REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž-602/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu u vijeću sastavljenom od sutkinja Irene Dikanović- Terzić, predsjednice vijeća, Draženke Ilak, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja E.ON Distribucija plina d.o.o. za izgradnju distribucijskih mreža, distribuciju plina i održavanje, Koprivnica, Mosna 15, OIB: 85690422241, zastupan po punomoćnici Meliti Ranilović-Ferenc, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Melita Ranilović-Ferenc, Jelena Ferenc-Kovačić i Darko Ranilović u Koprivnici, protiv tuženice JK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Bruni Petrovčić, odvjetniku u Koprivnici, radi isplate, rješavajući žalbu tuženice protiv presude Općinskog suda u Koprivnici od 16. travnja 2026., poslovni broj: Povrv-61/2022-49, u sjednici vijeća održanoj 30. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužene JK kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Koprivnici od 16. travnja 2026., poslovni broj: Povrv-61/2022-49, u cijelosti.

II. Odbija se zahtjev tužene za nakandu troška žalbe i zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

" I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Nikole Bakrača iz Koprivnice poslovni broj Ovrv-174/15 od 15.05.2015. u dijelu u kojem je naloženo tuženoj JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju E.ON Distribucija plina d.o.o. za izgradnju distribucijskih mreža, distribuciju plina i održavanje, OIB: 85690422241, Koprivnica, Mosna 15, kao pravnom slijedniku Koprivnica plina d.o.o. Mosna 15, Koprivnica namiri tražbinu s osnova neovlaštene potrošnje plina za period od 21.11.2013. do 21.11.2014.g. u iznosu od 4.719,23 eura (četiri tisuće sedamsto devetnaest eura i dvadeset tri centa), s osnova troška nabave mjerne opreme iznos od 71,83 eura (sedamdeset jedan euro i osamdeset tri centa), s osnova troška demontaže plinomjera G4 iznos od 16,32 eura (šesnaest eura i trideset dva centa) te s osnova pripremno-završnog vremena G4 iznos od 12,24 eura (dvanaest eura i dvadeset četiri centa) ili ukupno 4.819,62 eura (četiri tisuće osamsto devetnaest eura i šezdeset dva centa) sa zakonskom zateznom kamatom po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5 postotnih poena od dana 8.1.2015.g. do 31.7.2015.g., a od 1.8.2015.g. do 31.12.2022.g. po kamatnoj stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. pa do plateža sa zakonskom zateznom kamatom uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.502,18 eura (dvije tisuće petsto dva eura i osamnaest centi) uvećano za zakonske zatezne kamate koje od presuđenja do plaćanja teku po kamatnoj stopi u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv presude tužena je pravovremeno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

2.1. U žalbi navodi da sud svoje zaključke, da je tužena izvršila preinaku na plinomjeru što je dovelo do smanjenja potrošnje, temelji isključivo na vještačenju stalnog sudskog vještaka Ferde Barberića, dok iskaz svjedoka OK ne prihvaća kao uvjerljiv, a koji svjedok je u svom iskazu naveo da bi za učinjene ovakve preinake bilo nužno trganje plombe što u konkretnom slučaju nije riječ, pa da bi isto bilo moguće učiniti samo kod baždara.

2.2. Sud također zaključuje da je iskaz tužene bio u suprotnosti s iskazom njezinih sinova jer ona tvrdi da su plin koristili samo u svrhu grijanja i to kombinirano s grijanjem na drva, dok sinovi navode da je plin korišten i za grijanje tople vode. Također sud izvodi zaključak da je tužena u svom iskazu navela da je račune redovno podmirivala, a u iskazu na policiji je navela da ih je podmirivala kad su se nakupili, da je navela da joj je u plaćanju računa pomagao sin J, a da je on to porekao. Zaključno je sud naveo da je tužena u tom periodu imala dugovanje prema Poreznoj upravi radi čega je i otišla raditi u Njemačku.

