Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž -436/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras -Ivanišević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ivane Madunić, kao članice vijeća , u pravnoj stvari tužitelja AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Krešimiru Škarici, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krešimir Škarica & partneri d.o.o., u Zagrebu, protiv EUROHERC OSIGURANJE d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB:22694857747, zastupan po Damiru Salahoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovn im brojem: Pn-782/2022 od 28. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 30. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem: Pn-782/2022 od 28. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB:22694857747 isplatiti tužitelju AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti iznos od 2.183,29 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, počev od 30. travnja 2019. do isplate, i to sve do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te po stopi koja se za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije

Poslovni broj: Gž 436/2025/3

refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana ( točka I. izreke).

1.1. U odluci pod točkom II. naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka od 2.608,59 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 28. listopada 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

1.2. Ujedno je u točki III. izreke tuženik odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. Ispitujući pobijanu presudu u granicama ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. ZPP, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9,. 13., i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a), odlučeno je kao u izreci iz razloga kako slijedi u nastavku.

4. Predmet ovog spora predstavlja tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu neimovinske i imovinske štete koju tužitelj trpi kao posljedicu prometne nezgode do koje je došlo 19. travnja 2019.

5. U ovoj fazi postupka nije bilo sporno da se 19.04.2019. u Petrčanima, u raskrižju DC-306 i ŽC-6012 dogodila prometna nezgoda u kojoj je tužitelj kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] zadobio višestruke ozljede , koju nezgodi je skrivio osiguranik tuženika upravljajući vozilom reg. oznaka [registarska oznaka], čiji vlasnik je s tuženikom zaključio Ugovor o osiguranju od AO, po polici br. [broj police], pa nije sporna pravnu osnovu odgovornosti za nastalu štete.

6. Isto tako između stranaka nije bila sporna činjenica da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju nesporni iznos štete od 1.380,32 EUR na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti.

7. Sporno je, međutim, obzirom na prigovore tuženika u postupku ostalo pitanje doprinosa na strani tužitelja nekorištenjem sigurnosnog pojasa , pa s tim u svezi i visina stvarne štete koju tužitelj trpi u svezi s predmetnom prometnom nezgodom.

Poslovni broj: Gž 436/2025/3

8. Na okolnost dinamike nastanka predmetne prometne nezgode, odnosno uzročno posljedične veze između nastalih ozljeda i tvrdnje tuženika o nekorištenju sigurnosnog pojasa od strane tužitelja, prvostupanjski sud je proveo dokaz prometno-medicinskog vještačenje po dipl. ing. Zvonku Ivašiću i dr. Davoru Mayeru. Tako je prema nalazu vještaka dipl. ing. Ivašića vozilo tužitelja (Opel Corsa), tijekom kočenja i skretanja udesno, svojom prednjom lijevom stranom naletjelo na prednji dio vozila osiguranika tuženika koje mu se skretanjem ulijevo iz suprotnog smjera popriječilo na pravac kretanja time da je kao posljedica naleta na vozilo osiguranika tuženika, vozilo tužitelja momentalno usporilo za oko: dV = 14,9 km/h što odgovara sili gravitacije od 3,8 g. , a što prema utvrđenoj brzini kretanja u trenutku naleta vozila tužitelja na vozilo osiguranika tuženika, od 46,2 km/h za posljedicu ima da je tijelo tužitelja imalo je tendenciju nabacaja prema naprijed i nešto ulijevo.

8.1. Polazeći od navedenih utvrđenja, proizlazi da je u svom nalazu vještak dr. Mayer, jasno obrazložio da je tužitelj kritične zgode koristio sigurnosni pojas, isti bi ograničio polijetanje tijela prema naprijed i spriječio udar o prepreku pa bi izostalo ozljeđivanje glave (natučenje s kontuzijskim biljegom na tjemenu). Istodobno, tužitelj bi i unatoč vezivanju pojasom mogao zadobiti istegnuće vrata, natučenja prsnog koša, leđa i koljena.

9. U odnosu, pak, na težinu i posljedice zadobivenih ozljeda u predmetnoj nezgode proveden je dokaz medicinskim vještačenjem stalnom sudskom vještaku dr. Gordajnu Makariću i dr. OB iz čijeg vještva proizlazi kako je tužitelj u ovoj nezgodi zadobio uz navedenu ozljedu natučenje glave, istegnuće mišića vrata, natučenje leđa, prsnog koša lijevo i natučenje lijevog koljena. Pri tome je bolnost evidentna u području vrata koji je bolan u stražnjoj PVM, bolna sukusija kralježnice u C/Th prijelazu, interskapularno, Th/L prijelazu i lumbalno, kao i bolnost lateralno, lijeve strane prsnog koša. lijevog kuka, bolnost u medijalnom dijelu lijevog koljena, pokretljivost uredan. Nakon obrade, tužitelj je otpušten kući sa preporukama za Schanzov ovratnik 7 dana, analgetika i sedativa, potom kontrola. Liječen po psihijatru, neurologu i fizijatru.

