Republika Hrvatska

Županijski sud Splitu

Split,Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-1411/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Ivani Madunić, u pravnoj stvari tužiteljice OR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica odvj. Anita Kovačić Lončarić, iz Koprivnice, protiv tuženika TR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a u zemljišnim knjigama upisan i sa adresom [adresa], zastupanog po punomoćnici odvjetnici Sonji Dušić Poljak, iz Koprivnice, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Psp-13/2024-27 od 9. prosinca 2025., dana 30. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Psp-13/2024-27 od 9. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja je riješeno:

„ I. Usvaja se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

I. Utvrđuje se da je tuženi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tužiteljicu GR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnina koje su upisane u BZP broj zk. ul. [broj ZK uloška] (ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška]), k. o. [katastarska općina], označene kao kčbr. [katastarska čestica] POLJE sa 172 m2, od kojih ORANICA sa 172 m2, te kao kčbr. [katastarska čestica] POLJE POD HEREŠINO sa 4356 m2, od kojih ORANICA sa 4356 m2, i to u spornom liku koji je na skici izmjere koja je izrađena od strane stalne sudske vještakinje geodetske struke Vesne Kovač, dipl. ing. geod. od dana 10. srpnja 2025. godine, označen narančastom bojom, i to u sveukupnoj površini od 622 m2, od kojih je na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 46 m2, a na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 576 m2, koji sporni lik je na skici izmjere obilježen točkama 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64=67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 50, i prostire se od točke 50 do točke 51 u dužini od 9,41 m, zatim od točke 51 do točke 52 u dužini od 11,67 m, zatim od točke 52 do točke 53 u dužini od 13,13 m2, zatim od točke 53 do točke 54 u dužini 18,90 m, zatim od točke 54 do točke 55 u dužini od 20,20 m, zatim od točke 55 do točke 56 u dužini od 19,15 m, zatim od točke 56 do točke 57 u dužini od 20,10 m, zatim od točke 57 do točke 58 u dužini od 15,46 m, zatim od točke 58 do točke 59 u dužini od 7.81 m, zatim od točke 59 do točke 60 u dužini od 11.04 m, zatim od točke 60 do točke 61 u dužini od 14,61 m, zatim od točke 61 do točke 62 u dužini od 12,41 m, zatim od točke 62 do točke 63 u dužini od 10,34 m, zatim od točke 63 do točke 64=67 u dužini 14.01 m2, zatim od točke 64=67 do točke 68 u dužini od 3,27 m, zatim od točke 68 do točke 69 u dužini od 10,09 m, zatim od točke 69 do točke 70 u dužini od 4.70 m, zatim od točke 70 do točke 71 u dužini od 10,46 m, zatim od točke 71 do točke 72 u dužini od 9,22 m, zatim od točke 72 do točke 73 u dužini od 10,51 m, zatim od točke 73 do točke 74 u dužini od 10,10 m, zatim od točke 74 do točke 75 u dužini od 18,42 m, zatim od točke 75 do točke 76 u dužini od 22,14 m, zatim od točke 76 do točke 77 u dužini od 24,44 m, zatim od točke 77 do točke 78 u dužini od 10,25 m, zatim od točke 78 do točke 79 u dužini od 10,76 m, zatim od točke 79 do točke 80 u dužini od 10,03 m, zatim od točke 80 do točke 81 u dužini od 10,38 m, zatim od točke 81 do točke 82 u dužini od 8,76 m, zatim od točke 82 do točke 83 u dužini od 9,40 m, zatim od točke 83 do točke 84 u dužini od 4,89 m, zatim od točke 84 do točke 85 u dužini od 10,85 m, te od točke 85 do točke 50 u dužini od 4,45 m, tako što je neutvrđenog dana a za što je