REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska ul. br. 31

Poslovni broj: R1Ob-139/2024-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vukovaru, po sucu pojedincu Sanji Vrabec-Vrančić, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad Područni ured Županja, Dr. Franje Račkog 30c, protiv protustranke AŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] uz sudjelovanje djeteta maloljetnog BŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi izmjene odluke o ostvarivanju osobnih odnosa protustranke s navedenim djetetom, koje dijete zastupa posebna skrbnica HŽ dipl. pravnica stručna radnica Centra za posebno skrbništvo Zagreb Podružnica Osijek, nakon provedenog postupka, izvan ročišta, 30. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Mijenja se toč. V. Rješenja Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj: 8 R1 Ob-345/2022-32 od 28. rujna 2023. te se određuje da se osobni odnosi protustranke AŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] s djetetom maloljetnim BŽ, rođenim **.**.2019., OIB [osobni identifikacijski broj], neće ostvarivati.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je kod ovoga suda 21. ožujka 2024. podnio prijedlog radi izmjene odluke o ostvarivanju osobnih odnosa protustranke s navedenim djetetom.

2. U prijedlogu, predlagatelj navodi da je protustranka majka navedenog djeteta, da je dijete smješteno u ustanovi socijalne skrbi s obzirom da je majka lišena prava na roditeljsku skrb, da se osobni odnosi djeteta i majke rijetko ostvaruju, tako da je majka u protekloj godini ostvarila samo trećinu mogućih posjeta djetetu, te da je procjena stručnog tima da je u najboljem interesu djeteta rast i razvoj u stabilnom okruženju koji majka ne može osigurati, ali je moguće to osigurati kroz institut posvojenja, tako da bi zbog umanjivanja poteškoća prihvaćanja i prilagodbe na potencijalne posvojitelje trebalo postojeću odluku suda o načinu ostvarivanja osobnih odnosa izmijeniti na način da se majci ne dopušta ostvarivanje osobnih odnosa.

3. U ovom postupku prava i interese navedenog djeteta protustranke štiti posebni skrbnik HŽ, dipl. pravnica iz Centra za posebno skrbništvo Podružnica Osijek, imenovana na ovu dužnost rješenjem ovoga suda R1 Ob- 139/2024-3 od 9. svibnja 2024. (stranica spisa 50-52).

3.1. Posebna skrbnica je u očitovanju na prijedlog predložila da se na okolnost utvrđivanja kvalitete održavanja osobnih odnosa djeteta čija je posebna skrbnica s njegovom majkom i utjecaja takvih kontakata na dijete u odnosu na njegov psihofizički razvoj sasluša odgajatelj ili druga stručna osoba iz Centra Klasje te da se očituje o telefonskim kontaktima koje majka ima s djetetom s obzirom da takva vrsta kontakta nije određena.

4. Protustranka je u podnesku zaprimljenom u sudu 23. rujna 2024. navela da živi s izvanbračnim partnerom GŽ u [adresa], da tamo imaju sve uvjete za odgoj djece, ako je potrebno da joj se da vremena da riješi svoju kuću u [adresa] i da se njoj vrate djeca koja tolike žude za njom, da njezin partner prihvaća svu skrb i njegu oko njezine djece koju obožava kao i djeca njega, da će ona umrijeti bez njih i da joj se ne zabranjuje ostvarivanje kontakata s djecom, navodeći da se žali na odluku o posvajanju njezine djece.

5. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica sud je izvršio uvid u i pregledao Izvješće Centra za pružanje usluga u zajednici "Klasje "Osijek od 30. lipnja 2023. (stranica spisa 3-5) i od dana 29. siječnja 2024. (stranica spisa 7-9), rješenje predlagatelja od 5. veljače 2024. (stranica spisa 10-11), mišljenje stručnog tima kod predlagatelja od 12. ožujka 2024. (stranica spisa 13-16), Izvješće Centra za pružanje usluga u zajednici "Klasje "Osijek od 11. rujna 2024. (stranica spisa 69-73), saslušao je protustranku AŽ (stranica spisa 83-84), te je saslušao svjedokinju SŽ iz Centra za pružanje usluga u Zajednici Klasje Osijek (stranica spisa 94- 95).

