REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8

52100 Pula

Poslovni broj: Ovr-782/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K L J U Č A K

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli - Pola po sucu Saši Javoranu, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Lipljana, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice IDE SS, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mirjani Žrvnar, odvjetnici iz Pule, protiv ovršenice ČS, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Nikoli Pajiću, odvjetniku iz Pule, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode ovrhe, izvan ročišta, 30. lipnja 2026.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenica ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ovog zaključka protiv ovrhovoditeljice IDE SS, OIB: [osobni identifikacijski broj], pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga navedenih u prijedlogu ovršenice od 10. lipnja 2026.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za odgodu ovrhe kojeg je ovršenica podnijela 10. lipnja 2026., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenica je 10. lipnja 2026. ovome sudu podnijela prijedlog za proglašenje nedopuštenom pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupka izravne naplate kojeg je pred Financijskom agencijom (u daljnjem tekstu: Agencija) pokrenula ovrhovoditeljica na temelju ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Puli-Pola, posl. br.: P-476/25-6 od dana 28. listopada 2025. te za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika u predmetnom postupku izravne naplate, ne navodeći rok predložene odgode.

2. Ovršenica u prijedlogu u bitnome navodi da joj je predmetnom presudom naloženo da ovrhovoditeljici naknadi troškove postupka u iznosu od 1.873,86 EUR-a te su joj zaplijenjena njezina novčana sredstva u ukupnom iznosu od 2.056,83 EUR-a. Nakon donošenja gore navedene odluke, a prije pokretanja postupka izravne naplate, ovršenica je dana 22. prosinca 2025. godine putem punomoćnika ovrhovoditeljici dostavila e-mailom Izjavu o prijeboju od dana 19. prosinca 2025. godine, kojom je svoju obvezu iz navedene sudske odluke prebila sa svojom tražbinom prema ovrhovoditeljici. Naime, ovršenica prema ovrhovoditeljici ima novčanu tražbinu u iznosu od 10.000,00 EUR-a koja proizlazi iz ostavinskog postupka iza pok. GS koji se vodi pred ovim sudom pod posl. br.: O-1141/2024. U navedenom postupku ovršenica je kao nužna nasljednica zatražila da joj ovrhovoditeljica isplati iznos od 10.000,00 EUR-a, odnosno 1/4 dijela kupoprodajne cijene nekretnine označene kao k. č. br.: [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojom je ovrhovoditeljica raspolagala nakon smrti ostavitelja i nakon pokretanja ostavinskog postupka. Kao dokaz predmetnih navoda, ovršenica je dostavila e-mail korespodencija od dana 22. prosinca 2025. i izjavu o prijeboju od dana 19. prosinca 2025. te je predložila da su izvrši uvid u spis ovosudnog predmeta posl. br.: O-1141/2024. Ovršenica smatra da je pljenidbu i prijenos potrebno proglasiti nedopuštenim jer je prije pokretanja postupka izravne naplate istaknula prijeboj tražbine koja višestruko premašuje tražbinu koja se prisilno naplaćuje. Nadalje, između stranaka postoji stvaran i ozbiljan spor glede međusobnih tražbina koji proizlazi iz ostavinskog postupka koji se još uvijek vodi pred ovim sudom. Ukoliko bi Financijska agencija izdala nalog bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava prije donošenja odluke o ovom prijedlogu, ovršenici bi nastala značajna šteta te bi se dodatno zakomplicirali već postojeći postupci između stranaka. S druge strane, odgodom prijenosa ne bi nastupile nikakve štetne posljedice za ovrhovoditeljicu budući da su sredstva već zaplijenjena i osigurana. Kako je iz Obavijesti Financijske agencije razvidno da će po proteku zakonskog roka biti izdan nalog za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovršenica ima neposredan pravni interes da sud bez odgode odluči o njenom prijedlogu.

