Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž-1708/2026-2

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Ankice Matić, predsjednice vijeća, te Dragice Samardžić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vesne Kuzmičić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske (OIB: 52634238587) koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, protiv 1. tuženice GS (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 2. tuženika LS (OIB: [osobni identifikacijski broj]), oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Ani Gruber, odvjetnici u Zagrebu, radi iseljenja, predaje i isplate, rješavajući žalbe tužiteljice i tuženice GS protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-171/2017-53 od 6. Ožujka 2026., koja je ispravljena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-171/2017-53 od 1. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 30. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-171/2017-53 od 6. ožujka 2026. u pobijanom dijelu pod točkom I.,II. i IV. izreke i u tom se ukinutom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom je naloženo tuženici GS da tužiteljici Republici Hrvatskoj putem računa Državnih nekretnina d.o.o., isplati iznos od 5.473,50 eur sa zateznim kamatama koje na pojedine iznose glavnice teku kako je to pobliže navedeno pod točkom I. izreke te presude. Istom je presudom odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev odnosu na tuženicu GS za isplatu iznosa od 1.537,50 eur sa zateznim kamatama koje na pojedine iznose glavnice teku na način naveden pod točkom II. izreke presude. Pobijanom je presudom pod točkom III. izreke odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika LS. Odlukom o troškovima postupka naloženo je tuženici GS naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.754,38 eura sa zateznim kamatama od 6. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana ( toč.IV. izreke).

2. Prvostupanjskim je rješenjem utvrđeno da je povučena tužba u dijelu tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži naložiti tuženicima da se isele iz nekretnine, stana na II katu površine 30,89 m2 na adresi [adresa], te da nekretninu slobodnu od stvari i osoba tuženika predaju tužitelju u posjed.

3. Protiv navedene presude žale se tužiteljica i tuženica GS.

3.1. Tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom II. izreke zbog žalbenih razloga iz članka 353. st. 1. toč.1. i 2. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07, 96/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13,43/13, 89/14, 70/19,80/22,114/22, i 155/23, 146/25 - u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se presuda u tom dijelu preinači i prihvati tužbeni zahtjev, te tužiteljici dosudi parnični trošak u iznosu od još 498,66 eura, a s obzirom na njezin uspjeh u sporu.

3.2. Tuženica GS pobija prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom I. i IV. izreke zbog svih žalbenih razloga iz članka 353.st.1. ZPP-a uz prijedlog da se presuda u tom dijelu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i suđenje, podredno sa se preinači sukladno žalbenim navodima.

4. Odgovor na žalbe nije podnesen.

5. Žalbe su osnovane.

6. Tužiteljica je podneskom od 9. veljače 2024. ( list 150. do 154.spisa ) konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zatražila isplatu iznosa od 5.047,01 eur sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Prvostupanjski je sud pobijanom odlukom pod točkom I. i II. izreke odlučio o tužbenom zahtjevu u iznosu od 7.011,00 eur, čime je prekoračio tužbeni zahtjev na što tuženica osnovano ukazuje u žalbi.

6.1. Kako je prvostupanjski sud kod donošenja pobijane presude prekoračio tužbeni zahtjev, time je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354.st.2.toč.12. ZPP-a, radi čega je već zbog navedene počinjene bitne povrede trebalo na temelju članka 369.st.4. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

7. Nadalje, za sada nije moguće sa sigurnošću prihvatiti niti zaključak prvostupanjskog suda da su u konkretnom slučaju ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe sudu, jer tuženica ustraje na tvrdnji da joj zahtjev za mirno rješenje spora nije uručen na zakonom propisni način.

8. Odredbom tada važećeg članka 90.st.4. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“ 76/09, 153/09, 116/10) propisano je da se u slučajevima u kojima Republika Hrvatska podnosi zahtjev za mirno rješenje spora kada namjerava tužiti neku osobu s prebivalištem ili sjedištem u [adresa] zahtjev dostavlja preporučeno preko pošte uz povratnicu i to na adresu prebivališta fizičke osobe, odnosno sjedišta pravne osobe. Ako dostava ne uspije ponovit će se nakon petnaest dana. U slučaju da ne uspije niti ponovljena dostava, dostava će se izvršiti stavljanjem zahtjeva na oglasnu ploču državnog odvjetništva koje je uputilo to pismeno.

