Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-408/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Irene Kvaternik kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i Lidije Vidjak kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenog AB i dr. zbog kaznenog djela iz članka 262. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - dalje u tekstu KZ/11), odlučujući povodom žalbe oštećenika kao tužitelja trgovačkog društva ... (dalje u tekstu: ...), izjavljene protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj: K-399/2021-87 od 27. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 30. lipnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba oštećenika kao tužitelja ... kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda Novom Zagrebu, poslovni broj: K- 399/2021-87 od 27. ožujka 2025., na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda RH., 143/12 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu ZKP), 1. okrivljeni JB i 2. okrivljeni RB oslobođeni su od optužbe da bi počinili kazneno djelo protiv gospodarstva – odavanjem i neovlaštenim pribavljanjem poslovne tajne, opisanog u članku 262. stavku 1. i 2. KZ/11, a kažnjivog po članku 262. stavku 2. u svezi članka 33. stavka 2. KZ/11. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP oštećenik kao tužitelj ... je s imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu. Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP oštećenik kao tužitelj ... dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. ZKP u iznosu 6.806,33 eura od čega se iznos od 6.106,33 eura odnosi na troškove provedenog informatičkog vještačenja, a iznos od 700,00 eura na paušalnu svotu, dok će se o iznosu nužnih izdataka 1. okrivljenog JB i 2. okrivljenog RB te nagradi i nužnim izdacima njihovih branitelja odlučiti posebnim rješenjem.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio oštećenik kao tužitelj ... po opunomoćeniku Vatroslavu Šegi, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Marko Gracin & Vatroslav Šego, iz Zagreba. Oštećenik kao tužitelj se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenici proglase krivim i osude na odgovarajuću kaznenopravnu sankciju, podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba oštećenika kao tužitelja ... nije osnovana.

5. Oštećenik kao tužitelj u žalbi navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP jer je zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja počinjena i ta povreda. Iz obrazloženja te žalbene osnove navodi da iskazi svjedoka DB i VB nisu suglasni i podudarni kako to pogrešno navodi prvostupanjski sud, zbog čega da o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih iskaza danih u postupku i samih tih iskaza. Iz takvih žalbenih navoda proizlazi da oštećenik kao tužitelj zapravo osporava činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda o ocjeni vjerodostojnosti iskaza svjedoka DB i VB, a ne obrazlaže procesne povrede iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP. Prvostupanjski sud je nakon korektno prenesenog sadržaja dokazne građe dao argumente za ocjenu dokaza, poglavito personalnih koje je međusobno usporedio i konfrontirao te je u razlozima presude iznio jasne, valjane i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, bez proturječja, koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, stoga žalba oštećenika kao tužitelja u tom dijelu nije osnovana.

6. Osporavajući pravilnost činjeničnih utvrđenja oštećenik kao tužitelj navodi da sud nije pravilno vrednovao utvrđene činjenice zbog čega smatra da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da bi okrivljenici počinili inkriminirano kazneno djelo. Oštećenik kao tužitelj navodi da su 1. okrivljeni AB kao voditelj trgovačkog asortimana oštećenika kao tužitelja i 2. okrivljeni RB kao voditelj prodaje u istom društvu, sudjelovali u kreiranju ponuda koje je oštećenik kao tužitelj slao društvu ... za projekt Argosy, Babin Kuk. Supruga 1. okrivljenika ŽB je 11. srpnja 2017. osnovala trgovačko društvo ... koje se bavilo prodajom ventilacijskih sustava što je djelatnost i oštećenika kao tužitelja, a direktorica trgovačkog društva ... bila je svjedokinja DB koja je od osnivanja tog trgovačkog društva pa do rujna 2018. bila na porodiljnom dopustu. Na računalu 1. okrivljenog AB kojeg je koristio na radu kod oštećenika kao tužitelja pronađen je memorandum za društvo ... kojeg je on sačinio, pronađena je datoteka pod nazivom Pismo namjere u kojem se trgovačko društvo ... predstavlja potencijalnim poslovnim partnerima, kao i datoteka pod nazivom Ponuda_2017-092017-2B.pdf koju je također 1. okrivljeni AB izradio. Nadalje oštećenik kao tužitelj ističe da prije slanja predračuna trgovačkog društva ... društvu ... s točnim količinama, vrstama, opremi i cijenama za 300 ventilatora, u studenom 2017., nije bilo nikakve pisane komunikacije između ova dva društva niti je bilo ikakvog prethodnog poslovanja među tim društvima. Nakon što je okrivljenicima prestao radni odnos u ..., oni su se, 1. siječnja 2018., zaposlili u trgovačkom društvu ... Ukazuje da su proturječni iskazi svjedokinje DB i svjedoka VB o načinu njihovog prvog kontakta i njihovih daljnjih dogovora oko realizacije predmetnog posla te poznanstva svjedoka VB s 2. okrivljenim RB koji je, u vrijeme dogovora i realizacije posla između ... i trgovačkog društva ... još uvijek bio zaposlenik oštećenika kao tužitelja. Stoga smatra da navedeni indiciji čine zatvoreni krug koji dokazuju da su 1. okrivljeni AB i 2. okrivljeni RB počinili inkriminirano im kazneno djelo.

