Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-34/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras- Ivanišević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ivane Madunić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Boris Hlatki, odvjetnik u Vukovaru, J. J. Strossmayera 5a/12, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, kojega zastupaju punomoćnici, odvjetnici u odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri d.o.o., Radnička cesta 22, Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Vukovaru pod poslovnim brojem Pn-46/2021-34 od 4. studenoga 2024., u sjednici vijeća održanoj 30. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se odbija kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Vukovaru pod poslovnim brojem Pn-46/2021-34 od 4. studenoga 2024. pod točkom I. izreke u dijelu dosuđene glavnice te tijeku priznate zakonske zatezne kamate na istu počev od 4. studenog 2024. pa do isplate, kao i odluci o troškovima postupka ( točka II. izreke).

II. Djelomično se uvažava žalba tuženika i pobijana presuda preinačava u dijelu pod točkom I. izreke kojim je tužitelju na dosuđenu glavnicu priznata više zatražena zakonska zatezna kamata za razdoblje od 1. rujna 2019. pa do 3. studenog 2024. te u tom dijelu, za više zatraženi tijek zakonske zatezne kamate, zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbe.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom je suđeno:

" I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb isplatiti tužitelju PC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadu imovinske štete u iznosu od 2.893,21 € (slovima: dvije tisuće osamsto devedeset tri eura i dvadeset jedan cent), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. rujna 2019. pa do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, zatim tekućom od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate tekućom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka z varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, naknaditi tuženiku tužitelju PC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trošak parničnoga postupka u iznosu od 2.960,22 € (slovima: dvije tisuće devetsto šezdeset eura i dvadeset dva centa), u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška parničnoga postupka.“

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25 dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijan presuda u tom dijelu preinači shodno navodima žalbe, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

2.1. Tužitelj je odgovorio na žalbu tužiteljice i osporio navode žalbe te predložio žalbu tužiteljice odbiti u cijelosti kao neosnovanu.

2.2. Žalba tuženika nije osnovana u odnosu na glavnicu dok je osnovana u odnosu na priznati tijek zatezne kamate.

3. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

4. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na vozilu tužitelja marke BMW (2008.) reg. oznake [registarska oznaka] oštećenog uslijed naleta na divljač na kolniku Županijske ceste br. 4111 iz smjera istoka u smjeru zapada. Dolaskom do izlaza iz naseljenog mjesta [adresa].

4.1. Zahtjevu tužitelja tuženik suprotstavlja tvrdnje kako u konkretnom slučaju nije nađena životinja koja je udarila u predmetno vozilo, no da se nije radilo o divljači, već da se radilo o udaru vozila tužitelja u domaću životinju – pitomu crnu slavonsku svinju u vlasništvu privatne osobe, na koju okolnost je predložio saslušanje svjedoka JC, predstavnika Lovačke udruge "Trpinja", koji je takvu činjenicu naveo i u prijavi štete od odgovornosti – Lovci od 14. siječnja 2020. (stranica 25 spisa).

5. U ovoj fazi postupka nije bilo sporno da je 31. kolovoza 2019., na županijskoj cesti broj 4111, između [adresa] i [adresa], došlo do naleta vozila reg. oznake [registarska oznaka] na životinju.

6. Sporno je među strankama je li tuženik pasivno legitimiran, radi li se o divljoj ili pitomoj svinji koja je naletjela na predmetno vozilo u vlasništvu prednika tužitelja, ima li utjecaja na odgovornost tuženika činjenica koju ističe, a to je da nije vlasnik da nije vlasnik divljači, već je to Republika Hrvatska, kao i činjenica da šteta nije nastala zbog provođenja lova te sporan je i početak tijeka zakonske zatezne kamate na iznos predmetne štete.

7. Raspravljajući po navedenom zahtjevu tužitelja sud prvog stupnja je bitnom utvrdio.

- kako iz službene zabilješke PP Vukovar (spis, str. 62-63) proizlazi da je GC (1960.) upravljao s OA marke BMW (2008.) reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se kolnikom Županijske ceste br. 4111 iz smjera istoka u smjeru zapada. Dolaskom do izlaza iz naseljenog mjesta [adresa] isti je prednjim lijevim dijelom vozila udario u tijelo divlje svinje (svinje) koja je istrčala na kolnik iz smjera sjevera,

