REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2772/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Maja Bilandžić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja DORIANA SAVJETOVANJE d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 274, OIB: 48446666190, koje zastupaju punomoćnici Davor Markeš i Ivan Hršak, odvjetnici u Zagrebu, Ilica 36, protiv protivnika osiguranja EG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Ledić, odvjetnik u Zagrebu, radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2050/2025-12 od 22. svibnja 2026., 30. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2050/2025-12 od 22. svibnja 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja po osnovi isplate ugovorene posredničke nagrade u iznosu od 147.500,00 EUR odredio privremenu mjeru i zabranio protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja vlastite nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu i to:
- 131/1000 suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], opisane kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], DVORIŠTE, STAMBENA ZGRADA, ZAGREB, ULICA MILANA OGRIZOVIĆA 41, ukupne površine 605 m2, s kojim je suvlasničkim dijelom na temelju odredaba Zakona o vlasništva i drugim stvarnim pravima povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine: 13. Suvlasnički dio: 131/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-13) stan S15 u potkrovlju, dvije terase, u nacrtu označeno svijetlo plavom bojom, ukupne površine 168,76 čm, uz zabilježbu te zabrane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, odlučio da će zabilježbu provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a ista se smatra provedenom dostavom rješenja Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu te odlučio da privremena mjera ostaje na snazi najduže do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu prema presudi koja će biti donesena postupku (točka I. izreke). Točkom II. izreke naloženo je protivniku osiguranja nadoknaditi predlagatelju osiguranja trošak postupka osiguranja u iznosu od 3.112,81 EUR sa zateznim kamatama.
2. Odluka je donesena na temelju odredbe čl. 344. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ).
3. Protivnik osiguranja je podnio žalbu protiv navedenog rješenja zbog svih zakonskih razloga s prijedlogom ovom sudu ukinuti pobijano rješenje uz naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 4.042,50 EUR. U žalbi navodi da je sud pogrešno primijenio odredbu čl. 344. st. 1. OZ-a jer nisu bile ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere, da nije utemeljeno utvrđenje suda da bi predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom tražbinu u iznosu od 147.500,00 EUR po osnovi nepodmirene posredničke nagrade, da ostaje sporan pravni temelj tražbine, da Ugovor o posredovanju nekretnina nije sklopljen, da je Ugovor o kupoprodaji zemljišta radi kojeg predlagatelj traži proviziju sklopljen nakon provedenog javnog natječaja pa je jasno da osigurana tražbina ne postoji. Dalje navodi da subjektivna opasnost otuđenja nekretnine nije dokazana, da sama činjenica da žalitelj posjeduje vrijednu nekretninu ne upućuje na opasnost od njezina otuđenja, da je protivnik osiguranja fizička osoba kojoj je blokirana jedina nekretnina u osobnom vlasništvu što poprima karakter nerazmjerne sankcije, a ne instrumenta privremenog osiguranja. Protivnik osiguranja osporava navode o navodno lažnoj izjavi o nepostojanju dospjelih obveza te odgovornost po osnovi članka 472.e Zakona o trgovačkim društvima pa nema opravdanja za privremenu mjeru.
4. Predlagatelj osiguranja nije podnio odgovor na žalbu.
5. Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.
6. Nakon što je pobijano rješenje ispitano na temelju odredaba čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP ), u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, u granicama žalbenih razloga i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud utvrđuje da je ono pravilno i zakonito.
7. Cijeneći rezultate provedenog postupka i postupka osiguranja, ovaj sud prihvaća utvrđeno činjenično stanje iz pobijanog rješenja te utvrđenja suda o udovoljenim pretpostavkama za donošenje privremene mjere iz čl. 344. OZ-a.
8. Odredbom čl. 344. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (st. 1.) te da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st. 2.).
9. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud donio rješenje na temelju utvrđenja da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine te da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Stoga su neosnovani i promašeni žalbeni navodi da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.
10. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi:
- da vjerojatnost postojanja novčane tražbine tužitelja u iznosu od 147.500,00 EUR (3% od iznosa od 5.000.000,00 EUR, što uvećano za PDV iznosi 187.500,00 EUR umanjeno za plaćenih 40.000,00 EUR) proizlazi iz činjenice da je protivnik osiguranja u ime i za račun društva CENPOS d.o.o. u svojstvu potencijalnog investitora 5. prosinca 2022. zajedno s predlagateljem osiguranja potpisao Potvrdu o ostvarenom kontaktu što ukazuje na postojanje njihova odnosa posredništva u prodaji nekretnina,
- da je predlagatelj osiguranja **.**.2022. NG i IG iz društva EOS MATRIX d.o.o. uputio dopis iz kojega proizlazi da u pregovorima s tim društvom u svezi kupnje nekretnine u Gospodarskoj zoni Hrvatski Leskovac nastupaju kao zastupnici vlasnika Adriatic Assets d.o.o., a predlagatelj osiguranja nastupa u ime i za račun društva CENPOS d.o.o.,
- da vjerojatnost tražbine proizlazi i iz sadržaja dopisa koji je predlagatelj osiguranja uputio protivniku osiguranja 19. prosinca 2022., u kojemu traži od protivnika osiguranja suglasnost o visini nagrade u predmetu kupovne transakcije CENPOS-EOS MATRIX od 3% uvećano za PDV, te iz odgovora protivnika osiguranja od istoga dana u kojem izražava suglasnost s navedenom visinom nagrade,
- da je nesporna činjenica među strankama da je društvo CENPOS d.o.o. isplatilo protivniku osiguranja za konzultantske usluge povezane s realizacijom kupoprodaje nekretnina u Gospodarskoj zoni Hrvatski Leskovac iznos od 40.000,00
EUR (12.500,00 EUR + 27.500,00 EUR),
- da u odluci o osnovanosti prijedloga nije odlučno je li predlagatelj osiguranja licencirani posrednik registriran pri Hrvatskoj gospodarskoj komori niti koja je pravna priroda odnosa na kojem se temelji njegova novčana tražbina jer je to predmet parničnog postupka,
- da je sud na razini vjerojatnosti utvrdio postojanje tražbine,
- da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati ali da je udovoljeno st. 2. odredbe čl. 344. OZ-a budući da bi predmetnom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu što protivnik osiguranja nije niti osporio,
- da se privremena mjera zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnina provodi upisom zabilježbe zabrane u zemljišnu knjigu, a učinak zabilježbe zabrane je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo,
- da se privremenom mjerom zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnine vlasnička prava protivnika osiguranja na navedenoj nekretnini ničime ne ograničavaju, nego da je svrha te privremene mjere konzerviranje postojećeg stanja vlasništva protivnika osiguranja na predmetu osiguranja kako bi predlagatelj osiguranja, u slučaju uspjeha u sporu, mogao svoju tražbinu u ovršnom postupku naplatiti upravo unovčenjem predmeta osiguranja.
11. Odredbom čl. 345. st. 1. t. 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i njihovo povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.
12. Pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda o vjerojatnosti postojanja novčane tražbine kao i utvrđenje da određivanjem privremene mjere kojom se (privremeno) zabranjuje protivniku osiguranja otuđenje i opterećenje nekretnine u njegovom vlasništvu, uz zabilježbu zabrane u zemljišnim knjigama, za protivnika osiguranja ne bi nastala nikakva šteta. Stoga je sud pravilno primijenio odredbu čl. 344. st. 2. OZ-a budući da sukladno toj zakonskoj odredbi predlagatelj osiguranja nije bio dužan dokazivati da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju na štetu ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja.
13. Ovdje se još navodi da se određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja ili raspolaganja nekretninom ne dira u vlasnička prava što znači da protivniku osiguranja pripadaju sva vlasnička prava koja mu zakon priznaje. Tom mjerom osiguranja samo se osigurava da vjerovnik čija se tražbina time osigurava, u slučaju uspjeha u sporu može ostvariti svoju tražbinu.
14. I odluka o troškovima postupka je zakonita i pravilna, donesena pravilnom primjenom odredbe čl. 154. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23), a tu odluku žalitelj konkretno niti ne osporava.
15. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci (čl. 380. t. 2. ZPP -a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a).
Zagreb, 30. lipnja 2026.
Sudac
Maja Bilandžić