tužiteljica saznala dana 28. listopada2024. godine, ušao u posjed unaprijed navedenog spornog dijela nekretnina na način da je izorao postojeću među koja je označavala granice posjedovanja nekretnina između stranaka te je nastavio sa daljnjom obradom spornog dijela nekretnina, pa se nalaže tuženom TR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da preda tužiteljici GR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], posjed dijela nekretnina koje su upisane u BZP broj zk. ul. [broj ZK uloška] (ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška]), k. o. [katastarska općina], označene kao kčbr. [katastarska čestica] POLJE sa 172 m2, od kojih ORANICA sa 172 m2, te kao kčbr. [katastarska čestica] POLJE POD HEREŠINO sa 4356 m2, od kojih ORANICA sa 4356 m2, i to u spornom liku koji je na skici izmjere koja je izrađena od strane stalne sudske vještakinje geodetske struke Vesne Kovač, dipl. ing. geod. od dana 10. srpnja 2025. godine, označen narančastom bojom, i to u sveukupnoj površini od 622 m2, od kojih je na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 46 m2, a na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 576 m2, koji sporni lik je na skici izmjere obilježen točkama 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64=67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 50, i prostire se od točke 50 do točke 51 u dužini od 9,41 m, zatimod točke 51 do točke 52 u dužini od 11,67 m, zatim od točke 52 do točke 53 u dužini od 13,13 m2, zatim od točke 53 do točke 54 u dužini 18,90 m, zatim od točke 54 do točke 55 u dužini od 20,20 m, zatim od točke 55 do točke 56 u dužini od 19,15 m, zatim od točke 56 do točke 57 u dužini od 20,10 m, zatim od točke 57 do točke 58 u dužini od 15,46 m, zatim od točke 58 do točke 59 u dužini od 7.81 m, zatim od točke 59 do točke 60 u dužini od 11.04 m, zatim od točke 60 do točke 61 u dužini od 14,61 m, zatim od točke 61 do točke 62 u dužini od 12,41 m, zatim od točke 62 do točke 63 u dužini od 10,34 m, zatim od točke 63 do točke 64=67 u dužini 14.01 m2, zatim od točke 64=67 do točke 68 u dužini od 3,27 m, zatim od točke 68 do točke 69 u dužini od 10,09 m, zatim od točke 69 do točke 70 u dužini od 4.70 m, zatim od točke 70 do točke 71 u dužini od 10,46 m, zatim od točke 71 do točke 72 u dužini od 9,22 m, zatim od točke 72 do točke 73 u dužini od 10,51 m, zatim od točke 73 do točke 74 u dužini od 10,10 m, zatim od točke 74 do točke 75 u dužini od 18,42 m, zatim od točke 75 do točke 76 u dužini od 22,14 m, zatim od točke 76 do točke 77 u dužini od 24,44m, zatim od točke 77 do točke 78 u dužini od 10,25 m, zatim od točke 78 do točke 79 u dužini od 10,76 m, zatim od točke 79 do točke 80 u dužini od 10,03 m, zatim od točke 80 do točke 81 u dužini od 10,38 m, zatim od točke 81 do točke 82 u dužini od 8,76 m, zatim od točke 82 do točke 83 u dužini od 9,40 m, zatim od točke 83 do točke 84 u dužini od 4,89 m, zatim od točke 84 do točke 85 u dužini od 10,85 m, te od točke 85 do točke 50 u dužini od 4,45 m, radi daljnje obrade, te mu se zabranjuje ubuduće svako takvo i bilo kakvo slično smetanje tužiteljice GR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posjedovanju dijela nekretnina koje su upisane u BZP broj zk. ul. [broj ZK uloška] (ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška]), k. o. [katastarska općina], označene kao kčbr. [katastarska čestica] POLJE sa 172 m2, od kojih ORANICA sa 172 m2, te kao kčbr. [katastarska čestica] POLJE POD HEREŠINO sa 4356 m2, od kojih ORANICA sa 4356 m2, i to u spornom liku koji je na skici izmjere koja je

