sastav podneska od 22. listopada 2024. 100,00 EUR, zastupanje na ročištu 13. veljače 2025. 100,00 EUR, zastupanje na ročištu od 18. ožujka 2025. 100,00 EUR, sastav podneska od 10. ožujka 2025. 100,00 EUR, zastupanje na ročištu 14. travnja 2025. 100,00 EUR, za zastupanje na ročištu 20. travnja 2026. 100,00 Eur, za zastupanje na ročištu 28. svibnja 2026. 100,00 Eur (Tbr. 7 toč. 2 st. 2), a ovi iznosi uvećani za PDV od 300,00 EUR. Tužiteljica je imala i troška izlaska suda na lice mjesta, te vještačenja u ukupnom iznosu od 584,42 EUR, kao i trošak sudske pristojbe na tužbu i rješenje u ukupnom iznosu od 26,54 EUR. Odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi čl. 151 st. 3 ZPP-a. Sa preostalim dijelom zatraženog troška tužiteljica se odbija jer je neosnovano visoko zatražen.

    U Opatiji 30. lipnja 2026.

    S u d a c

    Adriana Puž

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta za objavu rješenja za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

    Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    Dna:

    Pun. tužiteljice

    Pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.