2.3. Navedena utvrđenja prvostupanjskog suda, tužena smatra nepotpunim i pogrešnim. Tako u žalbi navodi da iz nalaza i mišljenja vještaka Ferde Barbarića proizlazi kako preinaku na plinomjeru nije moguće vidjeti golim okom, odnosno da je za to očito potrebna i posebna oprema poput endoskopske kamere kakva se koristi prilikom vještačenja. Stoga se postavlja pitanje kako su takvu preinaku mogli vidjeti djelatnici tuženika, odnosno polazeći od zaključka vještaka proizlazi da ju nisu mogli vidjeti. S tim u vezi ističe kako od osoba koje su prema zapisniku tužitelja broj 2092/4 od 21. studenog 2014. sudjelovale pri demontaži plinomjera nitko nije ispitan osim svjedoka OK, pa jednako tako nije niti moguće, naročito sa sigurnošću uzeti za dokazanim da bi prilikom vršenja tog uviđaja uistinu bila primijećena bilo kakva preinaka na predmetnom plinomjeru. Mišljenja je da sud selektivno uzima u obzir dijelove iskaza navedenog svjedoka koji mu odgovaraju, a zanemaruje ostale. Ako ne uzima u obzir iskaz svjedoka koji smatra da se predmetna preinaka po njegovom iskustvu ne bi mogla napraviti bez da se pritom potrga plomba, zašto uzima u obzir njegov iskaz prema kojemu bi bio primijetio preinaku, ako konfrontirajući taj dio njegova iskaza s nalazom i mišljenjem vještaka, takvu preinaku ne bi bilo moguće vidjeti bez odgovarajućih postupaka i opreme.

2.4. Dalje se u žalbi navodi da, ako se pođe od pretpostavke da je na spornom plinomjeru izvršena kakva preinaka, nemoguće je utvrditi tko je istu napravio, kada, gdje i pod kojim okolnostima. Prema navodima žalbe, ne može se zaključiti ni da je preinaka postojala za vrijeme demontaže, odnosno ista je mogla biti izvršena i nakon toga, a naročito je vjerojatno kako je ista bila izvršena još i prije nego je sporni plinomjer uopće montiran u dvorište tužene. Moguće je da je oštećenje izvršeno kod baždara.

2.5. U žalbi ističe kako tužitelj periodično skida plinomjere i nakon toga ih postavlja na nova mjerna mjesta, pa je više nego moguće da je predmetna preinaka učinjena i prije nego što je bio montiran kod tužene, a od strane neke druge osobe koja je imala interes za to u pogledu eventualnog smanjenja njegove potrošnje.

2.6. Zbog svega navedenog, smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08,96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

2.7. Osim toga navodi da je procesnim rješenjem od 21. ožujka 2023. i 22. kolovoza 2023., sud odredio da će saslušati svjedoka ZK koji nije saslušan, nego je saslušan svjedok ŽK, čije saslušanje nitko nije predložio, pa je samim time sud počinio bitnu povredu iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, jer je prekoračio svoje ovlasti, a navedena povreda bila je od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke.

2.8. Osporava se i odluka o troškovima postupka. To zato što je inicijalni tužbeni zahtjev bio usmjeren na iznos od 12.223,79 eura, dok je isti usvojen samo u dijelu i to u iznosu od 4.819,62 eura, pri čemu sud tuženoj nije priznao razmjerni dio troškova bez ikakvog obrazloženja.

2.9. S obzirom na sve navedeno predlaže da se žalba uvaži, pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev u cijelosti odbije, podredno predlaže da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traži trošak žalbe.

3. Tužitelj se u svom odgovoru na žalbu protivi svim žalbenim navodima. Predlaže odbiti žalbu. Traži trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Neosnovano tužena u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, budući presuda sadrži valjano obrazložene razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u suprotnosti sa provedenim dokazima, te se može ispitati.

5.1. U pravu je tužena kada navodi da je procesnim rješenjem od 21. ožujka 2023. i 22. kolovoza 2023. sud odredio da će saslušati svjedoka ZK, a na ročištu održanom 21. rujna 2023. saslušan je svjedok ŽK. Zapravo se radi o istoj osobi, skladištaru zaposlenom kod tužitelja, čije je saslušanje i prvotno predloženo s tim da je punomoćnik tužitelja pogrešno naveo prezime svjedoka što je naknadno, nakon što je dostava poziva za svjedoka vraćena, ispravljeno. Stoga, suprotno navodima žalbe nije počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju se upire žalbom.

