Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž -1460/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Ankici Matić, kao sutkinji pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice MB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćnici Katarini Kranjčević Zanki, odvjetnici u Zadru protiv tuženika CB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnici Edvigi Sušenj Janjatović, odvjetnici u Rijeci, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću, Stalne službe u Otočcu, poslovni broj Psp-5/2022-32 od 28. prosinca 2022., 30. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka.

II. Trošak sastava odgovora na žalbu nije priznat tužiteljici.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je odluku koja glasi:

" I.Utvrđuje se da je tuženik LB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], smetao tužiteljicu MB , OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je dana 15. ožujka 2022.g. na dijelu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio nekretnine je na Skici lica mjesta od lipnja 2022. godine sačinjene od strane stalnog sudskog vještaka iz oblasti geodezije Miroslava Lokas , dipl. ing. geod. iz Otočca označeno linijom i točkama A-B-C izvadio 11 željeznih stupića visine cca 1.30 cm iz zemlje, koje je uzdužno u liniji postavila tužiteljica, između tri drvena stupića na Skici lica mjesta od lipnja 2022. godine sačinjene od strane stalnog sudskog vještaka iz oblasti geodezije Miroslava Lokas , dipl. ing. geod. iz Otočca označeni točkama A, B, C koje je već ranije postavio ovlašteni inženjer geodezije Zdravko Pavelić, a koji su postavljeni radi razgraničenja nekretnine tužiteljice oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju privremeno posjeduje tuženik i odložio na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i time smetao tužiteljicu MB u posljednjem mirnom posjedu.

II. Nalaže se tuženiku CB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da uspostavi prijašnje posjedovno stanje, kakvo je bilo u času smetanja na način da na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice MB, a koji dio nekretnine je na Skici lica mjesta od lipnja 2022. godine sačinjene od strane stalnog sudskog vještaka iz oblasti geodezije Miroslava Lokas , dipl. ing. geod. iz Otočca označeno linijom i točkama A-B-C ponovno postavi 11 željeznih stupića visine cca 1.30 cm koje je uklonio i koje su bile postavljene na tom dijelu nekretnine kat. čest [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], između tri drvena stupića na Skici lica mjesta od lipnja 2022. godine sačinjene od strane stalnog sudskog vještaka iz oblasti geodezije ŽB , dipl. ing. geod. iz Otočca označeni točkama A, B, C koje je već ranije postavio ovlašteni inženjer geodezije NB, a koji su bili postavljeni radi razgraničenja nekretnine tužiteljice oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju privremeno posjeduje tuženik, te da joj omogući neometano korištenje nekretnine opisane u točki I. izreke Rješenja sve u roku od 8 dana.

III. Zabranjuje se tuženiku CB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da ubuduće na opisani ili kakav drugi način smeta tužiteljicu u posjedu nekretnine opisanoj u točki I. izreke Rješenja .

IV. Dužan je tuženik LB nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 6.222,80 kn /825,91 euro1, u roku od 8 dana.".

2. Žali se tuženik i pobija prvostupanjsku odluku zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se prihvate žalbeni navod navodi i postupi u skladu sa istima.

3. Podnesen je odgovor na žalbu i pobijaju se žalbeni navodi te se predlaže da žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za zaštitu posljednjeg mirnog posjeda prijepornog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ZU [broj ZK uloška], označene skicom lica mjesta od 6-tog mjeseca 2022., sačinjene od strane sudskog vještaka, oznakama A-B-C, kako je navedeno u izreci pobijane prvostupanjske odluke.

6. Pobijana prvostupanjska odluka nije donesena uz počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka kako to ističe neargumentirano tuženik – čl. 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje u tekstu: ZPP) niti uz počinjenje bitnih povreda iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a na koje povrede sud drugog stupnja pazi povodom žalbe i po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s člankom 381. ZPP-a.

