REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2629/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Maja Bilandžić, u parničnom postupku tužitelja S. B. TORANJ d.o.o., OIB: 68706710721, Zagreb, Strojarska cesta 20, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Krajinović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Krajinović i partneri d.o.o., Zagreb, Boškovićeva 6, protiv 1. tuženika OTP BANKA d.d., OIB: 69326397242, Split, Ulica Domovinskog rata 61, kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Plašćar, odvjetnik u Odvjetničkom društvo Žurić i Partneri d.o.o., Zagreb, Savska cesta 32, i 2. tuženika SOCIETE GENERALE S.A., OIB: 34760503235, Francuska Republika, Pariz, 29 BLD Hausmann, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Einwalter, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mandarić & Einwalter j.t.d., Zagreb, Prilaz Gjure Deželića 19, radi naknade štete i isplate, odlučujući o žalbi prvotuženika protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P -348/2017-98 od 30. ožujka 2026., 30. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba prvotuženika te ukida rješenje Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-348/2017-98 od 30. ožujka 2026. u točki I. izreke i predmet vraća tom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda od 30. ožujka 2026. dopuštena je preinaka tužbe prema podnesku tužitelja od 23. svibnja 2018. (točka I. izreke) te se Trgovački sud u Splitu oglasio apsolutno nenadležnim za odlučivanje o zahtjevu tužitelja u dijelu kojim zahtijeva da se naloži prvotuženiku OTP BANKA d.d. da tužitelju S. B. TORANJ d.o.o. po osnovi naknade štete zbog umanjenja imovine plati iznos od 2.564.169,35 eura / 19.319.733,97 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. studenoga 2016. do isplate, ukinute su provedene radnje u postupku u odnosu na taj dio tužbenog zahtjeva, te je odbačena tužba u dijelu kojim tužitelj od prvotuženika po osnovi naknade štete zbog umanjenja imovine zaht ijeva plaćanje iznosa od 2.564.169,35 eura / 19.319.733,97 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11. studenoga 2016. do isplate (točka II. izreke).
2. Prvostupanjski sud je navedenu odluku iz točke I. izreke donio na temelju odredbe čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), a odluku iz točke II. izreke na temelju odredbe čl. 42. st. 1. Zakona o arbitraži („Narodne novine“ broj 88/01).
3. Protiv točke I. izreke navedenog rješenja žalbu je podnio prvotuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka s prijedlogom ovom sudu preinačiti podredno ukinuti prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu. Traži naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 12.500,00 eura uvećano za trošak sudskih pristojbi. U žalbi navodi da pobijano rješenje nema navedene razloge o odlučnim činjenicama te da se ne može ispitati, da tužitelj u podnesku od 23. svibnja 2018. nije naveo iz kojeg razloga povećava tužbeni zahtjev, da nije naveo niti pravnu niti činjeničnu podlogu za povećanje tužbenog zahtjeva, a nije naveo niti razlog iz kojeg već u tužbi nije postavio takav zahtjev. Dalje navodi da prvostupanjski sud nije naveo zbog čega smatra da bi preinaka tužbe bila svrsishodna.
4. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe čl. 365. i čl. 381. ZPP -a, u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a).
5. Pravilno žalitelj u žalbi opisno upućuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a budući da pobijano rješenje nema navedene razloge o odlučnim činjenicama te se za sada ne može ispitati. Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP -a uvijek postoji ako je izreka odluke nerazumljiva, ako odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako u odluci nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi nejasni i proturječni. Pobijana odluka zahvaćena je bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi su proturječni podacima u spisu.
6. Odredbom čl. 190. st. 3. ZPP-a propisano je da je nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.
7. Iz podataka u spisu proizlazi da je tužitelj podneskom od 23. svibnja 2018. u odnosu na zahtjev za naknadu štete zbog izgubljene dobiti (izmakle koristi) preinačio tužbu na način da je povećao tužbeni zahtjev te da su se i prvotuženik i drugotuženik protivili takvoj preinaci tužbe.
8. Preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći (čl. 191. st. 1. ZPP-a), ali ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti (čl. 191. st. 2. ZPP-a).
9. Osnovano navodi žalitelj da tužitelj u podnesku od 23. svibnja 2018. nije naveo niti pravnu niti činjeničnu podlogu za povećanje tužbenog zahtjeva, a nije naveo niti razlog iz kojeg već u tužbi nije postavio takav zahtjev. Osnovano dalje navodi žalitelj da prvostupanjski sud nije naveo zbog čega smatra da bi preinaka tužbe bila svrsishodna.
10. Naime, iz paušalnog navoda tužitelja da povećava tužbeni zahtjev nije moguće ocijeniti da li bi i zašto preinaka tužbe bila svrsishodna, a sud ne navodi niti jedan razlog zbog kojeg smatra da je dopuštanje preinake tužbe svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.
11. Stoga pobijano rješenje nije moguće ispitati jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju osnovano ukazuje žalitelj.
12. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP -a, uvažiti žalbu prvotuženika, ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem, ponovno će ocijeniti da li bi dopuštenje preinake bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama te donijeti novu, pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku u kojoj će navesti jasne i neproturječne razloge za svoju odluku.
Zagreb, 30. lipnja 2026.
Sudac
Maja Bilandžić