6. Iz isprava dostavljenih uz prijedlog utvrđeno je da je protustranka majka djeteta BŽ, da je naprijed opisanim rješenjem ovoga suda lišena prava na roditeljsku skrb u odnosu na navedeno dijete, te da je i otac djeteta lišen toga prava tako da je dijete stavljeno pod skrbništvo i za skrbnika mu je imenovana OŽ zaposlena u Centru za pružanje usluga usluga u zajednici Klasje Osijek kojoj je ustanovi socijalne skrbi ovo dijete povjereno na svakodnevnu skrb, te je iz dostavljenih izvješća toga centra utvrđeno da je dijete zdravo, da je emocionalno toplo dijete, nižeg samopouzdanja, povučeno i osjetljivije, motorički spretan i okretan, da uživa sudjelovati u planiranim dnevnim aktivnostima, da je uočena određena stagnacija u razvoju, posebno socio-emocionalnom razvoju, da je samostalan u aktivnostima samozbrinjavanja, da ga je u 2023. godini majka posjetila šesnaest puta od mogućih pedeset dva, da se dijete razveseli majčinom dolasku jer mu majka donese slatkiše, da nevoljko prihvaća igru s majkom i to što ga ona grli i ljubi, da uglavnom pretražuje vrećicu u kojoj su slatkiši, da se na rastanku vrlo lako odvoji od majke i vraća u svoju skupinu i da za majku obično pita kada čuje da druga djeca pitaju kada će doći njihovi roditelji, te da nije u interesu ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s majkom nego je djetetu potrebno osigurati stabilnije okruženje u kojemu bi se osigurao njegov dalji psihofizički razvoj i da bi to najbolje bilo ostvariti kroz institut posvojenja naročito što je dijete ravnodušno prema majci i niske je kronološke dobi pa bi u postupku posvojenja došlo do zbunjivanja djeteta ukoliko bi se nastavilo ostvarivanje osobni odnosi djeteta s majkom.

6.1. Iz izvješća ustanove u kojoj je dijete smješteno na svakodnevnu skrb za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. utvrđeno je da se veseli slatkišima i igračkama koje mu donese majka, da prilikom ostvarivanja osobnih odnosa s majkom on zapravo više komunicira s bratom i sestrom koji tada dođu isto radi ostvarivanja osobnih odnosa s majkom iz druge kuće u kojoj su smješteni u sklopu navedene ustanove, te da se na rastanku lako odvoji od majke i ode bez pozdrava i da majku ne zagrli, da ga odgajateljica podsjeti da majku pozdravi, da ne ispituje o majci i da nije tužan, da ne zna ponoviti o čemu su razgovarali nego pokaže slatkiše koje je dobio, da majka u prosjeku svaki drugi dan zove telefonom, no da dijete nekada ne želi s njom razgovarati te da mu majka na postavljena pitanja odgovara veselo s puno ljubavi i stalno mu govori da ga voli.