-kako Iz e-mail prepiske na stranici 26 do 27 spisa proizlazi kako je na e-mail adresu tuženika 20. rujna 2019. od strane mr. Marinka Šebečića, dr. med. vet., stručnoga suradnika Hrvatskoga lovačkog saveza, pristigla e-mail poruka u kojoj je navedeno kako Lovačko društvo "Šljuka" Pačetin uopće nema lovište u zakupu, već je

dogovorno u sastavu Lovačke udruge "Trpinja", koja je lovozakupnik ZOL broj

XVI/137 "Jordan" i nalazi se na popisu kolektivnoga osiguranja,

– kako iz prijava štete od odgovornosti – Lovci od 14. siječnja 2020. (stranica 25 spisa) iz koje proizlazi da je predmetni štetni događaj upravo Lovačka udruga "Trpinja " kao lovoovlaštenik prijavila tuženiku kao osiguratelju,

- kako je na dan štetnoga događaja, Hrvatski lovački savez i svi lovoovlaštenici u RH, među kojima i Lovačka udruga „Trpinja“, iz Trpinje, na čijem se lovnom području dogodila prometna nezgoda, imao zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti s tuženikom, za razdoblje od 31. prosinca 2018. do 31. prosinca 2019. godine, po polici broj [broj police],

- kako iz službene zabilješke PP Vukovar (spis, str. 62-63) slijedi da je GC (1960.) upravljao s OA marke BMW (2008.) reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se kolnikom Županijske ceste br. 4111 iz smjera istoka u smjeru zapada. Dolaskom do izlaza iz naseljenog mjesta [adresa] isti je prednjim lijevim dijelom vozila udario u tijelo divlje svinje (svinje) koja je istrčala na kolnik iz smjera sjevera, te da na mjestu događaja nije pronađeno tijelo divljači koja se najvjerojatnije udaljila u nepoznatom smjeru,

- kako je alkotestiranjem vozača GC je utvrđeno da isti nije bio pod utjecajem alkohola (zapisnik o alkotestiranju, spis str. 64).,

- kako je vjedok VC, policijski službenik koji je vršio očevid nesreće, na raspravi od 24.06.2024. iskazao da je na mjestu događaja zatekao predmetni automobil koji je bio oštećen u prednjem dijelu i tužitelja koji je iskazao da se kretao iz smjera [adresa] prema [adresa], te mu je sa desne strane izletjela divlja svinja koju je udario prednjim dijelom vozila. Na vozilu je pronašao tragove izmeta divlje svinje, a divlju svinju nisu pronašli,

- kako sypisu na str. 65-68 prileže fotografije policijskog očevida na kojima su vidljiva sljedeća oštećenja i drugi tragovi na OA reg. oznake [registarska oznaka]: 1. Obloga prednjeg branika polomljena u lijevom dijelu, 2. Spojler prednjeg branika oštećen u lijevom dijelu, 3. Lijeva rešetka prednjeg branika polomljena, 4. Prednje lijevo svjetlo za maglu oštećeno, 5. Letvica rubnika prednjeg lijevog blatobrana oštećena, 6. Prednji lijevi podblatobran PVC oštećen, 7. Na naplatku prednjeg lijevog kotača vidljivi tragovi koji podsjećaju na tragove blata i trave i/ili tragove dlake životinjskog porijekla i/ili tragove izmeta životinjskog porijekla,

- kako iz nalaza i mišljenja stalni sudski vještak prometno strojarske struke -HC, univ. spec. grad. prometa je u spis dostavio nalaz i mišljenje, u kojemu je naveo Oštećenja na vozilu po svom obliku, intenzitetu i prostornom rasporedu odgovaraju udaru OA reg. oznake [registarska oznaka] u tijelo životinje. Obzirom na oblik, intenzitet i prostorni raspored oštećenja i drugih tragova na vozilu, tehničkim putem se ne može isključiti mogućnost da je OA reg. oznake [registarska oznaka] udario u tijelo divlje životinje.

8. Temeljem navedenih činjenih utvrđenja, koja žalitelj nije doveo u smunju žalbenim navodima jer su isti zasnovani na valjanoj ocjeni sih izvedenih dokaza kako to nalaže odredba članka 8. ZPP-a, prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitellja jer je iz provedenog dokaznog postupka, posebice službene zabilješke PP Vukovar, iskaza policijskog službenika VC kao i nalaza i mišljenja vještaka, smatrao nedvojbeno utvrđenim kako je došlo do naleta vozila prednika tužitelja u divlju svinju koja se nalazila na prostoru lovišta osiguranika tuženika, zbog čega odgovornost za nastalu štetu snosi upravo tuženik sukladno odredbi čl. 1066. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023., dalje: ZOO) kojem je povjereno da se služi divljači na području svojeg lovišta.

