REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-326/2025-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari tužiteljice KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Maji Buhin, odvjetnici iz Zagreba, ulica Kneza Borne 14, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 5. svibnja 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnice odvjetničke vježbenice DJ, i punomoćnice tuženika zaposlenice KJP, Su-501/2025, dana 30. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.

Nalaže se tuženiku da tužiteljici na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 4.350,00 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 26. rujna 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 245,00 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 26. rujna 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.775,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 30. lipnja 2026. do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi i tijekom postupka navodila da je dana 26. travnja 2023. oko 15.00 sati, pretrpjela ozljedu na radu. U trenutku ozljeđivanja tužiteljica je zaposlena kod poslodavca KBC Zagreb, Kišpatićeva ulica 12, Zagreb, na radnom mjestu - anesteziološkog tehničara. Navedenog datuma, tužiteljica se ozlijedila tijekom radnog vremena, na lokaciji - jednodnevna kirurgija, KAI-AJK, Kišpatićeva ulica 12 u Zagrebu - prilikom obavljanja svojih redovitih radnih zadataka. Preciznije, tužiteljica je vršila radnju pripreme lijekova za sobu za buđenje pacijenata te je u navedenu svrhu „punila i slagala lijekove i potrošni materijal na kolica“. Prilikom izvođenja opisane radne operacije, tužiteljica se pokliznula na mokri pod u radnom prostoru te je pala „na leđa i stražnjicu“, udarivši pritom glavom o rub stola. Tužiteljici je navedena ozljeda priznata kao ozljeda na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. S obzirom na to da je poslodavac tužiteljice u trenutku ozljeđivanja tužiteljice imao s uvodno označenim tuženikom sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za štetu nastalu radnicima prilikom obavljanja redovitih poslova njihovog radnog mjesta (polica kojom je osigurana odgovornost poslodavca vezano uz obavljanje poslova iz registrirane djelatnosti istog poslodavca), to je isto osiguranje pasivno legitimirano i odgovorno za naknadu nastale štete tužitelju.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 4. ožujka 2026. potražuje iznos od 4.350,00 eura na ime naknade neimovinske štete, kao i iznos od 245,00 eura na ime imovinske štete, a sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, kao i parnični trošak s zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da priznaje da je KBC Zagreb, u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Tuženik priznaje i nastanak štetnog događaja, a osporava odgovornost, kao i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

Tuženik ističe kako osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja, budući da iz dokumentacije koja je sačinjena neposredno nakon štetnog događaja od dana 26. travnja 2023. proizlazi kako je tužiteljica pala uslijed slabosti, dok se u prijavi ozljede na radu navodi kako je uzrok pada mokar pod. S obzirom na kontradiktorne navode iz medicinske dokumentacije i tužbe tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja. Tuženik osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe pomoći i njege. Ovo iz razloga što tužiteljica uz tužbu nije dostavila dokaz da je istu plaćala te se pretpostavlja da su joj pomoć pružali ukućani. S obzirom na to da se radi o nerepariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja.

Zaključno, tuženik predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjevi u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak pristojbe na odgovor na tužbu.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Obavijest tuženika od 25.10.2023., dopis tuženika od 05.10.2023., Zaštitu osobnih podataka u obradi šteta, Odštetni zahtjev od 26.09.2023., medicinsku dokumentaciju, Prijavu o ozljedi na radu (str. 5-24 spisa), Policu osiguranja broj [broj police osiguranja], privitak police, Uvjete za osiguranje od javne (izvanugovorne) odgovornosti (str. 30-38 spisa), sudsku praksu (str. 73-91 spisa), kalkulator inflacije (str. 92 spisa), saslušao je i tužiteljicu na ročištu održanom 02.09.2025. te 11.06.2026. (str. 47-48, 105-106 spisa), kao i svjedoka UJ na ročištu održanom 06.10.2025. (str. 55-56 spisa), izvršio je uvid u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Zvonimira Puljiza od 11.02.2026. (str. 62-65 spisa), kao što ga je i usmeno saslušao na ročištu održanom 05.05.2026. (str. 96-97 spisa) te je izvršen uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. i 25/13., 89/14, dalje: ZPP).

5. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO - a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

7. Čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

8. Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu (NN, 93/14, 127/17 - dalje: ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac mu je dužan štetu naknaditi po općim propisima obveznog prava.

9. Čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (NN, 71/14, 118/14, 154/14 - dalje: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. istoga članka propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

10. Među strankama je sporna odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

11. Iz Prijave o ozljedi na radu je razvidno da je do ozljede došlo za vrijeme redovitog radnog procesa odnosno prilikom pripreme lijekova za buđenje pacijenata, konkretno prilikom punjenja i slaganja lijekova i potrošnog materijala na kolica. Kao poremećaj u radnom procesu se navodi pokliznuće na mokri pod koji je netom prije čistačica dezinficirala s obzirom da se radi o jednodnevnoj kirurgiji. Nadalje, iz navedene prijave je razvidno da je HZZO navedenu ozljedu priznao kao ozljedu na radu dana 05.07.2023. I iz iskaza tužiteljice jasno proizlazi da je prilikom ozljede punila kolica sa lijekovima, otopinama, potrošnim priborom, te da se poskliznula i pala i to prilikom punjenja tih kolica. Radi se o poslu kojeg svakodnevno obavlja. Pod je bio mokar i klizav. Na sebi je imala bijele klompe koje je dobila od poslodavca isto kao i zelenu uniformu u operacijskom bloku. Ističe da nitko nije bio prisutan pri štetnom događaju. Radi se o međuprostoru ispred sale. Što se tiče navoda iz nalaza od 26.04.2023. da bi punila kolica, stajala na stolici i kada se spustila s nje da joj je došlo slabo pri čemu je pala i udarila zatiljnim dijelom glave o kolica, tužiteljica pojašnjava kako takvi navodi nisu točni te da je zbog toga davala i usmenu izjavu na HZMO -u te da se radi o tome da je doktorica koja je došla do nje vidjela stolicu i pretpostavljala da je pala s nje. U tom kontekstu treba istaknuti kako i iz iskaza svjedokinje UJ koja nije bila neposredni očevidac proizlazi kako joj tužiteljica nije spominjala ikakvu vrtoglavicu niti da bi joj došlo slabo dok u odnosu na iskazivanje svjedokinje da bi joj tužiteljica rekla da je vadila nešto iz ormara, da je bila na stepenicama koje se koriste kada se vadi nešto sa viših polica ormara i da je pala treba reći kako sud taj dio iskaza svjedokinje nije prihvatio kao točan i istinit budući da je isti suprotan prije svega sadržaju prijave o ozljedi na radu koja je u konačnici od strane HZZO-a, a kako je to ranije već rečeno i priznata kao ozljeda na radu, a isto tako i iskazu tužiteljice koji je sud prihvatio kao logičan i uvjerljiv. Naime, iskaz tužiteljice je u smislu dinamike nastanka štetnog događaja suglasan sa sadržajem priznate prijave ozljede na radu isto kao i sa sadržajem Odštetnog zahtjeva podnesenog prije podnošenja tužbe. Nadalje, nelogičnim se ukazuje i da bi tužiteljica, a kako se to navodi u nalazu od 26.04.2023. punila kolica i pri tome stajala na stolici jer prilikom punjenja kolica sasvim jasno nema potrebe penjati se, a posebno ne na stolicu.

12. Iz izvedenih dokaza nije utvrđeno da bi postupanje tužiteljice predstavljalo krajnju nepažnju, odnosno namjeru, u kojem slučaju bi bila isključena tuženikova odgovornost. Naime, iz dinamike nastanka štetnog događaja, kako je ista utvrđena iz iskaza tužiteljice te dokumentacije koja prileži spisu, tužiteljica je u trenutku nastanka štetnog događaja postupala na uobičajen način, obavljala je poslove sukladno nalogu poslodavca, a do ozljede je došlo u uobičajenom i od tuženika organiziranom procesu rada. Iz izvedenih dokaza nije utvrđeno da bi postupanje tužiteljice predstavljalo krajnju nepažnju, odnosno namjeru, u kojem slučaju bi bila isključena tuženikova odgovornost.

13. Tuženik nije dokazao da bi tužiteljica svojom radnjom uslijed namjere, odnosno krajnje nepažnje, prouzročila odnosno doprinijela nastanku štetnog događaja, odnosno nije dokazao postojanje okolnosti na temelju kojih bi se oslobodio od odgovornosti. Slijedom navedenog sud je utvrdio da je tuženik u cijelosti odgovoran za svu štetu koju je tužiteljica pretrpjela u ovom štetnom događaju te da nema razloga za isključenje, odnosno umanjenje odgovornosti tuženika.