6.2. Saslušana kod ovoga suda protustranka je u svom iskazu iznijela da se ne može sjetiti i da nema pojma koliko je vremena prošlo od kada je lišena prava na roditeljsku skrbi u odnosu na sina BŽ, da ga mjesečno može u ustanovi Klasje u Čepinskim Martincima posjećivati četiri puta, da je u prve dvije godine ostvarivala osobne odnose s djetetom svaki ponedjeljak, onda se prorijedilo pa je išla tri puta mjesečno, a ove godine da ide dva puta u mjesecu kada stigne jer puno radi, da vrijeme s djetetom provede odlično, on da bude veseo, zadovoljan, raduje se što je ona došla i darovima koje mu je odnijela, slatkišima koje dijeli s drugom djecom, da se puno igraju i da tamo bude dva sata, da uvijek ustanovu zove utorkom i četvrtkom kako je određeno, ako se ne jave da im piše poruke pa joj oni odgovore, da se protivi prijedlogu jer ona može financirati svoju djecu zato što ima stan, posao po ugovoru o radu, partnera koji ima dobar posao i da zajedno ostvare oko 2.000,00 eura mjesečno plaće, da stanuje u iznajmljenom stanu u centru [adresa] jer im je tako bliže do posla, a kad su slobodni odlaze u kuću na selo, da BŽ imao dvije godine i dva mjeseca kada je izdvojen iz obitelji, da je četiri godine izvan obitelji, da živi sa izvanbračnim partnerom GŽ i nije se službeno razvela od supruga MŽ, da za dijete ne plaća uzdržavanje i nikada ništa nije platila jer je rekla tko je smjestio djecu u dom neka i plaća, da tek od prije dva mjeseca radi po ugovoru o radu, a da ju je do tada uzdržavao partner, da zna da treba plaćati uzdržavanje za djecu, da je Janov biološki otac ŽŽ no da ona ne želi da on kontaktira s djetetom, da želi da dijete zaboravi da mu je on otac jer ga se odrekao na sudu i ne vidi ništa sporno u tome što je s BŽ razgovarala telefonom i rekla mu da s njim hoće razgovarati njegov tata i da je pri tome davala telefon njenom partneru GŽ, kao i da je BŽ rodila u braku s MŽ.

Nakon što je dala svoj iskaz protustranka nije željela potpisati zapisnik i još jednom je ponovila da se protivi prijedlogu.

6.3. Saslušana svjedokinja SŽ u svome iskazu iznijela je da je bila ranije zaposlena u centru Klasje gdje je radila na poslovima smještaja djece od nula do sedam godina u koju skupina se ubraja i dijete BŽ i da je njegova majka AŽ s kojom je ostvarivala česte telefonske kontakte i koju je ponekad viđala kada bi došla ostvariti osobne odnose s BŽ, da je bila dio stručnog tima koji je vodio skrb o BŽ, da je majka dolazila nekoliko puta godišnje, a da je bilo određeno da osobne odnose s djetetom može ostvariti najmanje jednom tjedno, da su se uobičajeno osobni odnosi djeteta i roditelja ostvarivali u prostoriji za ostvarivanje tih osobnih odnosa te da najprije roditelj dođe u tu prostoriju, a onda netko od članova stručnog tima odlazi po dijete i dovodi ga u tu prostoriju za ostvarivanja osobnih odnosa i da se BŽ uvijek obradovao što nekuda može ići kada bi ona došla odvesti ga u tu prostoriju, da su se u isto vrijeme ostvarivali i osobni odnosi majke s Janovim polubratom i polusestrom i BŽ je često znao zagrliti svoju polusestru, dok je zagrljaj i poljupce pri susretu u odnosu na majku obično inicirala majka, da su se osobni odnosi ostvarivali tako što bi im majka donosila slatkiše, puštala neki video ili glazbu, da kad bi ti osobni odnosi završili BŽ nije bio tužan barem kada bi je to ona mogla vidjeti i da ona nije vidjela da je bio tužan, da je prijedlog u ovom predmetu podnesen u vrijeme dok je ona radila u centru Klasje i s obzirom da su Janovi roditelji procijenjeni roditeljima u odnosu na koje nije izgledno da će ostvariti uvjete za njegov povratak u obitelj da je bilo na Janovu dobrobit da se skrb o njemu ostvari kroz posvojenje.

Ova je svjedokinja iskazala i da je radila s BŽ i kroz uslugu rane razvojne podrške u vrijeme kada je već počeo postupak posvajanja, da su bila dva potencijalna para posvojitelja i još nije bila donesena odluka o izboru para, te da je BŽ kroz razgovor tijekom pružanja te usluge iskazivao i pokazivao da je za njega vrlo zbunjujuća situacija u kojoj je on bude s potencijalnim posvojiteljima, a istovremeno ga majka zove, pa je u razgovoru često govorio mama i onda ime potencijalne posvojiteljice i mama AŽ, da je često je jako plakao i to mu je bilo opterećujuće, a da je dijete vrlo zatvoreno po pitanju razgovora o osjećajima i jednom je prigodom rekao da se ljuti na mamu, nakon što je sigurno dvadeset minuta plakao no da ne može sa sigurnošću reći je li to bilo u vrijeme kada je već počeo postupak posvojenja.