7. Sud prvog stupnja na temelju činjeničnog stanja utvrđenog tijekom postupka zaključuje da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu prijepora, budući je bila u posjedu dijela čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], od 4. 11. 2021. kada je od strane geodeta predočena međašna linija i kada su postavljeni drveni stupići, a nakon toga i pored njih i željezne šipke, što je bilo poznato tuženiku budući je bio prisutan pokazivanju međašne linije od strane geodete. Budući proistječe da je tuženik 15. ožujka 2022. izvadio postavljene željezne stupiće, to je nedvojbeno da je tužiteljica smetana u posjedovanju čkbr. [katastarska čestica] te je pravovremeno zatražila sudsku zaštitu budući je tužba podnesena 22. ožujka 2022., odnosno unutar roka od 30 dana iz čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25 – dalje u tekstu: ZV).

8. Sa zaključkom suda prvog stupnja suglasan je žalbeni sud i to iz sljedećih razloga:

9. Žalitelj smatra da je prijeporno pitanje je li predan posjed dana 4. studenog 2021. godine odnosno je li tužiteljica posjedovala prijeporni dio nekretnine nakon 04. studenog 2021. godine, je li se posjed tužiteljice umirio do 27. prosinca 2021. godine kada je tuženik iščupao metalne šipke, kada je tužiteljica ponovno postavila metalne šipke na međi te da li je tuženik u rokovima se poslužio institutom dopuštene samopomoći.

10. Stoga je očito prijeporno pitanje postojanja i opseg posjeda s obzirom na predmet spora kao i radnja koja se ima smatrati smetanjem posjeda – članak 22. Zakona o vlasništvu („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25 – dalje u tekstu: ZV).

11. Odredbom članka 22. stavaka 1 i 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,– dalje: ZV) propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Iz citiranih odredbi ZV- a razvidno je da je za pružanje posjedovne zaštite nužno dokazati posljednji mirni posjed i čin smetanja, a posjednik koji dokaže te pretpostavke ima pravo zahtijevati da se utvrdi čin smetanja posjeda, tražiti uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja posjeda, tražiti uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja i zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće.

12. Kako prema navedenom Zakonu smetanje posjeda smatra se svako onemogućavanje posjednika u izvršavanju faktične vlasti na stvari ili oduzimanje posjeda u cijelosti to oduzimanjem posjeda prestaje potpuna faktična vlast i uspostavlja se nova faktična vlast onog koji je poduzeo čin smetanja.

13. Bilo u slučaju oduzimanja ili uznemiravanja u posjedovanju, posjednik ima pravo na zaštitu posjeda koju može ostvariti na dva načina: putem suda u posebnom postupku zbog smetanja posjeda ili putem samopomoći.

14. Stoga sud mora raspraviti i dokazati činjenicu o posljednjem stanju posjeda i je li posjed samovlasno smetan, a prvenstveno je li tužba radi smetanja posjeda podnesena u zakonskom roku.

15. U odnosu na samopomoć, na što se također poziva žalitelj, treba navesti da institut samopomoći je nužan izuzetak od pravila sprečavanja samovlasti zbog čega je ograničen nizom uvjeta koji se moraju ispuniti da bi se njime ostvarilo pravo na zaštitu posjeda.

16. Uvjeti koji moraju biti ispunjeni određeni su člankom 27. ZV-a. Smetanje posjeda mora biti samovlasno. Mora se poštovati subjektivan odnosno objektivan rok određen člankom 21. stavkom 3. citiranog Zakona. Uporaba sile mora biti u nuždi jer bi pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna. U tom slučaju sila primjenjena za zaštitu posjeda ne smije biti veća od one koja je primjerena okolnostima.

16.1. Ako se navedeni uvjeti ne ispune, a posjednik je zaštitio svoj posjed, on odgovara za štetu koju je pritom nanio.

16.2. Cilj samopomoći je uspostava prijašnjeg stanja, stoga, ako posjednik uspostavi prijašnje stanje putem samopomoći, gubi mogućnost podizanja posjedovne tužbe. Iako je cilj oba instituta, samopomoći i posjedovne tužbe, isti – zaštita posjeda, opseg tužbe je veći jer se osim uspostave prijašnjeg stanja i povrata tužitelja u posjed, od suda traži i zabrana takvog ili sličnog budućeg smetanja. Međutim, ako uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja putem samopomoći nije uspjela, osoba ima pravo u navedenim rokovima pokrenuti postupak zbog smetanja posjeda.