5.2. Drugostupanjski sud također nije utvrdio postojanje niti jedne od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

6. Činjenično stanje utvrđeno po prvostupanjskom sudu potpuno je i pravilno utvrđeno, te žalbenim navodima tužene nije dovedeno u sumnju, a iz činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu proizlazi:

- da je 21. studenog 2014. vršena redovita zamjena plinomjera na adresi tužene, te da se redovite zamjene plinomjera obavljaju svakih osam godina,

- prilikom demontaže plinomjera na adresi tužene primijećeno je mehaničko oštećenje na izlaznom (mjernom) dijelu plinomjera,

- plomba je bila u ispravnom stanju, glavni ventil je zatvoren, zaplombiran i stavljen je čep, što je sve konstatirano zapisnikom broj 2029/4,

- nakon uočenih mehaničkih oštećenja plinomjer je predan policiji, koja je isti poslala na vještačenje u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“,

- provedenim vještačenjem utvrđeno je da je na spornom plinomjeru ručno načinjen otvor promjera 6 mm na plastičnoj cijevi na izlaznoj strani plinomjera, da je plomba brojčanika ispravna, da sporni plinomjer pokazuje manju potrošnju plina od 17,67 do 100% ovisno i brzini protjecanja plina, te da ne odgovara graničnim odstupanjima propisanim Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma plina, te da je pogreška u mjerenju obrnuto proporcionalna brzini protjecanja plina (ukoliko je potrošnja manja, pogreška mjerenja je veća),

- da iz dijagrama potrošnje za plinomjer tuženice, proizlazi kako potrošnja od 2009. do 21. studenog 2014. sustavno drastično pada, time da je u uzlaznim putanjama u lipnju svake godine, a silaznim putanjama u prosincu svake godine,

- da je knjigovodstveno-financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Nataliji Jambrečić mag.oec. utvrđeno da na temelju dokumentacije u spisu, a sukladno mrežnim pravilima prema neovlaštenoj potrošnji plina za razdoblje od 21. studenog 2011. do 21. studenog 2014. naknada za neovlaštenu potrošnju plina iznosi 4.719,23 eura,

- da tužitelj, osim naknade za neovlaštenu potrošnju plina od 4.719,23 eura, potražuje i naknadu za trošak nabave mjerne opreme u iznosu od 71,83 eura, naknadu za trošak demontaže plinomjera G4 u iznosu od 16,32 eura, trošak s osnova pripremno- završnog vremena G4 u iznosu od 12,24 eura, odnosno ukupno potražuje 4.819,62 eura.

7. Pravilno je prvostupanjski sud svoj zaključak o osnovanosti tužbe temeljio na nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Ferde Barbarića jer se radi o vještaku sa dugogodišnjim iskustvom, specijaliziranom za ovakvu vrstu vještačenja. Iz njegova nalaza i mišljenja proizlazi da je oštećenje na plinomjeru nastalo djelovanjem okruglog predmeta promjera oko 6 mm koje je na vrhu ugrijano kako bi se s tim predmetom propalila ili istalila plastika. Vještak je naveo da je vještačio 300 plinomjera i da se radi o najčešćem obliku preinake koje se vrši na plinomjerima jer pri tome nije nužno dirati plombu Državnog zavoda za mjeriteljstvo koja se nalazi na poklopcu brojčanika. Jedina svrha takve preinake plinomjera je registriranje umanjene potrošnje plina. Predmetno oštećenje obrnuto je proporcionalno protoku plina, odnosno prema objašnjenju vještaka, što je manja potrošnja plina pogreška u mjerenju je veća jer kod manjeg protoka (npr, kod rada štednjaka) sva potrebna količina plina prođe kroz načinjeni otvor mimo brojčanika, a kada je potrošnja veća jedan dio plina prolazi kroz načinjeni otvor, a jedan dio kroz brojčanik, pa dolazi do evidentiranja potrošnje. Vještak je pri tome isključio mogućnost da je do oštećenja moglo doći prilikom skidanja plinomjera, niti je moglo doći slučajno, bilo kakvom manipulacijom, već isključivo namjerno.

