Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Ovr-470/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Nikolini Valent Rabađija kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Meliti Ranilović-Ferenc, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Melita Ranilović- Ferenc, Darko Ranilović i Jelena Ferenc Kovačić iz Koprivnice, protiv ovršenika PŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedloga za odgodu izravne naplate, 30. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se prijedlog ovršenika JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] od 12. lipnja 2026. te se nalaže Financijskoj agenciji, Podružnica Koprivnica, da odgodi izdavanje naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika JŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], temeljem ovršne isprave- presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-174/2024-2 od 23. ožujka 2026. i to do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na pokretanje kojeg je ovršenik upućen zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-470/2026-4 od 30. lipnja 2026.

II. Nalaže se ovršeniku obavijestiti sud o pokretanju parničnog postupka kojeg je upućen pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-470/2026-4 od 30. Lipnja 2026., u roku 15 dana od podnošenja tužbe.

III. Upozorava se ovršenik da će u slučaju nepostupanja po točci II. izreke ovog rješenja, postupak izravne naplate biti nastavljen.

i  z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenik FŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da u roku od 15 dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi proglašenja pljenidbe i prijenosa sredstava temeljem ovršne isprave- pravomoćne i ovršne presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-174/2024-2 od 23. ožujka 2026. nedopuštenim iz razloga navedenih u prijedlogu od 12. lipnja 2026., odnosno iz razloga propisanih odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. i 10. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024), jer je tražbina ovrhovoditeljice prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno jer je ispunjenje tražbine onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je protiv ovršenika podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu na novčanim sredstvima ovršenika i to na temelju ovršne isprave - pravomoćne i ovršne presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-174/2024-2 od 23. ožujka 2026., a sve kako proizlazi iz zahtjeva za izravnu naplatu (list 7).

2. Ovršenik je dana 12. lipnja 2026,. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (nedopuštenost ovrhe) i to na novčanoj tražbini po računu ovršenika izravnom naplatom putem Financijske agencije s prijedlogom za odgodu prijenos sredstava temeljem odredbe čl. 210. Ovršnog zakona.

2.1. Ovršenik navodi da je ovrhovoditelj dana 22. svibnja 2026. godine na temelju ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj: Gž-174/2024-2 od 23. ožujka 2026. podnio zahtjev za izravnu naplatu kod Financijske Agencije, a radi naplate novčane tražbine specificirane u navedenoj sudskoj odluci – troškova sudskog postupka u ukupnom iznosu od 633,06 EUR, plaćanjem na račun punomoćnice ovrhovoditeljice. Protiv te odluke ovršenik je kao tuženik Vrhovnom sudu RH podnio prijedlog za dopuštenje revizije.

2.2. Ovršenik smatra da je predmetna izvansudska ovrha – pljenidba i prijenos sredstava - nedopuštena - pozivom na odredbe iz čl. 210. st. 1 i 2. Ovršnog zakona (dalje: OZ), u vezi sa odredbama iz čl. 50. st. 1. točke 9. i 10. OZ-a, dakle jer je tražbina ovrhovoditeljice prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka (ovršna isprava), odnosno jer je ispunjenje tražbine onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka (ovršna isprava), a sve i neovisno o ishodu u vezi sa podnesenim prijedlogom za dopuštenje revizije.

2.3. Ovršenik ističe da je ovrhovoditeljica temeljem presude zbog ogluhe Općinskog suda u Koprivnici broj: P-1142/13-5 od 18.2.2014. godine, ovršeniku kao tužitelju bila dužna platiti glavnični iznos od ukupno 11.000,00 CHF (švicarskih franaka) plativo u kunskoj protuvrijednosti prema zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kao i troškove tog parničnog postupka u iznosu od 3.423,00 kn sa istom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.2.2014. godine do plaćanja. Ovrhovoditeljica je dio tražbine podmirila, a za ostatak iznosa je ovršenik pokrenuo sudsku ovrhu za preostali glavnični iznos duga od 7.715,80 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju HNB na dan plaćanja sa pripadajućim zakonskim zateznim kamata. Ovrha se vodi na nekretnini ovrhovoditeljice u predmetu Općinskog suda u Koprivnici pod brojem Ovr-79/2021, a u kojem predmetu je doneseno pravomoćno rješenje o dosudi u kojem je nekretnina dosuđena ovršeniku kao kupcu te je isti oslobođen od plaćanja kupovnine jer je njegova tražbina tada iznosila 12.516,47 EUR, manje od kupovnine koja je iznosila 9.893,03 EUR, stoga je preostali dio tražbine ovršenika iznosio 2.623,45 EUR, iako u navedenom predmetu rješenje o namirenju nije doneseno.