3. Ovrhovoditeljica se na prijedlog ovršenice u ostavljenom roku (po zaključku suda od 10. lipnja 2026.), očitovala podneskom od 29. lipnja 2026., na način da je u cijelosti osporila navode ovršenice te da se izričito usprotivila prijedlozima ovršenice. Ovrhovoditeljica navodi da se pred ovim sudom pod posl.br. P-476/2025 vodio parnični postupak pokrenut tužbom ovdje ovršenice, u parnici u svojstvu tužiteljice, protiv ovdje ovrhovoditeljice, u parnici u svojstvu tuženice. U tužbi je ovršenica, kao tužiteljica, neosnovano tvrdila da je nepravomoćnim Rješenjem naslovnog suda posl.br. O-1210/22-16 od dana 12. lipnja 2023. prekinut ostavinski postupak i da je upućena da pokrene parnicu, međutim navedeno rješenje Općinskog suda u Puli- Pola je ukinuto Rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj: Gž-511/2024-2 od 27. kolovoza 2024. godine, dakle godinu dana prije podnošenja tužbe u predmetu P - 476/2025, i predmet je vraćen na ponovni postupak, koji se kod naslovnog suda sada vodi pod brojem O-1141/2024. Zbog neosnovanosti tužbe i tužbenog zahtjeva, naslovni je sud svojom presudom od 28. listopada 2025. odbacio tužbu tužiteljice, ovdje ovršenice podnesenu sudu dana 4. kolovoza 2025. s obrazloženjem kako tužiteljica, obzirom nije upućena sukladno čl. 224. ZN-a na pokretanje parnice pravomoćnim rješenjem donesenim u ostavinskom postupku iza pok. IS, sve dok je ostavinski postupak iza pok. IS u tijeku nije ovlaštena i nema pravni interes za podnošenje ove tužbe obzirom se o njezinom zahtjevu za nužnim dijelom odlučuje u ostavinskom postupku. Presudom je sud naložio tužiteljici, ovdje ovršenici, da tuženici, ovdje ovrhovoditeljici naknadi troškove postupka u iznosu od 1.873,87 EUR u roku od 15 dana. Da je presuda naslovnog suda posl.br. P-476/2025 od 28. listopada 2025. godine u cijelosti zakonita potvrđuje i činjenica da ovršenica ČS nije protiv iste izjavila žalbu te je presuda stekla svojstvo pravomoćnosti i ovršnosti dana 20.11.2025. Kako po pravomoćnosti i ovršnosti presude ovršenica ČS nije dobrovoljno naknadila ovrhovoditeljici pravomoćno dosuđeni trošak postupka, to je ovrhovoditeljica dana 4. svibnja 2026. godine FINI predala zahtjev za izravnu naplatu. Iz Prijedlogu ovršenika priložene Izjave o prijeboju od 19. prosinca 2025. godine razvidno je da je ista upućena odvjetnici Mirjani Žrvnar, kao punomoćnici tuženice SS u parničnom postupku posl.br. P-475/2025., međutim odvjetnica Mirjana Žrvnar nije adresat za primanje izjave o prijeboju budući da ovrhovoditeljica ES nije potpisala punomoć odvjetnici Mirjani Žrvnar kojom bi je ovlastila za primitak izjave o prijeboju, a koja je izjava materijalno pravni prigovor i za koju je potrebna posebna punomoć. S druge strane, odvjetnik Goran Pajić nije imao valjanu punomoć za izjavljivanje prijeboja, budući da u punomoći koju je priložio nije navedeno na što se predmetna punomoć odnosi, točnije nije jasno i razumljivo navedeno na koje se stranke i na koje se tražbine može dati izjava o prijeboju, a što je protivno odredbama čl. 196. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima, sukladno kojima su ključni uvjeti za prijeboj: postojanje uzajamnih tražbina između istih stranaka, dospjelost tražbina, novčani karakter tražbina i jasna izjava o prijeboju. Kao dokaz ovih navoda, ovrhovoditeljica predlaže uvid u izjavu o prijeboju priloženu od strane ovršenice te uvid u punomoć od 19.12.2025. koju je priložila uz njezino očitovanje. Navodi ovršenice iz toč. II. i III. prijedloga od 10. lipnja 2026. godine kako ovršenica ČS ima novčanu tražbinu prema ovrhovoditeljici TS u cijelosti su netočni i neosnovani. Ono što je točno je da je kod naslovnog suda pod posl.br. O-1141/2024 u tijeku ostavinski postupak iza pok. oca stranaka, IS, u kojem će sud tek utvrđivati vrijednost ostavine i vrijednost povrijeđenog nužnog dijela, i to samo ako se utvrdi da je došlo do povrede nužnog dijela. Tražbina nasljednika iz ostavinskog postupka odnosi se na potraživanja koja nasljednici ostvaruju kao dio ostavinske imovine ili u vezi s nasljeđivanjem. U ostavinskom postupku utvrđuje se tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostavinsku imovinu te koja prava pripadaju nasljednicima i drugim osobama, a navedeni je postupak još uvijek u tijeku. Međutim, tražbina iz ostavinskog postupka nije ovršna tražbina, već se radi o nasljedno- pravnom zahtjevu koji se može rješavati u ostavinskom postupku ili, ako postoje sporne činjenice, u parničnom postupku. Kao dokaz ovih navoda predlaže uvid u ovosudni spis posl.br. O-1141/2024. Slijedom svega navedenog, ovrhovoditeljica predlaže da sud odbije kao neosnovan prijedlog ovršenice te da joj naloži da ovrhovoditeljici naknadi troškove ovog postupka koje joj je neosnovano prouzročila.

4. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine”, broj:

112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024; dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ, prema odredbi članka 209. stavka 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema stavku 2., na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ).

4.1. Člankom 50. stavkom 1. točkom 9. OZ, propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave. Člankom 52. stavkom 1. OZ propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

5. Iz sadržaja prijedloga ovršenice proizlazi da se ista poziva na razloge propisane člankom 50. stavkom 1. točkom 9. OZ.

6. Slijedom navedenog, a kako je ovrhovoditeljica u ostavljenom roku osporila prijedlog i navode ovršenice, temeljem odredbi članka 50. stavka 1. točke 9. i članka 52. stavka 1. i 3. OZ, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

7. Člankom 65. stavka 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Stavkom 2. istog članka propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Dakle, sud može donijeti rješenje o odgodi ovrhe ako su kumulativno ispunjena oba uvjeta navedena u članku 65. stavku 1. OZ -a, naime, vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili vjerojatnost nastupanja nasilja i ispunjenje jednog od uvjeta navedenih u točci 1. do 11. narečene odredbe.

8. Svojim prijedlogom od 10. lipnja 2026., ovršenica je osim odgode ovrhe predložila i proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa njegovih novčanih sredstava zaplijenjenih u gore navedenom postupku izravne naplate, čime je ispunjen uvjet iz članka 65. stavka 1. točke 1. OZ.

9. Ispitujući postojanje drugog od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe, naime vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno vjerojatnost potrebe sprečavanja nasilja (pri čemu se na potonji razlog ovršenik ni ne poziva), sud ističe da se za odgodu ovrhe ne traži postojanje bilo kakve štete, nego isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno takve štete koju ovršenik ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja protuovrhom ili restitucijskom parnicom ili ovrhom koja bi se nastavno provela. Šteta koju ovršenik trpi kao nužnu posljedicu provedbe ovrhe, a koju ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati radi ostvarenja svoje dospjele tražbine koju ovršenik nije ispunio, ne može se smatrati nenadoknadivom ili teško nadoknadivom štetom. U tom smislu, sud ukazuje i na mnogobrojnu sudsku praksu županijskih sudova, pa tako primjerice u presudama GŽ Ovr-199/2019 ŽS Pula, GŽ Ovr-1910/2019 ŽS Zagreb, GŽ Ovr-320/2019 ŽS Pula, GŽ Ovr-224/2019 ŽS Rijeka. Teret dokaza gore navedene vjerojatnosti je na ovršeniku. Ovršenica u prijedlogu uopće ne obrazlaže navedenu vjerojatnost, već samo paušalno navodi da odgodom ovrhe ne bi nastupile nikakve štetne posljedice za ovrhovoditeljicu. Također, valja ukazati i na odredbe o ograničenju ovrhe iz članaka 173. OZ-a kojima se osigurava minimum stalnih novčanih primanja ovršenika po vrsti i po visini na kojima ovrha nije dopuštena, a kojima se ovršeniku osigurava egzistencijalni minimum. U tom smsilu, ovršenik ima i mogućnost u Fini zatražiti otvaranje zaštićenog računa na koji će mu se isplaćivati takva primanja odnosno primanja na kojima je mogućnost ovrhe ograničena. Nadalje, ovrhovoditeljica se nije suglasila sa prijedlogom za odgodu ovrhe pa nema mjesta ni primjeni odredbe članka 69. stavka 1. OZ kojom je propisano da ako se ovrhovoditelj suglasi s prijedlogom ovršenika o odgodi ovrhe, odnosno ako se ovrhovoditelj i ovršenik suglase s prijedlogom treće osobe o odgodi ovrhe, sud će odgodu odrediti ne ispitujući postoje li za to propisane pretpostavke.

10. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbi članka 65. stavka 1. i 2. OZ odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

11. O troškovima ovoga postupka, po stavu ovoga suda, potrebno je odlučiti u parnici na koju je ovršenica upućena, a sukladno uspjehu stranaka u istoj.

U Puli-Pola, 30. lipnja 2026.

Sudac

Saša Javoran

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek.

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od osam (8) dana od dana dostave rješenja, ovome sudu, pismeno u tri (3) primjerka, osim ako se podnosi putem e-komunikacije.

Dna:

1. Ovrhovoditeljici po pun.,

2. Ovršenici po punomoćniku, uz podnesak ovrhovoditeljice od 29. lipnja 2026.