9. Iz podataka u spisu proizlazilo bi da je tuženici u nekoliko navrata pokušana dostava zahtjeva za mirno rješenje spora na adresu [adresa], ali je svaki put pošiljka vraćena uz naznaku „Obaviješten, nije podigao pošiljku“, te je nakon toga zahtjev stavljen na oglasnu ploču Državnog odvjetništva u Zagrebu.

9.1. Međutim, za navesti je da vraćanje dostave fizičkim osobama s naznakom „Obaviješten nije podigao pošiljku“ nema nikakvog procesnog učinka. Takva dostava nije obavljena, te dostavu treba ponoviti. Navedeno pravno shvaćanje prihvaćeno je na sastanku predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova Republike Hrvatske održanog 16. i 17. rujna 2015. u Šibeniku (broj: Su-IV-246/2015 od 17. rujna 2015.).

9.2. S obzirom na naprijed izneseno prvostupanjski je sud bio dužan sa sigurnošću utvrditi je li dostava zahtjeva za mirno rješenja spora tuženici pravilno izvršena u smislu citiranih zakonskih odredbi, pa ovisno o tome jesu li u konkretnom slučaju ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe sudu.

10. Što se pak merituma spora tiče za sada nije moguće prihvatiti ni zaključak prvostupanjskog suda o tome da je tuženica nepoštena posjednica predmetnog stana. Naime, prvostupanjski sud osim citiranja zakonskih odredbi koje se odnose na (ne)poštenje posjeda ničim ne obrazlaže na temelju čega je utvrdio da bi tuženica bila nepoštena posjednica, pa presudu u ovome dijelu nije moguće ispitati čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st.2. toč.11. ZPP-a.

11. Nadalje, s pravom tužiteljica osporava presudu suda prvog stupnja u dijelu pod točkom II. izreke. Naime, prvostupanjski je sud u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu naknade za korištenje predmetnog stana za razdoblje od 1. svibnja 2014. do 1. svibnja 2016. u iznosu od 1.537,50 eur jer je smatrao da se radi o koristi koju je dugovao sada pok. suprug tuženice TS. Naime, kako je suprug tuženice preminuo u travnju 2016., te kako se tuženica odrekla nasljedstva iza njegove smrti, prvostupanjski je sud zaključio da tuženica ne odgovara za njegove dugove.

12. . Sukladno čl. 164. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( „Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - dalje u tekstu: ZV) pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi primjerene onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada, a ne treba ni naknaditi ono što je pritom oštećeno ili uništeno.

13. Prema članku 165. st. 1. ZV nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.

14. Dakle, sukladno gore navedenim odredbama, nepošteni posjednik je dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari. Iz iskaza tuženice proizlazi da je ista bila u posjedu predmetnog stana od 2013. zajedno sa svojim suprugom, te da je nakon njegove smrti nastavila koristiti stan do 2023. kada je predala tužiteljici.

14.1. S obzirom na navedeno, te na okolnost da je tuženica posjedovala predmetni stan bez pravne osnove i u vrijeme dok joj je bio živ suprug, to bi tuženica, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, i za razdoblje od 1. svibnja 2014. do 1. svibnja 2016. bila dužna naknaditi tužiteljici korist koju je imala od korištenja njezine nekretnine, ukoliko je u tom razdoblju bila nepoštena posjednica. Pri tome je za navesti da okolnost što je tuženica odrekla nasljedstva iza smrti supruga nije od utjecaja na ovu obvezu tuženice, jer se u konkretnom slučaju ne radi o dugovanju njezina supruga, već o njezinom dugovanju.

15. Slijedom navedenog, trebalo je iz naprijed navedenih razloga prihvaćanjem žalbi stranaka ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

16. U nastavljenom postupku prvostupanjski će sud otkloniti počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, utvrditi jesu li ispunjene procesne pretpostavke za vođenje ove parnice, pa ovisno o tome, pravilnom ocjenom provedenih dokaza i pravilnom primjenom materijalnog prava odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu.

U Splitu 30. lipnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Ankica Matić