izrađena od strane stalne sudske vještakinje geodetske struke Vesne Kovač, dipl. ing. geod. od dana 10. srpnja 2025. godine, označen narančastom bojom, i to u sveukupnoj površini od 622 m2, od kojih je na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 46 m2, a na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini od 576 m2, koji sporni lik je na skici izmjere obilježen točkama 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64=67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 84, 85, 50, i prostire se od točke 50 do točke 51 u dužini od 9,41 m, zatim od točke 51 do točke 52 u dužini od 11,67 m, zatim od točke 52 do točke 53 u dužini od 13,13 m2, zatim od točke 53 do točke 54 u dužini 18,90 m, zatim od točke 54 do točke 55 u dužini od 20,20 m, zatim od točke 55 do točke 56 u dužini od 19,15 m, zatim od točke 56 do točke 57 u dužini od 20,10 m, zatim od točke 57 do točke 58 u dužini od 15,46 m, zatim od točke 58 do točke 59 u dužini od 7.81 m, zatim od točke 59 do točke 60 u dužini od 11.04 m, zatim od točke 60 do točke 61 u dužini od 14,61 m, zatim od točke 61 do točke 62 u dužini od 12,41 m, zatim od točke 62 do točke 63 u dužini od 10,34 m, zatim od točke 63 do točke 64=67 u dužini 14.01 m2, zatim od točke 64=67 do točke 68 u dužini od 3,27 m, zatim od točke 68 do točke 69 u dužini od 10,09 m, zatim od točke 69 do točke 70 u dužini od 4.70 m, zatim od točke 70 do točke 71 u dužini od 10,46 m, zatim od točke 71 do točke 72 u dužini od 9,22 m, zatim od točke 72 do točke 73 u dužini od 10,51 m, zatim od točke 73 do točke 74 u dužini od 10,10 m, zatim od točke 74 do točke 75 u dužini od 18,42 m, zatim od točke 75 do točke 76 u dužini od 22,14 m, zatim od točke 76 do točke 77 u dužini od 24,44 m, zatim od točke 77 do točke 78 u dužini od 10,25 m, zatim od točke 78 do točke 79 u dužini od 10,76 m, zatim od točke 79 do točke 80 u dužini od 10,03 m, zatim od točke 80 do točke 81 u dužini od 10,38 m, zatim od točke 81 do točke 82 u dužini od 8,76 m, zatim od točke 82 do točke 83 u dužini od 9,40 m, zatim od točke 83 do točke 84 u dužini od 4,89 m, zatim od točke 84 do točke 85 u dužini od 10,85 m, te od točke 85 do točke 50 u dužini od 4,45 m.

II. Nalaže se tuženom POSAVEC [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici GR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.406,89 EUR -a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

2. Protiv toga rješenja tuženik je izjavilo žalbu zbog svih zakonskih razloga (članak 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku – „ Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22,155/23,154/25,dalje: ZPP) s prijedlogom za preinačenje te odbacivanje odnosno odbijanje tužbenog zahtjeva, a podredno za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovan postupak. Tuženik potražuje i troškove žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjsko rješenje sadrži razloge o svim odlučnim činjenicama, oni nisu proturječni međusobno, njenoj izreci ili sadržaju pojedinih isprava i zapisnika u spisu, a ne postoje niti ikakvi drugi nedostaci zbog kojih njegovu pravilnost ne bi bilo moguće ispitati te nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnoga postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

6. Prvostupanjski sud nije počinio ni bitnu povredu iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 8. ZPP-a, na koju povredu sadržajem žalbe upućuje tuženik, jer je provedene dokaze ocijenio u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, čime je ispunio svoju zakonsku obvezu i opravdao prosudbu o osnovnosti tužbenog zahtjeva te je, protivno žalbenim navodima tuženika, u razlozima pobijanog rješenja jasno i argumentirano obrazložio obje pretpostavke za prihvaćanje tužbenog zahtjeva (posljednji mirni posjed i čin smetanja). Obzirom je pravo na ocjenu provedenih dokaza odredbama parničnog postupka pridržano za prvostupanjski sud (članak 8. ZPP-a), to postupanjem prema toj ovlasti i time što provedene dokaze nije ocijenio sukladno shvaćanju tuženika, prvostupanjski sud nije ostvario bitne povrede dredaba parničnog postupka koje ističe tuženik u svojoj žalbi, niti su žalbeni navodi tuženika kojima preocjenjuje izvedene dokaze na način koji podupire njegovu tezu o mirnom posjedu i opsegu smetanja posjeda nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

7. Prvostupanjski sud nije počinio niti bilo koju drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, a na koje povrede ovaj sud temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.