8.1. Pri tome je sud prvog stupnja cijenio kako nisu osnovani navodi tuženika o njegovoj promašenoj pasivnoj legitimaciji, jer iz očitovanja stručnoga suradnika Hrvatskoga lovačkog saveza mr. Marinka Šebečića, dr. med. vet. od 20. rujna 2019. proizlazi kako je Lovačko društvo "Šljuka" dogovorno u sastavu Lovačke udruge "Trpinja", s kojim je tuženik imao zaključen ugovor po osiguranju od odgovornosti u trenutku nastanka štetnoga događaja 31. kolovoza 2019., pa stoga niti nije bilo potrebe ponovno od Hrvatskoga lovačkog društva pribavljati podatke o tome tko je gospodario lovištem na čijem se području nesreća dogodila i u vrijeme u kojem se dogodila.

9. Suprotno navodima žalbe, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava odredaba na koje se pozvao sud prvog stupnja u pobijanoj presudi.

10. U obrazloženju pobijane presude sud prvog stupnja u utvrđenju sadržaja službene bilješke policijskoga službenika VC, koji je izvršio očevid predmetne prometne nesreće od 31. kolovoza 2019., a koja isprava ima svojstvo javne isprave u smislu članka 230. ZPP-a, kao i iz njegovoga iskaza na ročištu glavne rasprave od 14. lipnja 2024., smatra nedvojbenim kako se u konkretnom slučaju radilo o klasičnoj nezgodi, odnosno o naletu vozila na divljač. Naime, dolaskom na mjesto nesreće zatečen je predmetni osobni automobil marke BMW reg. oznake [registarska oznaka] koji je bio vidljivo oštećen, odnosno prednji dio mu je bio vidljivo oštećen, a zatekao je i vozača GC koji je dao izjavu da se kretao iz smjera [adresa] u smjeru [adresa], a na izlasku iz mjesta [adresa] mu je s desne strane u smjeru kretanja izletjela divljač na cestu tj. divlja svinja te je došlo do udara iste u prednji dio vozila. Pregledom mjesta događaja i oštećenja na vozilu, što je sve fotografirano utvrđeno je da je zaista došlo do naleta vozila na divljač. Na vozilu je našao tragove izmeta od divlje svinje jer kada automobil udari u divlju svinju ostane kao obrisi odnosno tragovi.

11. S druge strane kako Lovačko društvo "Šljuka" Pačetin uopće nema lovište u zakupu, već je dogovorno u sastavu Lovačke udruge "Trpinja", koja je lovozakupnik ZOL broj XVI/137 "Jordan" i nalazi se na popisu kolektivnoga osiguranja, a kako iz prijava štete od odgovornosti – Lovci od 14. siječnja 2020. (stranica 25 spisa) iz koje proizlazi da je predmetni štetni događaj upravo Lovačka udruga "Trpinja " kao lovoovlaštenik prijavila tuženiku kao osiguratelju s pravom prvostupanjskim sud ocjenjuje kako nisu osnovani navodi tuženika o njegovoj promašenoj pasivnoj legitimaciji, jer iz očitovanja stručnoga suradnika Hrvatskoga lovačkog saveza mr. Marinka Šebečića, dr. med. vet. od 20. rujna 2019. proizlazi kako je Lovačko društvo "Šljuka" dogovorno u sastavu Lovačke udruge "Trpinja", s kojim je tuženik imao zaključen ugovor po osiguranju od odgovornosti u trenutku nastanka štetnoga događaja 31. kolovoza 2019.

12. U navedenom pretrčavanja divljači na predjelu lovišta tuženika preko ceste, nesumnjivo predstavlja opasnu stvar, a za štetu koja potječe od opasne stvari temeljem odredbe čl. 1045. st. 3. ZOO-a, odgovara se bez obzira na krivnju pri čemu sukladno odredbi čl. 1064. ZOO-a, za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a prema odredbi čl. 1066. st. 1. ZOO-a, umjesto vlasnika, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda a nije kod njega na radu.

12.1.Prema odredbi čl. 3. st. 1. ZL-a divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu; prema čl. 7. t 12. ZL-a, lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova je pravna ili fizička osoba koja je stekla pravo lova na temelju ovog Zakona, a prema točci 19. navedenog članka, pravo lova je ovlast da se na određenoj površini zemljišta i voda provode radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova.

13. Naime, u konkretnom slučaju prometna nezgoda dogodila na dijelu autoceste koji suprotno tvrdnjama žalitelja pripada lovištu tuženika, a što proizlazi iz utvrđenja suda o zapisniku o očevidu ali i postupanja tajnika tuženika izvještenog o predmetnoj prometnoj nezgodi, pa se ne radi o proizvoljnom i neargumentiranom zaključku suda pa je u smislu odredbe čl. 80. st. 6. ZL-a tuženik kao lovoovlaštenik lovišta u kojem je nastala šteta odgovoran za naknadu štete tužitelju.