10. I iz preslike kartona doma zdravlja tužitelja koji datira od 11.01.2013. do 07.09.2021. : Dg: Lumbosacrale. 12.03.2013. i 20.08.2016., 13.08.2021. vještaci medicinske struke navode kako se u istom opisuje bol o donjem dijelu leđa. Tegobe i medicinske procedure, sa vratnom kralježnicom su zabilježene u kartonu doma zdravalja pod datumima: 02.05.2019., 21.05.2019., 23.09.2020., 24.09.2020. (prvi puta se navodi dg: cervikobrahijalnog sindroma, a kasnije u više navrata spominje), 02.10.2020., 27.10.2020., 11.02.2021.,05.03.2021., 12.03.2021., 16.04.2021. 13.08.2021. naveden potres mozga (nije u uzročnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem). Neurološki status: izrazito ograničenje pokretljivosti vratne kralježnice, pvm napeta i bolna, javlja hipoesteziju zadnja tri prsta obiju ruku, tremor desne šake u mirovanju.

11. Zaključak je vještaka , koje kao stručno i dovoljno obrazloženo prihvaćaju i stranke u postupku, tužitelj je na psihičkom planu razvio pogoršanje simptomatike od ranije prisutnog PTSP-a, čija je klinička slika još dodatno kontaminirana izloženosti prometnoj nezgodi nakon predmetne, kao i drugim nepovoljnim životnim događajima. Trajne posljedice sa neurološkog aspekta se manifestiraju kroz cervikobrahijalni

Poslovni broj: Gž 436/2025/3

sindrom, te smanjuju opću životnu aktivnost za 3%, dok su duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti s psihijatrijskog stajališta od 3%, pa je procjena duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objedinjeno i realno cijenimo 5% te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

11.1. Pri štetnom događaju u postupku je osnovom provedenom provedenog dokaza medicinskim vještačenjem utvrđeno je kako je tužitelj trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Bol- jačeg intenziteta je imao 3 dana, srednjeg 10 dana, a manjeg, povremeno još 20 dana. Tuđa pomoć-bila mu je potrebna jedan tjedan svaki dan po 4 sata, te još jedan tjedan 3x po 2 sata dnevno, za vrijeme imobilizacije vrata i mirovanja kod kuće.

12. U navedenom se ukazuje neosnovanost navoda žalbe o proizvoljnom zaključku suda prvog stupnja u participiranju ozljede glave u zaostalim posljedicama predmetne prometne nezgode pa i u segmentu pretrpljenih bolova koji kao takovi predstavljaju tek kvalifikatorne okolnosti u smislu odredbe članka 1100 st.1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 29/18,126721,114/22, 156/22 i 155/23- dalje: ZOO-a), a ne posebna osnova za priznanje pravične novčane naknade pretrpljene neimovinske štete.

13. Utoliko su neosnovani i navodi žalbe o počinjenoj bitnoj povredi postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 250. i 259. ZPP-a jer iz nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke proizlazi verificiranje upravo boli vezane za ozljede izvan zadobivene povrede koja je u direktnoj uzročnosti s činjenicom nekorištenja sigurnosnog pojasa od strane tužitelja.

14. Naime, prema odredbi članka 19. stavak 2. ZOO-a određeno je kako se pod pravima osobnosti kada je u pitanju fizička osoba podrazumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr. U slučaju povrede prava osobnosti sud će prema odredbi članka 1100. stavak 1. ZOO-a ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi novčanu naknadu neovisno o naknade neimovinske štete a i kad nje nema. Iz stavka 2. ovog članka proizlazi kako će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

15. Prvostupanjski sud u pobijanoj presudi navodi da na temelju utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je tužitelju u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedama zadobivenim u prometnoj nesreći izvan ozljeđivanje glave povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa joj stoga pripada pravo na pravičnu naknadu u utvrđenom iznosu.

16. Ovaj drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća kao pravilno iskazano pravno mišljenje prvostupanjskog suda, a time njegovu primjenu materijalnog prava.

Poslovni broj: Gž 436/2025/3

17. Naime, kod određivanja naknade neimovinske štete sud nema neki egzaktni, precizni, materijalno vrijednosni kriterij po kojem bi mogao odrediti visinu te naknade, nego odluku o tome mora donijeti na temelju svih okolnosti konkretnog slučaja, vodeći pri tom računa o tome da naknada treba biti pravična, dakle, da treba predstavljati adekvatan odgovor za učinjenu povredu. Novčana naknada za neimovinsku štetu osim funkcije novčane satisfakcije koja se daje oštećeniku za subjektivno zadovoljenje s ciljem da mu omogući pribavljanje određenih životnih zadovoljstava kako bi se time ublažile posljedice štetnog događaja, odnosno što prije uspostavila njegova narušena društvena ravnoteža, ima za funkciju poravnanja prouzročene neimovinske štete (kompenzacijsku funkciju), te funkciju obraćanja štetnika od počinjenja takvih povreda (preventivnih funkcija).