8. Nastavno, nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja niti razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

9. Prvostupanjski sud, nakon što je konstatirao da među strankama nije sporno:

-da je tužiteljica vlasnica i posjednica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica], sa 137 m2, te nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čkbr. [katastarska čestica] oranica u Polju sa 736 čhv, dok je tuženik vlasnik i posjednik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] oranica Poelje sa 172 m2, te čkbr. [katastarska čestica] oranica o polju sa 1211 čhv, odnosno da su njihove nekretnine međaše;

-da tužiteljica svoje nekretnine ne uživa samo u granicama katastarske međe, već i preko katastarske međe.

dok je radi utvrđivanja odlučnih činjenica – zadnjeg mirnog posjeda i čina smetanja, obzirom na po tuženiku istaknute prigovore pomanjkanja aktivne legitimacije, identifikacije sporne međe, proveo dokaz saslušanjem stranaka (iskazi detaljno opisani pod točkama 7. 2. i 10. obrazloženja), saslušanjem svjedokinja ĆR, ĐR, ŠR, MR, ER, ZR (iskazi detaljno opisani pod točkama 9. do 11.), te izvršio uvid u dokumentaciju priloženu u spis, izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz prisustvo parničnih stranaka i vještaka mjernika( detaljno opisanu pod točkama 7. i 7.1. obrazloženja), vještačenjem po vještaku mjerničke struke (nalaz reproduciran u točki 11. obrazloženja), čijom analizom utvrđuje slijedeće činjenice:

- da iz obavijesti Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Podružnica u Koprivničko-križevačkoj županiji od 5.3.2025.g., proizlazi da iz evidencije koju vodi predmetna Agencija, nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ne koristi MR već da je ugovor o zakupu sklopljen sa CR;

- da iz preslike Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklopljenog između zakupodavca GR i zakupoprimca CR od 3.2.2017.g., proizlazi da istinitost tvrdnji tužiteljice kao stranke da je svoje nekretnine dala u zakup CR od 2017.g.;

-da iz iskaza tužiteljice te svjedoka TR i AR proizlazi da je tužiteljica neposredni posjednik koja svoj posjed izvršava putem treće osobe tj. posrednog posjednika;

-da iz iskaza tužiteljice i tuženika proizlazi da se je posjed nekretnina tužiteljice protezao i preko granica katastarske međe prelaskom na susjedne nekretnine u vlasništvu tuženika;

- da iz iskaza svjedoka AR proizlazi da se poljoprivredom bavi od svoje 20 godine, da mu je poznato da je tužiteljica svoju nekretninu posjedovala u granicama kako su je posjedovali i njezini roditelji, a od 2017.g., temeljem ugovora o zakupu da te nekretnine odrađuje njegov sin CR, te da je obrada vršena u granicama međe, no da je problem nastao u jesen 2024.g., kada je tuženik odorao među, ušao u nekretninu tužiteljice i na tom odoranom dijelu posijao pšenicu koja je i u vrijeme očevida bila vidljiva na licu mjesta;

- da iz iskaza svjedoka ŠR, koji je također pomagao tužiteljici u obradi njezine oranice svojim traktorom, proizlazi da se je nekretnina tužiteljice obrađivala do međe odnosno 3 do 4 m od tkzv. lule i onda u pravcu na gornju među, da je međa bila fizički vidljiva, budući da se nije obrađivala a kao takva i na njoj da je rasla trava, te da su na isti način oranicu posjedovali i prednici tužiteljice, njezini roditelji;

- da iz iskaza tužiteljice, svjedoka SR, AR , ŠR, proizlazi da je tužiteljica bila mirni posjednik svojih nekretnina;