6.1. Međutim, prvostupanjski sud je iz iskaza svjedoka VB utvrdio da je nakon prikupljanja ponuda za 308 rezidencijalnih ventilatora namijenjenih za objekt [obrt], Dubrovnik, Babin Kuk, gdje je oštećenik kao tužitelj predao ponudu (po cijeni 360.052,00 kuna, uz odobrene rabata po cijeni od 259.237,44 kuna neto), došlo do izmjene troškovnika investitora trgovačkog društva ... vezano za taj objekt zbog čega je promijenjena odluka o vrsti ventilatora koji će se nabavljati za taj objekt tako da je umjesto 308 rezidencijalnih ventilatora odlučeno da će se prikupljati ponude za jeftinije ventilatore, one koje nemaju protupožarnu zaštitu na samom ulazu. Svjedok VB je jasno i određeno naveo da za te jeftinije ventilatore nije niti tražena ponuda od oštećenika kao tužitelja. Od prispjelih ponuda prihvaćena je ponuda trgovačkog društva ... te je taj posao i realiziran početkom 2018., dakle u vrijeme kada su 1. okrivljeni AB i 2. okrivljeni RB bili zaposlenici trgovačkog društva ...

6.2. Također, pravilno je utvrdio prvostupanjski sud da podaci pronađeni u računalu kojim se koristio 1. okrivljeni AB na radu kod oštećenika kao tužitelja, ne dokazuju da je inkriminirano kazneno djelo počinjeno. Naime, 1. okrivljenik navodi da je memorandum trgovačkog društva ... izradio kao pomoć supruzi koja je bila suosnivač tog društva. Na njegovo računalo doista je zaprimljeno „pismo namjere“ kojim tvrtka ... traži inozemne poslovne partnere koji bi bili zainteresirani surađivati s tom tvrtkom u njenom poslovnom programu na tržištu, koje obuhvaća sve sadašnje države koje su bile u sastavu nekadašnje Jugoslavije, a u odnosu na ponudu _2017-092017-2B.pdf koja je naslovljena na trgovačko društvo ..., provedenim informatičkim vještačenjem nije utvrđen sadržaj te ponude zbog čega se ne bi moglo nedvojbeno tvrditi da ta ponuda sadrži podatke vezane za poslovanje oštećenika kao tužitelja, pri čemu valja imati na umu da ta ponuda nije nigdje proslijeđena već je samo ispisana na pisaču.

6.3. Potpuno je proizvoljna i ničim dokazana tvrdnja oštećenika kao tužitelja iz žalbe da je zbog porodiljnog dopusta direktorica trgovačkog društva ... DB bila radno nesposobna u vrijeme pregovora s trgovačkim društvom ... zbog čega su 1. okrivljeni JB i 2. okrivljeni RB sudjelovali u kreiranju predmetne ponude trgovačkog društva ... prema trgovačkom društvu ... jer za to nema niti jednog dokaza niti bilo tko od svjedoka o tome govori u iskazu. Pri tome valja imati na umu da je DB do 2013. bila zaposlenik oštećenika kao tužitelja te su joj, kao bivšoj djelatnici, barem okvirno bili poznati uvjeti prodaje i asortiman oštećenika kao tužitelja koje je ona mogla iskoristiti kroz ponudu ventilatora koju je uputila trgovačkom društvu ... Razliku u iskazima svjedokinje DB i svjedoka VB o načinu prvog kontakta između trgovačkog društva ... i trgovačkog društva ... (telefonski ili putem poruke elektroničke pošte) ne dovodi u sumnju iskaze tih svjedoka da je ostvaren kontakt između njihovih društava i da je dogovorena poslovna suradnja vezana za nabavku predmetnih ventilatora te taj posao i realiziran. Slijedom svega navedenog, pravilno zaključuje prvostupanjski sud, a što prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, da postojanje pojedinih indicija samo po sebi nije dostatno za pouzdano utvrđenje da su okrivljenici počinitelji inkriminiranog kaznenog djela iz članka 262. stavka 2. KZ/11. Naime, za takvo utvrđenje mora postojati niz međusobno povezanih činjenica koje tvore nedjeljivu i logičnu cjelinu te takve činjenice moraju biti međusobno povezane i utvrđene na nedvojben način, odnosno moraju činiti zatvoreni krug utvrđenih činjenica koje sa sigurnošću upućuju na zaključak da su 1. okrivljeni JB i 2. okrivljeni RB odavali i neovlašteno pribavili poslovnu tajnu, a što u konkretnom slučaju nije ostvareno, zbog čega je žalbu oštećenika kao tužitelja trebalo odbiti kao neosnovanu.

7. Kako žalbenim razlozima oštećenika kao tužitelja ... nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, a Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. i 2. ZKP nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

8. S obzirom na navedeno, trebalo je primjenom članka 482. ZKP presuditi kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 30. lipnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Irena Kvaternik