7. Budući da je u postupku utvrđeno da je protustranka majka navedenog djeteta, da već četiri godine nije stvorila uvjete za preuzimanje svakodnevne skrbi o navedenom djetetu i povrat djeteta u obitelj, da osobne odnose s djetetom ostvaruje puno rjeđe nego li je to određeno odlukom suda donesenom u postupku radi zaštite osobnih prava i dobrobiti navedenog djeteta kojom je lišena prava na roditeljsku skrb u odnosu na to dijete, da dijete nema razvijen emocionalni odnos s majkom, ne iskazuje da mu nedostaje, ne prihvaća rado telefonske razgovore s majkom, ne veseli se dolasku majke i iskazivanju emocija u vidu zagrljaja i poljupca koje bi izmijenio s majkom, nego to uvijek inicira majka, da se veseli darovima koje majka donese na ostvarivanje osobnih odnosa s njim i njegovim polubratom i polusestrom, prema kojima pokazuje opisane emocije, da dijete ne iskazuje tugu nakon što osobni odnosi s majkom završe i majka ode, da je djetetu potrebno stabilno okruženje za emocionalni i svakovrsni drugi razvoj i odrastanje i ada se to može postići posvojenjem djeteta, te da je u postupku prilagodbe djeteta potencijalnim posvojiteljima potrebno omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i tih posvojitelja uz istovremeno ne ostvarivanje osobnih odnosa s protustrankom kao majkom, sud je prijedlog ocijenio osnovanim.

8. Najbolji interes navedenog djeteta je odrastanje u stabilnom okruženju, u kojemu će mu se pružati svakodnevna potrebna podrška i usmjeravanje, razvit će se osjećaj pripadnosti i sigurnosti u obiteljskom okruženju, koje okolnosti razvojno i odgojno podržavajućeg okruženja protustranka nije u mogućnosti osigurati, tako da je na dobrobit navedenog djeteta da se osobni odnosi s majkom koja je u odnosu na njega lišena prava na roditeljsku skrb prestanu ostvarivati naročito što dosadašnje neredovito ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i majke nije dovelo do razvoja čvrste emocionalne veze djeteta i majke i nije stvorilo međusobni odnos dijete-roditelj u kojemu je prisutnost majke pozitivno djelovala u odgojnog i razvojnom smislu po dijete niti djetetu pružala stabilnost i predvidivost u osiguranju uvjeta za povratak djeteta u obitelj majke.

9. Slijedom naprijed iznijetog, u smislu odredaba čl. 9. st. 1., 2. i 3. Konvencije o pravima djeteta, čije je odredbe sud primijenio prilikom donošenja ove odluke, propisano je da je nužno poštivati pravo djeteta koje je odvojeno od jednog ili oba roditelja da redovito održava osobne i neposredne odnose s oba roditelja ako se time ne ugrožava njegova dobrobit te da će se dijete protiv svoje volje odvojiti od svojih roditelja samo ako je to potrebno radi dobrobiti djeteta, dok je odredbom čl. 18. iste Konvencije određeno da se u najvećoj mogućoj mjeri ima primijeniti načelo zajedničke roditeljske odgovornosti za odgoj i razvoj djeteta, jer roditelji snose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta te im je dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna briga, kao i da roditelji ovisno o njihovim sposobnostima i materijalnim mogućnostima, snose najveću odgovornost za osiguranje životnih uvjeta koji su prijeko potrebni za razvoj djeteta (čl. 27. iste Konvencije) i odredbe čl. 119. i 175. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23– Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 156/23, u daljem tekstu ObZ), u zaštiti dobrobiti navedenog djeteta, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Vukovaru 30. lipnja 2026.

Sudac:

Sanja Vrabec-Vrančić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu kao drugostupanjskom putem ovoga suda, pisano u tri istovjetna primjerka.

Dostavna naredba:

1. Predlagatelju.

2. Protustranci.

3. Maloljetnom djetetu po posebnoj skrbnici.

4. Centru za pružanje usluga u zajednici

Klasje Osijek, Osijek.