Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj Gž-1895/2025-3
Split
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Ivani Erceg Ćurić, u ostavinskom postupku iza smrti pok. OŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina O, državljanina Republike Hrvatske, rođenog **.**.1943., a umrlog **.**.2019., odlučujući o žalbi nasljednika PŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ĐŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], zastupanih po punomoćniku Ivanu Dragičeviću, odvjetniku u Zagrebu, Braće Domany 4., Zagreb, izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: O-3508/2025-2 od 2. lipnja 2025., dana 30. lipnja 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba i ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: O-3508/2025-2 od 2. lipnja 2025. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinski građanski sud u Zagrebu oglasio se nenadležnim za vođenje i odlučivanje u ostavinskom postupku iza pokojnog P.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu su podnijeli nasljednici AŠ i ĐŠ zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točaka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP). Predlažu da se žalba uvaži, pobijano rješenje ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio kako je ostavitelj u trenutku smrti bio hrvatski državljanin te da je posjedovao nekretnine na području Republike Hrvatske. Unatoč tome, oglasio se nenadležnim za odlučivanje u ostavinskom postupku, polazeći od utvrđenja da je ostavitelj u trenutku smrti imao uobičajeno boravište u [adresa], Savezna Republika Njemačka.
5. Pritom se prvostupanjski sud pozvao na članak 4. Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima te o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (dalje: Uredba o nasljeđivanju), prema kojem su za odlučivanje o nasljeđivanju u cijelosti nadležni sudovi države članice u kojoj je umrli imao svoje uobičajeno boravište u trenutku smrti.
6. Međutim, takvo pravno stajalište prvostupanjskog suda nije pravilno jer je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.
7. Naime, člankom 10. stavkom 1. točkom (a) Uredbe o nasljeđivanju propisana je supsidijarna nadležnost prema kojoj, ako se uobičajeno boravište umrlog u trenutku smrti ne nalazi u državi članici, sudovi države članice u kojoj se nalazi ostavinska imovina imaju nadležnost odlučivati o nasljeđivanju u cijelosti ako je umrli u trenutku smrti imao državljanstvo te države članice.
8. Nadalje, prema obvezujućem tumačenju članka 10. stavka 1. točke (a) Uredbe o nasljeđivanju, izraženom u presudi Suda Europske unije od 7. travnja 2022. u predmetu VA i ZA, C-645/20, EU:C:2022:267, točke 29. – 34., sud države članice dužan je po službenoj dužnosti ispitati postojanje svoje nadležnosti na temelju pravila o supsidijarnoj nadležnosti kada utvrdi da nije nadležan prema općem pravilu iz članka 4. navedene Uredbe.
9. Budući je prvostupanjski sud utvrdio da je ostavitelj u trenutku smrti imao hrvatsko državljanstvo te imovinu na području Republike Hrvatske, očito je da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za primjenu članka 10. stavka 1. točke (a) Uredbe o nasljeđivanju. Slijedom toga, prvostupanjski sud ima nadležnost za odlučivanje u ovom ostavinskom postupku, neovisno o tome što ostavitelj prema utvrđenju toga suda nije imao uobičajeno boravište u [adresa].
10. Stoga je, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, na temelju članka 380. točke 3. ZPP-a, koji se u ovom postupku primjenjuje u skladu s odredbom članka 175. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19), trebalo uvažiti žalbu nasljednika, ukinuti pobijano rješenje o nenadležnosti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
11. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Splitu, 30. lipnja 2026.
sutkinja:
mr.sc. Ivana Erceg Ćurić