18. U odnosu na žalbene razloge za navesti je kako iz obrazloženja pobijane presude jasno proizlazi da je sud cijenio sve relevantne okolnosti – intenzitet i trajanje fizičkih bolova, trajanje i jačinu pretrpljenog straha, uvažavajući okolnosti liječenja,– te je na temelju i od strane stranaka prihvaćenog i nepristranog nalaza vještaka, pravilno utvrdio pravičnu naknadu u ukupnom iznosu od 3.450 00 EUR, od čega je odbio iznos već ranije isplaćene naknade u iznosu od 1.380,32 EUR-a.

19. Na ovako dosuđeni iznos neimovinske štete prvostupanjski sud je pravilno tužitelju dosudio pripadajuću kamatu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 30. travnja 2019. sukladno stopi određenoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a. Nadalje, suprotno navodima žalbe, sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo i kada je na dosuđenu naknadu s osnove procijenjene potrebne tuđe pomoći druge osobe u ukupnom trajanju od 70 sati, u iznosu od 112,81 EUR, priznao zatraženo zateznu kamatu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva

20. Naime, prvostupanjski sud drži kako iz medicinske dokumentacije koja prileži spisu, te vještačkog nalaza proizlazi da je liječenje tužitelja bilo okončano prije podnošenja odštetnog zahtjeva, te isto tako da je do tada tužitelju već bila pružena tuđa pomoć i njega, u kojem trenutku je tuženik mogao odrediti obujam i visinu svoje obveze pa je isti od navedenog dana u zakašnjenju sa isplatom neimovinske štete tužitelju pa je istom od navedenog datuma i dosuđena zakonska zatezna kamata do isplate.

21. Pravilno je sud prvog stupnja tužitelju priznao na dosuđene iznose glavnice zakonske zatezne kamate određene u skladu s shvaćanjem revizijskog suda (Rev– 1361/13 od 28. studenog 2017.), prema kojem je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 154/14, dalje: ZOOP), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj od 30. travnja 2019., što je pak razvidno i iz dostavljenog očitovanja tuženika na zaprimljeni odštetni zahtjev tužitelja ( list spisa broj 46).

22. Pravilna je i odluka suda o troškovima postupka zasnovana na valjanoj primjeni odredba članka 154. stavak 1., u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a uz pravilnu

Poslovni broj: Gž 436/2025/3

primjenu važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. U odnosu na iskazane žalbene razloge glede vrijednosti boda za istaći se slijedeće. Naime, prema odredbi iz članka 48. stavak 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/2022. i 138/23 - dalje: Odvjetnička tarifa) proizlazi da odvjetnik primjenjuje onu Odvjetničku tarifu koja je na snazi u trenutku naplate, dok prema stavku 2. tarifnog broja 48. vrijednost boda se obračunava prema vrijednosti boda u trenutku naplate Odvjetničke tarife. Hrvatska odvjetnička komora je na temelju čl. 18. Zakona o odvjetništvu donijela izmjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, na sjednici 24. listopada 2022., tako da je članak 1. Tbr. 50. Tarife izmijenjen te glasi da vrijednost boda iznosi 15,00 kuna. Navedena izmjena Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika stupila je na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, a ista je obavljena u Narodnim novinama broj 126/2022 od 28. listopada 2022. te je ista usklađena s važećom valutom nakon Izmjena i dopuna Tarife od 2023. pa su utoliko u tom pravcu neosnovani navodi žalbe tuženika. S druge strane neosnovano tuženik žalbenim navodima osporava pravilnost primjene Odvjetničke tarife prilikom obračuna troškova postupka u odnosu na podnesak tužitelja od 11. ožujka 2024. temeljem Tbr. 8. toč.1. jer se radi o podnesku kojim tužitelj dostavlja očitovanje na nalaz vještak i koji podnesak je zaprimljen prema obavijesti u primitku elektroničkog podneska s istim nadnevkom

23. Slijedom naprijed izloženog, kako nisu ostvareni navodi žalbe tuženika niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, presudu suda prvog stupanja je valjalo potvrditi temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a , kao i odluku o troškovima postupka zasnovanu na valjanoj primjeni odredbe članka 154. stavak 2. ZPP -a u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a, a temeljem odredbe članaka 380. točka 2. ZPP-a, radi čega je odlučeno je kao u izreci

U Splitu, 30. lipnja 2026.

Predsjednik vijeća

Boris Mimica