14. Nadalje, podredno se napominje, odredbom čl. 80. st. 6. ZL-a je propisano da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. U slučaju pak kada je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov (što tužiteljica nije ni tvrdila), za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima, na koju primjenu se pravilno poziva sud prvog stupnja u pobijanoj odluci. Naime, odredbom čl. 76. st. 2. ZL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

15. Prema tome, budući da Zakon o lovstvu kao lex specialis nije propisao tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na motorno vozilo izlijetanjem na javnu cestu, u situaciji kada se nije provodio lov, tada valja primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. Pri tome, ovaj sud napominje da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje odluke poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. dao svoje mišljenje o zakonskom rješenju čl. 80. st. 6. ZL-a i odštetnoj odgovornosti za štete od divljači koje treba tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti.

16. Slijedom navedenog, na odgovornost lovoovlaštenika za štetu koju divljač počini na javnoj cesti primjenjuju se odredbe čl. 1064. - 1067. ZOO-a kojim je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari jer je prema stajalištu sudske prakse divljač na cesti opasna stvar. Tim odredbama je propisano da za štetu od opasnih stvara odgovara njezin vlasnik (čl. 1064. ZOO-a), odnosno, umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili koja je inače dužna da je nadgleda. Kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (čl. 3. ZL-a), to za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik). Odgovornost lovoovlaštenika je objektivna odgovornost, po načelu kauzaliteta, a teret dokazivanja ekskulpacijskih razloga za oslobođenje odgovornosti za štetu iz čl. 1067. ZOO-a je na tuženiku.

17. Kako je u postupku nedvojbeno utvrđeno da je tuženici sukladno odredbi čl. 1066. st. 1. ZOO-a povjereno da se služi divljači na području svojeg lovišta pa u smislu citiranih odredaba proizlazi odgovornost upravo tuženice, koja odgovara za štetu u okolnostima kada ta divljač predstavlja opasnu stvar, kao u konkretnom slučaju.

18. S druge strane žalitelji nisu dokazali postojanja niti jedne od ekskulpacijskih razloga inače objektivne odgovornosti tuženika sukladno odredbi čl. 1067. ZOO-a. U postupku je tako utvrđeno da tužiteljica nije postupala protupravno i za nju je nalet na divljač bio neizbježiv te ona niti djelomično nije pridonijela nastanku štete, niti da je pravna osobe koja gospodari svojim propustom prouzrokovala nastanak predmetne prometne nezgode. Naime mjesto nesreće pokriveno je znakom opasnosti "divljač na cesti", a iz odredbi čl. 74. Pravilnika o znakovima, signalizaciji i opremi ceste ("Narodne novine", br. 92/2019.) ne proizlazi da je na mjestu nesreće morala biti postavljena zaštitna ograda,

18.1. U navedenom pravilno je sud, utvrđujući visinu štete temeljem nalaza i mišljenja sudskog vještaka na koji stranke nisu imali primjedbi, u iznosu od 2.893,21 EUR-a, koja visina je sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a određena prema cijenama u vrijeme donošenja presude jer se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti.

18.2. U navedenom s pravom žalitelj ukazuje kako na dosuđenu glavnicu prema odredbama čl. 29. st. 1. i st. 2. ZOO-a u svezi s odredbom članka 1089. st.2. ZOO-a zakonska zatezna kamata teče od donošenja presude (4. studenog 2024. godine), radi čega je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo odbiti kao neosnovan preostali dio zahtjeva za zakonsku zateznu kamatu od 1. rujna 2019. pa do 3. studenog 2024.

19. Slijedom naprijed navedenog, kod donošenja prvostupanjske presude pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo u odnosu na glavnicu pa se nije ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a), niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka iz članka 365. stavak 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti, radi čega je žalbu tuženika valjalo odbiti kao neosnovanu u odnosu na glavnicu, a primjenom odredbe članka 373. točka 3. ZPP-a i odlučiti kao u izreci.

19. Potvrđena je i odluka o troškovima postupka budući da tužitelj nije uspio u neznatnom dijelu tužbenog zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi temeljem odredbe članka 154. stavak 5. ZPP-a uz pravilni obračun sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika primjenom Tbr. 8. točka 1. u odnosu na četiri obrazložena podneska te jednog primjenom Tbr. 8. točka 4. , vodeći računa o odredbi članka 155. ZPP-a pri čemu tuženiku nisu priznati troškovi sastava žalbe obzirom da žalitelj nije uspio u odnosu na glavnicu radi čega je odlučeno kao u izreci.

U Splitu, 30. lipnja 2026.

Predsjednik

vijeća

Boris Mimica