- da iz iskaza tužiteljice kao i iskaza svjedoka CR, proizlazi da je tužiteljica svoje posjedovne čine redovito izvršavala putem treće osobe, a zadnje takvo izvršavanje da je bilo 2024.g., na način da je treća osoba na njenim nekretninama posadila uljanu repicu koju je ubrala u srpnju 2024.g. i potom obavila zelenu gnojidbu;

- da iz iskaza tužiteljice proizlazi da je 28. listopada 2024.g. putem treće osobe tj. zakupoprimca CR saznala da je tuženik preorao njenu oranicu, nakon čega je došla na lice mjesta i osobno se uvjerila da je tuženik stupio u posjed dijela njene nekretnine;

-da je tužba tužiteljice u roku tj. da je o smetanju posjeda saznala 28. listopada 2024.g., a tužbu da je ovome sudu podnijela 14. studenoga 2024.g;

- da iz Arkod digitalni ortofoto iz 1968.g. iz 2011.g., iz 2014/16, zatim 2017/18 godine, zatim 2019/20 godine, te iz 2021/22 godinu, proizlazi da tužiteljica kroz navedena vremenska razdoblja posjeduje dio nekretnina koje su u vlasništvu tuženika, a označene su kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- da iz skice izmjere te nalaza mjerničke vještakinje Vesne Kovač od 10. srpnja 2025.g., (str. 68 i 74 spisa) proizlazi da je identificirana predmetna nekretnina tužiteljice i to kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i nekretnina tuženika čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

-da iz nalaza vještakinje proizlazi ukupna površina prijepora 622 m2, (dio prijepora na čkbr. [katastarska čestica] u površini od 46 m2 + dio prijepora na čkbr. [katastarska čestica] u površini od 576 m2;

-da se cijeli prijepor nalazi na nekretninama tuženika.

10. Na temelju navedenih utvrđenja, a poklanjajući vjeru iskazu tužiteljice i svjedoka SR i AR, sud zaključuje da je tužiteljica pošten posjednik svojih nekretnina, i da je svoje nekretnine posjedovala kao poštena posjednica dugi niz godina, te računajući posjed svojih prednika odnosno roditelja preko 50 godina, da se njezin posjed cijelo to vrijeme protezao izvan granica katastarske međe, što da je u svom iskazu potvrdio i tuženik, pa zaključuje da je tužiteljica posjedovala putem treće osobe i dio nekretnina tuženika, dakle i prijepor u površini od 622 m2, (dio prijepora na kčbr. [katastarska čestica] u površini od 46 m2, + dio prijepora na kčbr. [katastarska čestica] u površini od 576 m2). Stoga, a kako je tužiteljica bila pošteni i mirni posjednik svojih nekretnina, pa tako i prijepora, a tuženik ju je smetao u posljednjem mirnom posjedu na način da je izorao postojeću među koja je označavala granice posjeda tužiteljice, a tuženik se koristio samopomoći ( kako sam tvrdi, kao i svjedok IR), koja je zabranjena, nalazi da je tužiteljica osnovano ustala ovom tužbom radi zaštite svog posjeda, radi čega je tužiteljici valjalo pružiti posjedovnu zaštitu.

11. Odredbom članka 21. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje u tekstu: ZVDSP-a, propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

12. Prema odredbi članka 22. stavak 1. ZVDSP-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

13. Sukladno odredbi članka 22. stavak 2. ZVDSP-a sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

14. Prema odredbi članka 23. stavak 1. ZVDSP-a zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik, s time da u slučaju kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovno preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari.

15. Kad netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar, posudovnik ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugome ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu trećemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik ( članak 10.stavak 3. ZV - a).

16. Žalba tuženika svodi se na tvrdnju da tužiteljica nije aktivno legitimirana za vođenje ovog postupka budući je predmetna nekretnina dana u zakup, vlasnik da je samo posredni posjednik i kao takav da nema pravo na posjedovnu zaštitu, dok zakupac kao neposredni i faktični posjednik da ima pravo na posjedovnu zaštitu.