14. Nadalje, na činjenicu povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje odnosno radi utvrđivanja visine naknade štete, sud je polazio od medicinske dokumentacije tužiteljice kao i nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. Zvonimira Puljiza.

15. U nalazu i mišljenju vještak navodi da je tužiteljica stradala na radnom mjestu pri padu u nivou dana 26. travnja 2023. na način opisan u tužbi te pri tome zadobila udarac i ranu na glavi, trzajnu ozljedu vrata te je natukla križnu regiju. Istog dana nakon štetnog događaja je pregledana i obrađena na hitnom prijemu KBC Zagreb. Nakon učinjene obrade (RTG glave i vrata i CT mozga) postave se navedene dijagnoze i nakon opservacije tokom koje je urednog neurološkog statusa, preporuči kućna njega, mirovanje i analgetska terapija. Na hitni prijem se ponovo javlja nakon 5 dana zbog bolova u vratu i u području križa. Učinjena je dodatna radiološka obrada. Nakon toga se otpušta na kućnu njegu s preporukama za simptomatsku terapiju. U nastavku je liječena ambulantno po kirurgu i fizijatru. Navedene tjelesne ozljede su joj uzrokovale povredu tjelesnog i duševnog zdravlja. Ozljede su u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Ozljede su bile liječene na uobičajen način, te je liječenje završeno 14. lipnja 2023. godine. Nakon provedenog liječenja došlo je do nepotpune regresije tegoba nastalih nakon predmetnog štetnog događaja i tužiteljica nakon provedenog liječenja ima zaostale trajne posljedice koje joj narušavaju životnu i radnu sposobnost. Navedeno proizlazi iz medic inske dokumentacije priložene u spisu, pregleda tužiteljice i uvida zdravstveni karton.

16. Tužiteljica je pretrpjela bol jakog intenziteta koja je trajala 2 dana do smirenja akutne postraumatske neurovegetativne simptomatologije, srednjeg intenziteta i intermitentnog karaktera 1 tjedan i manjeg intenziteta još 2 mjeseca.

17. Tužiteljica je u štetnom događaju pretrpjela primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah jakog intenziteta trpila je 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, te blažeg još 15 dana. Kasni strah je trajao 30 dana.

18. Trajne posljedice zaostale nakon predmetnog štetnog događaja su vezane za bolnost u području križne kosti i u umanjuju životnu i radnu sposobnost tužiteljice za 3%.

19. Tuđa pomoć i njega je bila potrebna u zbrinjavanju svakodnevnih aktivnosti fizioloških i higijenskih potreba po 3 sata dnevno kroz 1 tjedan, po 2 sata dnevno 1 tjedna i 1 sata dnevno 2 tjedna.

20. Ožiljak na glavi je uredno zacijelio i nije uočljiv drugim osobama, predstavlja naruženje blagog stupnja.

21. Vještak se očitovao na prigovore tuženika na pisani nalaz i mišljenje, opetovano navodeći a vezano za naruženje da se radilo o ožiljku dužine skoro 4 cm u području vlasišta s desne strane poviše desnog uha koji kao i svaki ožiljak remeti strukturu kože na tom predjelu. Također iz njega ne raste kosa tako da je mišljenja da definitivno predstavlja naruženje. No, kao što je naveo ožiljak je uredno zacijelio pa je relativno tanak oko 5-6 mm te je stoga u svom nalazu naveo da je ožiljak uredan, ali s obzirom da iz njega ne raste kosa i remeti strukturu kože on je svakako vidljiv, osim toga ožiljak je i svijetlije boje nego okolna koža. No kako se radi o osobi koja ima dugu kosu ožiljak nije iz tog razloga uočljiv. Neposrednim uvidom u zaostalo naruženje kod tužiteljice je utvrđeno da ista ima dugu kosu i da se ožiljak ne vidi.

Na prigovor za kasni strah u trajanju od 30 dana odgovara da je smatrao da je primjereno toliko trajanje straha iako je trajanje liječenja tužiteljice od strane spec. bilo oko 2 mjeseca no prema podacima iz zdravstvenog kartona tužiteljice ona je odlazila kod nadležnog liječnika sljedećih godinu i pol dana upravo zbog ove ozljede i dobivala recepte za analgetsku terapiju, pa je iz tog razloga smatrao i da je njena zabrinutost oko završetka tih tegoba bila dugotrajna. Kasni strah je posebno vještačio jer je aktivno liječenje trajalo preko godinu dana.