8. Neosnovani su žalbeni navodi tužene kojima se ukazuje na proturječnosti između iskaza svjedoka OK i nalaza vještaka vezano uz mogućnost uočavanja oštećenja prilikom demontaže plinomjera. Naime, očito su djelatnici tužitelja uočili određene nepravilnosti zbog kojih su posumnjali da bi se moglo raditi o oštećenju zbog čega je plinomjer predan policiji i poslan na vještačenje. Stoga okolnost da li se samo oštećenje moglo ili nije moglo utvrditi „golim okom“ ne čini iskaz svjedoka proturječnim nalazu i mišljenju vještaka.

9. Pravilno prvostupanjski sud nije smatrao uvjerljivim iskaz svjedoka OK u kojem navodi da je do oštećenja došlo kod baždara jer je on mišljenja da takvo oštećenje može nastati jedino kada se skine plomba. Prije svega, valja navesti da je u konkretnom slučaju svjedok dao svoje mišljenje kako je moglo doći do oštećenja, s tim što se i svjedok, na kraju ogradio rekavši da je to njegova pretpostavka. Za razliku od svjedoka, koji o načinu nastanka oštećenja može iznositi tek pretpostavke, što je u svom iskazu i naveo („to je moja pretpostavka“), vještak svoj nalaz i mišljenje ne temelji na pretpostavkama već na pravilima struke, provedenom stručnom pregledu plinomjera i rezultatima stručne analize. Pri tome svako valja istaknuti da se radi o vještaku sa višegodišnjim iskustvom vještačenja oštećenja plinomjera, zbog čega je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je njegov nalaz i mišljenje u cijelosti prihvatio i na istome temeljio svoju odluku.

10. Tužena tijekom postupka nije s uspjehom dokazala da bi oštećenje plinomjera nastalo prije nego je isto montirano na njezin stambeni objekt 2008.godine. Naime, iz iskaza saslušanog svjedoka ĆK, koji je kod tužitelja zaposlen na radnom mjestu skladištara, između ostalog proizlazi da se plinomjeri prije ugradnje baždare u tvrtki Tot promet u Đurđevcu i prema njegovu iskazu nije postojala mogućnost da bi od Tot prometa došli oštećeni plinomjeri jer isti prolaze kontrolu Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Pravilan je i zaključak prvostupanjskog suda da tvrtka za baždarenje ne bi imala interes učiniti oštećenje plinomjera tuženice.

11. Prema članku 65. stavku 2. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj 158/13, 155/14 dalje: Mrežna pravila) za oštećenje priključka, oštećenje ili otuđenje plinomjera, druge mjerne, regulacijske ili sigurnosne opreme, skidanje plombe ili oštećenje plinskog ormarića, odgovara krajnji kupac koji snosi i sve troškove nabave opreme i troškove popravka, a što se naplaćuje prema cjeniku nestandardnih usluga operatora distribucijskog sustava, osim u slučaju kad oštećenje nije mogao spriječiti.

11.1. Kako tužena tijekom postupka nije dokazala da se oštećenje nije moglo spriječiti ili da bi oštećenje nastalo prije postavljanja plinomjera, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da za nastala oštećenja, sukladno naprijed navedenim Mrežnim pravilima odgovara upravo tužena.

12. Visinu dugovanja sud je utvrdio provedenim knjigovodstveno-financijskim vještačenjem, a isto se žalbom ne osporava.

13. Troškovi postupka obračunati su pravilno sukladno članku 154. stavku 1. ZPP-a u vezi s člankom 155. ZPP-a. Točno je da je inicijalni tužbeni zahtjev bio 12.223,79 eura, te da je tužitelj nakon provedenog vještačenja dio tužbenog zahtjeva povukao, tako da je uređenim zahtjevom tužitelj od tužene potraživao iznos od 4.819,62 eura koji mu je u konačnici i dosuđen. Tužena u žalbi ne navodi da je tijekom postupka zahtijevala trošak zbog djelomičnog povlačenja, pa stoga nema niti osnove da joj se takav trošak dosudi.

14. Tužena je odbijena sa zahtjevom za naknadu troška žalbe jer sa istom nije uspjela. Ova odluka temelji se na članku 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavak 1. ZPP- a.

15. Zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu odbijen je iz razloga što je ovaj trošak bio nepotreban.

16. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 30. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Irena Dikanović-Terzić