17. U konkretnom slučaju nepobitno proizlazi da je tuženik kao tužitelj podnio sudu tužbu također radi smetanja posjeda (Psp 16/21- koji je postupak pravomoćno okončan – Gž-275/25 Županijski sud u Karlovcu).

18. Stoga u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke glede instituta samopomoći kako to navodi žalitelj, a također se ne radi ni o činjenici da je umiren posjed tužiteljice obilježavanjem međe od strane geodeta – 4. studenoga 2021- jer obilježavanje međe tehničkim oznakama ne predstavlja stjecanje posjeda niti dovodi do gubitka tadašnjeg posjeda kod činjenice da se tuženik obilježavaju međe 4. studenoga 2021 suprotstavio.

19. Pitanje uređenja međe je predmet drugog postupka , a nikako postupka radi smetanja posjeda u kojem postupku se treba raspraviti i utvrditi je li tužba podnesena prvenstveno u zakonskom roku, tko je bio posljednji mirni posjednik i tko je počinio čin smetanja posjeda.

20. Sagledavši cjelokupno stanje spisa i činjenično stanje nepobitno proizlazi da je tuženik sa danom 4. studenoga 2021. bio upoznat sa postavljanjem drvenih kolaca od strane geodeta u čijim granicama su očito bili postavljeni i željezni stupići što je dakako tuženiku bilo poznato sa danom 15. ožujka 2022. Kako je tužbe podnesena 22. ožujka 2022., to je očito podnesena u zakonskom roku – članak 21. ZV.

21. Nadalje, iz činjeničnog stanja proizlazi da je tužiteljica bila posljednja mirna posjednica predmetnog spora. Postavljanje drvenih stupića od strane geodeta 4. studenoga 2021 te pokretanje postupka radi smetanja posjeda protiv tužiteljice u predmetu br. Psp 16/21 upravo potvrđuje posljednji mirni posjed tužiteljice u trenutku čina smetanja posjeda od strane tuženika.

22. Iz navedenog predmeta proizlazi da tužitelj nakon obilježavanja međe od strane geodeta nije dokazao nesmetani posjed odnosno da je nastavio faktično izvršavati posjed na predmetu spora tj. da je on bio posljednji mirni posjednik predmeta spora.

23. Kako je teret dokaza na ove okolnosti na strani tuženika – čl. 219. ZPP-a a iz rezultata dokaznog postupka isto ne proizlazi to je prema mišljenju ovog suda nepobitno utvrđeno da je tužiteljica bila posljednja mirna posjednica predmeta spora i da je čin smetanja posjeda počinjen od strane tuženika.

24. Vađenje zabijenih "šipki" izvršio je tuženik što to čini neprijepornim tijekom postupka.

25. Tužiteljica je orala nekretninu do oznaka koje je postavio ovlašteni geodet i time dokazala posljednji mirni posjed predmeta spora.

26. Žalbeni navodi tuženika glede uklanjanja predmetnih šipki, poljoprivrednih radova i sl. ne ukazuju na osnovu činjeničnog stanja u spisu niti posljednji mirni posjed tuženika, odnosno vršenje posjeda od strane tuženika i dokazivanje istoga.

27. Stoga prema mišljenju ovog suda nepobitno proizlazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan pa je odlučen kao u izreci – čl. 380. točka 2. ZPP-a.

28. Uostalom pravilnom zaključku suda prvog stupnja doprinosi pravomoćna sudska odluka u postupku radi smetanja posjeda pod brojem Psp-16/21 u kojem postupku tuženik kao tužitelj nije dokazao osnovanost svojih navoda.

29. Trošak sastava odgovora na žalbu nije priznat tužiteljici sukladno odredbi članka 352. stavak 1. ZPP-a.

U Splitu, 30. lipnja 2026.

SUDAC

Ankica Matić