22. Valja reći da ovaj nalaz i mišljenje liječnika vještaka, kao i usmenu dopunu, sud u cijelosti prihvaća i smatra da je napravljen u skladu s pravilima znanosti i vještine, te je potpuno prihvaćen kao stručna pomoć u dokazivanju tužiteljičinih tegoba budući da je stručan i obrazložen u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, a vještak je detaljno, jasno i argumentirano dao razloge za nalaz i mišljenje decidirano navodeći koje činjenice nalazi utvrđenima temeljem takvoga nalaza i mišljenja.

23. Nadalje, odredbom čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako utvrdi da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, kojemu cilju i služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

24. Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta, a isto tako joj je prouzročena i imovinska šteta budući da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a). Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja, po ocjeni ovog suda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100.ZOO), te je stoga sud raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi (kasnije konačno postavljenom tužbenom zahtjevu), odnosno fizičke bolove, strah, smanjenje životnih aktivnosti i naruženje budući da su iste u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kvalifikacijske okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Isto tako, utvrđivana je i potreba tužiteljice za tuđom pomoći i njegom (čl.1095.st.1. ZOO).

25. S obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka utvrđenu vrstu, težinu i lokaciju zadobivenih ozljeda, dužinu trajanja i intenzitet bolova, utvrđen pretrpljeni strah tužiteljice, zaostalo naruženje isto kao i smanjenje životnih aktivnosti u ovom štetnom događaju, a uzevši u obzir i dob tužiteljice sud je na temelju čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, utvrdio da je tužiteljica pretrpjela neimovinsku štetu s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u visini od 4.350,00 eura.

26. Nadalje, vještak je utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju od ukupno 49 sati. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su joj pomoć pružali članovi obitelji, a kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja svakako nije manja od 5,00 eura po satu kada se utvrđeno trajanje tuđe pomoći i njege od 49 sati pomnoži sa cijenom jednog sata od 5,00 eura, dobije se iznos od 245,00 eura te tužiteljici s ovog osnova pripada upravo taj iznos.

27. Prilikom ocjene navedenih iznosa sud je uzeo u obzir (nespornu) rastuću inflaciju za razdoblje od lipnja 2020. (kada su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji VSRH) do danas (tako i ŽS Zagreb Gž-3137/25. srpnja 2024., Gž-2045/2024 od 24. rujna 2024., Gž-580/2023 od 13. studenoga 2024.).

28. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Obzirom tužiteljica potražuje zakonsku kamatu počevši od 26. rujna 2023. pa do isplate odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva sud je zahtjev koji se odnosi tijek kamate ocijenio osnovanim. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN, 156/22).

29. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a. Prilikom dosuđivanja naknade troška tužitelju, sud je vodio računa o vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje, troškovniku tužitelja te o tome da primjenjuje Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je vrijedila u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje.

30. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku sukladno Odvjetničkoj tarifi i zatraženom trošku pri čemu je sud vodio računa o vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja svake pojedine radnje i to: za sastav odštetnog zahtjeva od 26.09.2023. (100 bodova po tbr. 28 OTH), tužbe od 17.02.2025. (100 bodova po tbr. 7/1 OTH), za sastav podneska od 08.05.2025. (100 bodova po tbr. 8/1 OTH), za pristup na ročište održano 09.06.2025. (100 bodova po tbr. 9/1 OTH), za pristup na ročište održano 02.09.2025. (100 bodova po tbr. 9/1 OTH), za pristup na ročište održano 06.10.2025. (100 bodova po tbr. 9/1 OTH), za sastav podneska od 04.03.2026. (100 bodova po tbr. 8/1 OTH), za pristup na ročište održano 05.05.2026. (100 bodova po tbr. 9/1 OTH), za pristup na ročište održano 11.06.2026. (100 bodova po tbr. 9/1 OTH) te za pristup na ročište za objavu održano 28.05.2026. (50 bodova po tbr. 9/3 OTH), dakle ukupno 950 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura, iznosi 1.900,00 eura, a uvećano za PDV (Tbr. 42.) 2.375,00 eura. Na navedeni iznos je valjalo pridodati i trošak medicinskog vještačenja od 400,00 koje je bilo nužno za vođenje ovog postupka pa tako sveukupno priznati trošak tužiteljici iznosi 2.775,00 eura.

Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 05.11.2025. isto kao ni podneska od 20.03.2026. budući isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka.

31. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

Zagreb, 30. lipnja 2026.

Suda c

Siniša Marinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. tuženiku