2.4. Temeljem navedenog ovršenik je kao istodobni vjerovnik i dužnik ovrhovoditeljice prije pokretanja ove izvansudske ovrhe ovrhovoditeljici dostavio Izjavu o prijeboju od 18. svibnja 2026., a kojom je njenu tražbinu prebio sa dijelom svoje prethodno opisane tražbine.

2.5. U odnosu na podneseni prijedlog za odgodu prijenosa sredstava ovršenik smatra da su se ispunile pretpostavke propisane odredbom čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona. U odnosu na pretpostavku koja propisuje da može ovršenik tražiti odgodu ovrhe ako učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ovršenik smatra da je ista ispunjenja uzimajući u obzir da je prijenos sredstava zatražen na račun punomoćnice ovrhovoditeljice, da je jedina imovina koju je ovrhovoditeljica imala nekretnina koja je prodana u ovršnom postupku ovršeniku kao kupcu, da su računi ovrhovoditeljice u blokadi dugi niz godina sa velikim evidentiranim tražbinama drugih vjerovnika. Nadalje, u odnosu na drugu pretpostavku propisanu navedenim člankom, ovršenik smatra da je posebna pretpostavka ispunjena podnošenjem prethodnog prijedloga radi proglašenje pljenidbe i prijenosa sredstava nedopuštenim, tako i temeljem činjenice da je ovršenik protiv ovršne isprave na temelju koje je određena predmetna izravna naplata izjavio pravni lijek - prijedlog za dopuštenje revizije. U prilog svojim tvrdnjama dostavlja i potvrdu Financijske Agencije od dana 5. lipnja 2026., potvrdu o nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje od 5. lipnja 2026. te specifikaciju o nemogućnosti izvršenja osnova za plaćanje (list 31 -33)

3. Prijedlog ovršenika je osnovan.

4. Člankom 210. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istog zakonskog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe .

5. Odredbom čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona određeno je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu, ako on učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice, i ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Stavkom 2. ovog zakonskog članka propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Iz navedenoga proizlazi da je za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenika potrebno kumulativno ispuniti (subjektivne i objektivne) pretpostavke propisane citiranom odredbom članka 65. stavak 1. OZ.

6. Sud je ovrhovoditelju dostavio prijedlog ovršenika od 12. lipnja 2026. na očitovanje, a na koji se očitovala dana 19. lipnja 2026. navodeći da izjavu o prijeboju nije prihvatila niti potpisala jer ovršeniku ne duguje ništa kao što nije niti od njega dobila iznos od 11.000,00 CHF, navodi da je ona bila i sada je još uvijek u teškoj financijskoj situaciji, a ovršenik joj je pozajmio novac uz zelenašku kamatu od 8% mjesečno te smatra da ovršenik ne može provedbom ovrhe trpjeti nikakvu štetu jer je on dobre materijalne situacije. Smatra nebitnim navode da je podnesena revizija protiv ovršne isp rave, a koja je temelj ove izravne naplate kao i činjenicu da su računi ovrhovoditeljice u blokadi. Predlaže sudu odbiti prijedlog za odgodu ovrhe.

7. Člankom 52. stavak 3. Ovršnog zakona, u vezi s člankom 52. stavak 1. Ovršnog zakona, u vezi s člankom 210. stavak 2. Ovršnog zakona propisano je da će sud zaključkom uputiti ovršenika da, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako je ovršenik u svom prijedlogu istaknuo razloge iz članka 50. stavak 1. točka 7. te točka 9 do 11. Ovršnog zakona, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tih razloga ili se o njima nije očitovao, osim ako je ovršenik postojanje navedenog razloga dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 52. stavak 4. Ovršnog zakona, u vezi s člankom 210. stavak 2. Ovršnog zakona).

8. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik u prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iznio razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. i 10. Ovršnog zakona, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tih razloga, a nisu ispunjene pretpostavke iz članka 52. stavak 4. Ovršnog zakona, u vezi s člankom 210. stavak 2. Ovršnog zakona, na temelju članka 52. stavak 3. Ovršnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

9. U odnosu na ovršenikov prijedlog za odgodu pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenik je podnošenjem ovog prijedloga za odgodu prijenosa, podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a na koji se, sukladno odredbi čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona, primjenjuju odredbe tog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. Ovršnog zakona). Stoga je po mišljenju ovog suda ispunjen (objektivni) uvjet iz čl. 65. st. 1. toč. 5. Ovršnog zakona za odgodu prijenosa.

10. Nadalje, sud smatra da je ovršenik dokazao i ispunjenje drugog (subjektivnog) uvjeta za odgodu ovrhe propisanim u čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona, odnosno da je učinio vjerojatnim da bi provedbom prijenosa novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja za njega nastala teško nadoknadiva šteta.

10.1. Naime, analizirajući navode ovršenika i priložene dokaze, osobito potvrdu Financijske Agencije (list 31) koja se odnosi na ovrhovoditeljicu, a iz koje proizlazi da je ukupni iznos neizvršenih osnova za plaćanje 52.478,52 EUR, da je ovrhovoditeljica u blokadi 5376 dana, a iz specifikacije o nemogućnosti izvršenja osnova za plaćanje proizlazi da je za ovršenika (tamo ovrhovoditelja) osnova P-1143/13-5 primljena na naplatu 9.5.2014., iznos isknjiženog duga je 10.655,29 EUR, a prestala se izvršavati 4. kolovoza 2018., čime je po stavu ovog suda dokazana neosolventnost ovrhovoditeljice, a koju ona u svom podnesku od dana 19. lipnja 2026. niti ne osporava.

10.2. Ovrhovoditeljica ističe da nije ovršeniku ništa dužna, osobito ne iznos od 11.000,00 CHF-a, dok u sljedećim navodima ističe kako joj ovršenik doista jest posudio novac uz zelenašku kamatu. Činjenica postojanja pravnog odnosa između stranka dokazana je i samom ovršnom ispravom, a koja je temelj ove izravne naplate.

10.3. Ovršenik dostavlja i dokaz da je Izjavu o prijeboju međusobnih tražbina dostavio ovrhovoditeljici putem punomoćnice, a koji primitak je ona potvrdila odgovorom na istu (list 30), stoga sud zaključuje da postoji vjerojatnost da je potraživanje ovrhovoditeljice već naplaćeno ukoliko se utvrdi da su nastupile posljedice prijeboja, te da bi daljnjom naplatom rezerviranog iznosa za ovršenika nastupila šteta koja je teško nadoknadiva jer je ovrhovoditeljica nesolventna. Činjenica na koju se poziva ovrhovoditeljica u svom podnesku, a to da je ovršenik dobre materijalne situacije, po stavu ovog suda nije odlučna prilikom donošenja odluke da li bi on štetu koju bi eventualno pretrpio mogao lako nadoknaditi.

11. Sud, na temelju svega navedenog, smatra da su ispunjeni uvjeti za odgodu davanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, te uzimajući u obzir da odgoda ovrhe ima ograničeno vremensko trajanje, a potraživanje ovrhovoditelja osigurano je samom zapljenom na računu ovršenika kod FINE odnosno banke, svrsishodno je odgoditi ovrhu u ovom predmetu odnosno odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstva ovrhovoditelju do donošenja odluke u postupku će ovršenik pokrenuti temeljem zaključka Ovr-470/2026-4 od 30. lipnja 2026. Ovršenik je upozoren ukoliko ne pokretne parnicu i o tome ne obavijesti sud postupak izravne naplate će se nastaviti.

12. Temeljem prethodno navedenog, sud zaključuje kako su ispunjeni uvjeti predviđeni odredbama Ovršnog zakona za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, pa je na temelju čl. 65. st. 1. i 2. Ovršnog zakona, u vezi s čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona, riješeno kao u točki I. izreke ovog rješenja i i to za vrijeme dok se ne okonča postupak radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a na koji je ovršenik upućen zaključkom.

13. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci rješenja i zaključka.

Koprivnica, 30. lipnja 2026.

Sutkinja

Nikolina Valent Rabađija

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku 8 dana od primitka pismenog otpravka rješenja. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovom sudu, a o žalbi će rješavati nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Zoran Kurcinak, Koprivnica

2. Odvjetnica Melita Ranilović-Ferenc, Koprivnica

3. FINA Koprivnica