REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2737/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Šime Taraš, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukušić Bokan i partneri d.o.o. Zadar, protiv tuženika OTP banke d.d. Split, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, kojega kao punomoćnik Boris Anić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Anić & Anić iz Splita, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-623/2022-3 od 11. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2422/2018-25 od 10. rujna 2019., u sjednici održanoj 30. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-623/2022-3 od 11. lipnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2422/2018-25 od 10. rujna 2019.
2. Prijedlog za dopuštenje revizije podnio je pozivom na odredbu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) radi naznačena tri pravna pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:
„1. Je li početna stopa ugovorene (promjenjive) kamate u potrošačkom ugovoru o kreditu valjana u okviru propisa koji štite prava potrošača, ukoliko je takva početna stopa određena na isti način kao i njezine kasnije promjene koje su već pravomoćno utvrđene ništetnima, dakle jednostrano od strane kreditora kao trgovca na unaprijed otisnutom obrascu ugovora, bez da se o visini početne stope pojedinačno pregovaralo s potrošačem kao korisnikom kredita, ili je takva početna stopa također nepoštena jer i ona protivno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu korisnika kredita kao potrošača, te kao ugovorne strane koja nije predlagala ni sastavljala ugovor o kreditu?
2. Je li činidba na plaćanje kamata, stopa kojih kamata je ugovorena kao promjenjiva, a
a) nisu ugovoreni objektivizirani parametri promjenjivosti,
b) ugovor ne sadrži podatke pomoću kojih se visina stope može odrediti, i c) ugovorne strane nisu ostavile trećoj osobi da odredi visinu stope određena ili odrediva ili je takva činidba neodređena i neodrediva?
3. U slučaju da bi činidba na plaćanje kamata iz gornjeg pitanja 2. bila neodređena i neodrediva, vrijedi li u takvoj pravnoj situaciji između ugovornih strana rektifikacijska stopa kamata propisana odredbom čl. 26. st. 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), odnosno predstavlja li navedena odredba valjan način uspostave zakonitog mehanizama promjene (ništetne) stope kamate?“.
2.1. Prijedlog je podnio i pozivom na odredbu čl. 385.a st. 2. ZPP zbog povrede prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98
- službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 55/01 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 85/10 - službeni pročišćeni tekst - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo je da nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP jer pobijana odluka ne odstupa od jedinstvene i ustaljene prakse revizijskog suda.
5. Sva tri pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije upućuju na potrebu primjene odredbe čl. 26. st. 3. ZOO u ovom i sličnim predmetima. U odnosu na ta pitanja pobijana odluka ne odstupa od prakse revizijskog suda, već je u skladu s pravnim shvaćanjem zauzetim u odlukama ovog suda broj Rev-1172/2018 od 19. ožujka 2019., Rev-2221/2018 od 3. rujna 2019., Rev-308/2022 od 19. travnja 2022. i dr., a nije riječ o pitanjima u odnosu na koja bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.
6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja, pa je u tom dijelu riješeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
7. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP koji je tužitelj podnio zbog povrede prava na pravično suđenje zajamčenog čl. 29. Ustava i čl. 6. Konvencije, valja reći da predlagatelj nije učinio vjerojatnim da bi mu nekom osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom RH zajamčeno pravo na zakonito i pravično suđenje te pravo na obrazloženu odluku. Prema ocjeni ovog suda, nižestupanjski sudovi su odgovorili na odlučujuće navode tužitelja iznesene tijekom postupka, presude i rješenja su obrazloženi te se ne mogu smatrati arbitrarnim ili očito nerazumnim. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.
8. U opisanim okolnostima kada tužitelj nije dokazao da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje, njegov je prijedlog temeljen na citiranoj odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP i riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 30. lipnja 2026.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
