Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-599/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Irene Kvaternik kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i Željke Skomeršić kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ABC zbog kaznenog djela teške tjelesne ozlijede iz članka 118. stavka 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog ABC, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: K- 280/2022 od 28. travnja 2025., u javnoj sjednici vijeća održanoj 30. lipnja 2026. u prisutnosti branitelja okrivljenika Branimira Zubčića,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljenog ABC kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru, broj K-280/2022 od 28. travnja 2025., okrivljeni ABC proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede, opisanog i kažnjivog po članku 118. stavku 1. KZ/11 te je na temelju istog zakonskog članka osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Na temelju članka 56. KZ/11 okrivljeniku je izrečena uvjetna osuda kojom je određeno da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje u tekstu: ZKP) okrivljeniku je naloženo da podmiri trošak kaznenog postupka u iznosu od 1.271,99 eura (tisuću dvjesto sedamdeset jedan euro i devedeset devet centi) u korist proračunskih sredstava Republike Hrvatske, u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti presude .
2. Protiv ove presude žalbu je pravodobno podnio okrivljeni ABC po branitelju Šimi Ninčeviću iz Zadra, odvjetniku iz Gluić, Ninčević odvjetničkog društva d.o.o., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i odluke o troškovima kaznenog postupka. U žalbi je okrivljenik predložio da se pobijana presuda preinači na način da se on oslobodi od optužbe, podredno da se optužba odbije. U žalbi je ujedno zatraženo da se okrivljenik obavijesti o održavanju sjednice drugostupanjskog vijeća sukladno članku 475. stavku 2. ZKP kojem je zahtjevu ovaj sud udovoljio.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Sukladno članku 474. stavku 1. ZKP prije sjednice vijeća spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
5. Javna sjednica drugostupanjskog vijeća održana je na temelju članka 475. stavka 5. ZKP jer, iako uredno obaviješteni, na sjednicu vijeća nisu pristupili okrivljeni ABC i zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, a sjednici je pristupio branitelj okrivljenika Branimir Zubčić, odvjetnik iz Zadra. Branitelj okrivljenika u cijelosti je ostao kod navoda i prijedloga iznesenih u žalbi.
6. Žalba okrivljenika nije osnovana.
7. Okrivljenik u žalbi navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP navodeći da je objava presude, koja je prema zapisniku s objave presude trajala četiri sata, održana bez osobe čija prisutnost na raspravi je obavezna. Međutim, člankom 469. stavkom 3. ZKP određeno je da je počinjena bitna povreda kaznenog postupka ako sud pri pripremanju rasprave ili u tijeku rasprave ili pri donošenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ZKP, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu. Slijedom navedenog, u objavi presude navedenu povredu nije moguće počiniti pri čemu je člankom 456. stavkom 3. ZKP određeno da će se presuda objaviti kada stranke nisu prisutne. Okolnost da je u zapisniku od 28. travnja 2025. (list 198-199) navedeno da je objava presude trajala od 10,30 do 14,40 sati predstavlja očitu omašku u pisanju koja ni na koji način nije utjecala niti je mogla utjecati na presudu.
7.1. Nije u pravu okrivljenik kada u žalbi navodi da je prvostupanjski sud povrijedio prava obrane jer nije prihvatio dokazne prijedloge obrane za ponovnim ispitivanjem svjedoka ML i ĆL u odnosu na inkriminirani događaj. Naime oba svjedoka dali su izjavu o izmjeni sadržaja njihovog iskaza koju su ovjerili kod javnog bilježnika što predstavlja činjenično pitanje i pitanje vjerodostojnosti njihovog svjedočkog iskaza, a ne bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 12. ZKP (ranije članka 468. stavka 2. ZKP). Razloge za odbijanje dokaznih prijedloga sud je obrazložio kako na zapisniku s rasprave 10. ožujka 2025. (list 192) tako i u presudi (točka 24.), stoga nije u pravu okrivljenik kada navodi da ta odluka prvostupanjskog suda nije obrazložena. U zapisnicima s rasprave u ovom kaznenom predmetu niti u presudi nije navedeno da su pročitane, po javnom bilježniku ovjerene izjave svjedoka ML i ĆL, a okrivljenik u žalbi navodi se „nigdje ne navodi da bi ti dokazi bili pročitani“, stoga navod žalbe okrivljenika da nije jasno da li su te izjave pročitane kao dokaz nije osnovan. Slijedom navedenog, žalba okrivljenika zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka nije osnovana.