17. Međutim, protivno žalbenim navodima tuženog pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tužiteljica aktivno legitimirana. Naime, iz iskaza tužiteljice i u postupku saslušanih svjedoka, napose iskaza SR proizlazi da je on sporno zemljište obrađuje još od 2017. na temelju s tužiteljicom sklopljenog ugovora o zakupu, koji ugovor potvrđuje i dokumentacija priložena spisu- obavijest Agencije od 5.3.2025., ugovor o zakupu od 3.2.2027., pa je on neposredni posjednik prijeporne nekretnine, a ne tužiteljica kako to pogrešno navodi prvostupanjski sud.

18. Tuženik očigledno ispušta iz vida odredbu članka 10. stavak 3. ZVDSP-a,prema kojoj odredbi kada netko stvar posjeduje kao plodouživatelj, založni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, čuvar ili u kojem drugom sličnom odnosu u kojemu je prema drugom ovlašten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik).

19. Imajući u vidu sadržaj citirane odredbe, mora se zaključiti da je CR neposredni posjednik predmetne nekretnine, sukladno odredbi članka 10. stavak 2. ZVDSP-a, dok je tužiteljica posredni posjednik iste sukladno odredbi članka 10. stavak 3. ZVDSP-a.

20. Prema odredbi članka 23. stavak 1. ZVDSP-a zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredan posjednik, time da u slučaju kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovno preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari.

21. Dakle, posredni posjednik prema izričitoj odredbi članka 23. stavak 1. ZVDSP-a uživa sudsku zaštitu posjeda, kako u odnosu na neposrednog posjednika, tako i u odnosu na treću osobu. Treba imati na umu da je riječ o činima smetanja koje trći poduzima neposredno protiv neposrednog posjednika, a što se onda putem odnosa neposredno posjednika s posrednim se odražava i na posjedu posrednu posjednika. Zato, oduzme li neka osoba stvar, ona ju je oduzela iz posjeda neposredno posjednika, a ujedno i iz posrednog posjeda koji je izgrađen posredstvom tog neposrednog. Tada ne samo neposredni posjednik, nego i posredni posjednik ima pravo na zaštitu, a posredni posjednik može od trećih osoba štit iti svoj posjed jedino ako zaštiti posjed neposrednog posjednika. Otuda proizlazi aktivna legitimacija ovog tužitelja.

22. Suprotno žalbenim navodima tuženika činjenica da je i ranije na predmetnoj spornoj nekretnini bilo preoravanja nije od utjecaja na zaključak prvostupanjskog suda o tome da je posjed tužiteljice bio miran. Ovdje se radi o tužbi koju je podnijela posredna posjednica. Prema činjeničnim navodima tužbe saznanje o predmetnoj povredi posjeda ista je imala preko neposrednog posjednika dana 28. listopada 2024. nakon čega je i ustala predmetnom tužbom (14. studenog 2024.) Niti jedan od saslušanih svjedoka, pa tako ni oni na čijim iskazima upire tuženik i to svjedok ĆR svojim navodom:“U ranijim situacijama posjet se vraćao kada je odoravanje bilo manje, odnosno međa se je ravnala“, te svjedok ER svojim navodom: „U vremenu od 2 do 3 godine kada sam počeo raditi kod tuženika vidio sam da međa nije u redu i da je bilo odobravanja.“, nije iskazao da je tužiteljica i prije navedenog nadnevka imala saznanja glede povrede predmetnog posjeda, pa je prije navedenog nadnevka njezin posjed bio miran.

23. Za navesti je da neosnovano tuženi upire na postojanjub žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, glede pravca dosadašnjeg posjedovanja međe tužiteljice budući je prvostupanjski sud utemeljio isto na izvedenim dokazima saslušanjem stranka i svjedoka, te vještačenjem po vještaku geodetske struke.

24. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točka 2. u vezi člankom 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje u cijelosti, primjenjujući pri tom u odnosu na odluku o trošku postupka (točka 3. izreke rješenja) odredbu članak 365. stavak 2. ZPP -a prema kojoj drugostupanjski sud ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, jer je tuženik odluku o trošku pobija ne obrazlažući detaljnije razloge.

U Splitu 30. lipnja 2026.

SUDAC :

Ivana Madunić