8. Pobijajući pravilnost i potpunost činjeničnih utvrđenja okrivljenik navodi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da svjedoci ML i JL nisu bili prisutni cijelom inkriminiranom događaju, a prvostupanjski sudac pred kojim su ispitani nije pravilno i potpuno unio sadržaj njihovih iskaza u zapisnik s rasprave što dokazuje ovjerenim izjavama imenovanih svjedoka. Međutim, pravilno utvrđuje prvostupanjski sud da su svjedoci ML i JL ispitani na raspravi 15. studenog 2021. u prisutnosti okrivljenika i branitelja te je izričito navedeno da optužba i obrana nema primjedbi na iskaz tih svjedoka što je i zabilježeno u zapisniku. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da ni okrivljenik niti branitelj nisu stavili primjedbu na predmetni zapisnik s rasprave da cjeloviti iskazi tih svjedoka nisu ubilježeni u zapisnik s rasprave, već su tu primjedbu podnijeli tek nakon ukidnog rješenja ovog drugostupanjskog suda. Stoga nije osnovan navod žalbe okrivljenika da je „uređujući sudac pogrešno unio u zapisnik o raspravi 15. studenog 2021. kako isti nisu vidjeli razvoj događaja između okrivljenika i oštećenika“. Nastavno treba istaknuti da je okrivljenik na istoj raspravi, na upit branitelja, rekao: “Ja moram reći da sam ja medicinske struke te jako dobro poznajem kako može doći do ozljeda, a naročito s obzirom na oštećenikove godine i stanje“ (list 130). Stoga, polemiziranje žalbe okrivljenika s činjenicama koje je utvrdio prvostupanjski sud iz takve njegove obrane da je on, na temelju svog stručnog znanja, svijesti o životnoj dobi i stanja oštećenika, znao da hvatanjem prstiju oštećenika i potom savijanjem istih prema gore može doći do teškog tjelesnog ozljeđivanja oštećenika pa poduzimanjem tih radnji on je pristao na tu posljedicu, stoga žalba niti u tom dijelu nije osnovana. Okrivljenik nadalje osporava i utvrđenja prvostupanjskog suda o vjerodostojnosti iskaza oštećenog CL, kao i način ozljeđivanja kako ga je opisao oštećenik u svom iskazu. Međutim, pravilno utvrđuje prvostupanjski sud da oštećenikov iskaz da je došlo do verbalnog sukoba s okrivljenikom potvrđuju svjedoci UL, ML i VL. Način i mehanizam ozljeđivanja kako to opisuje oštećenik potvrđuje njegova medicinska dokumentacija i nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine dr. Davora Mayera. Sud je iz nalaza i mišljenja dr. Davora Mayera utvrdio da su ozlijede oštećenika mogle nastati na način da je okrivljenik uhvatio prste lijeve šake oštećenika i savinuo ih prema gore. Zamahivanje i zapinjanje ruke oštećenika o tijelo druge osobe, što navodi okrivljenik kao način ozljeđivanja oštećenika, ne predstavlja podesan mehanizam kojim bi nastala teška tjelesna ozljeda u vidu prijeloma srednjeg prsa. Iako je vještak dr. Davor Mayer dopustio mogućnost nastanka ozljede udarom ruke oštećenika o okomitu tvrdu podlogu, u tom bi se slučaju moralo raditi o snažnom zamahu ruke i posljedičnom kontaktu prsta s bridom takve prepreke, primjerice rubom vrata, ali izostanak površinskih ozljeda kao što su oguljotine na mjestu prijeloma i okolnih dijelova šake, ukazuje protiv takve varijante ozljeđivanja. Stoga je pravilno prvostupanjski sud prihvatio kao vjerodostojan iskaz oštećenog CL te je iz njegovog iskaza utvrdio da je prvo došlo do verbalnog sukoba s okrivljenikom oko parkiranja, a potom i do fizičkog napada okrivljenika na njega koji je za posljedicu imao opisanu tešku tjelesnu ozljedu. I ovaj sud prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda da je okrivljenik postupao s neizravnom namjerom jer je bio svjestan da postupanjem na utvrđeni način, hvatanjem i savijanjem prstiju oštećenika prema gore, može doći do teške tjelesne ozlijede oštećenika u vidu prijeloma srednjeg prsta, ali je poduzimanjem te radnje pristao na nastup i posljedice, stoga navod žalbe da je okrivljenik postupao iz nehaja nije osnovana. Suprotno stavu okrivljenika, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice te je ispravnom analizom svih provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i njihovoj međusobnoj vezi, pravilno utvrdio da su u utvrđenom ponašanju okrivljenika ostvarena sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozlijede iz članka 118. stavka 2. KZ/11, te ga je pravilno prvostupanjski sud proglasio krivim. Za svoja utvrđenja prvostupanjski sud je u obrazloženju iznio jasne i valjane razloge koje je u cijelosti prihvatio i ovaj drugostupanjski sud, pa žalba okrivljenika niti u ovom dijelu nije osnovana.
9. Okrivljenik uvodno navodi da se žali zbog odluke o kazni, ali u obrazlaganju te žalbene osnove navodi da su po njegovom stavu pogrešne odluke suda o njegovoj krivnji i da je odluka o kazni pogrešna. Ovaj drugostupanjski sud je na temelju članka 478. ZKP uzeo u obzir da se okrivljenik žali i na izrečenu kaznu jer žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud okrivljeniku pravilno utvrdio sve okolnosti važne za proces individualizacije kazne koje utječu da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja te je te okolnosti pravilno valorizirao. Tako je sud ispravno na strani okrivljenika olakotnim cijenio da nije pravomoćno osuđivan za kaznena djela, dok je otegotnim cijenio prekršajnu osuđivanost. Imajući na umu navedeno, kao i protek vremena od događaja, vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11) i o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11), ovaj drugostupanjski sud smatra da je osuda okrivljenika na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci te potom izrečena uvjetna osuda s rokom kušnje od dvije godine - u cijelosti primjerena svim navedenim okolnostima, njome će se ispuniti svi zahtjevi specijalne i generalne prevencije, odnosno u dovoljnoj će mjeri utjecati kako na okrivljenika tako i na sve druge da shvate štetnost i pogibeljnost činjenja kaznenih djela. Stoga, blaže kažnjavanje okrivljenika nije osnovano.
10. Okrivljenik u uvodnom dijelu žalbe ističe da se žali i zbog odluke o troškovima kaznenog postupka, ali tu žalbenu osnovu nije obrazložio. No, unatoč tome što na tu žalbenu osnovu drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti, treba reći da je odluka o troškovima postupka, s obzirom na stanje spisa predmeta, sukladna zakonu.
11. Kako žalbenim razlozima okrivljenog ABC nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkom 1. i 2. ZKP te nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika.
12. Stoga je primjenom članka 482. ZKP trebalo presuditi kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 30. lipnja 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Irena Kvaternik
