Poslovni broj: Pn-2857/2020-72

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Hrvoju Vučić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Luka Mardešić odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 zastupan po punomoćniku Ivici Ćosiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri iz Zagreba, Ulica Grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 01. lipnja 2026. godine u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja DC odvjetničke vježbenice te punomoćnika tuženika Ivane Grgić Zovko odvjetnice, dana 30. lipnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju NC, OIB [osobni identifikacijski broj], NC 31a, 23242 Podgradina iznos od 9.828,83 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 23.12.2019. godine pa do isplate i to do 31.12.2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju NC, OIB [osobni identifikacijski broj], NC 31a, 23242 Podgradina iznos od 355,44 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 23.12.2019. godine pa do isplate i to do 31.12.2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29 st. 2 i 8 ZOO-a, od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 naknaditi tužitelju NC, OIB [osobni identifikacijski broj], NC 31a, 23242 Podgradina trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 4.268,52 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. lipnja 2026. godine pa do isplate stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 27.10.2020. godine navodi da je dana 09.11.2019. godine doživio prometnu nesreću kao pješak na području Posedarja. Dalje se navodi da je za prometnu nesreću odgovoran ČC iz [adresa] koji je upravljao osobnim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka]. Navedeno vozilo je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika.

2. Zatim se navodi da je tužitelj u tom štetnom događaju zadobio niz ozljeda koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji. Isto tako se navodi da je tuženik platio tužitelju određen novčani iznos, ali da isti ne predstavlja punu naknadu štete. Tijekom postupka tužitelj je osporio prigovor tuženika od doprinosu šteti. Tužitelj je konačno precizirao svoj tužbeni zahtjev podneskom od 07.05.2026. godine te predlaže da su isti usvoji u cijelosti.

3. U svom odgovoru na tužbu tuženik navodi da ne osporava navode iz tužbe o nastanku štetnog događaja te ističe da nije sporan nastanak istog e pasivna i aktivna legitimacija stranaka. Sporna je isključiva odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja i visina zahtjeva. Tuženik posebno ističe da je tužitelj stajao na sredini ceste i družio se sa svojim prijateljem razgovarajući i dogovarajući se o daljnjem tijeku večeri. Ističe prigovor suodgovornosti od 50 %.

4. U daljnjem dijelu svog odgovara na tužbu tuženik iznosi svoje viđenje na koji način bi se trebali rješavati ovakvi predmeti. na kraju predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa uz naknadu parničnog troška.

5. Za potrebe ovog postupka sud je izvršio uvid i pročitao zapisnik o očevidu (list 5-8 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 9-34 spisa), odštetni zahtjev i odgovor (list 35-40 spisa), službenu zabilješku (list 53-54 spisa), dokumentaciju MUP-a o nesreći (list 72- 73 spisa), zdravstveni karton tužitelja (list 75-81 spisa), nalaz i mišljenje dr. Miljenka Franića (list 95-97 spisa), nalaz i mišljenje dr. Tomislava Breitenfelda (list 110-112 spisa), iskaz svjedoka IC te tužitelja osobno dani na ročištu koje je održano dana 03.04.2023. godine (list 135-137 spisa), presudu Županijskog suda u Šibeniku Kž-58/2023 (list 140-142 spisa), iskaz svjedoka ČC dan 07.02.2024. godine (list 150-151 spisa), zajednički nalaz i mišljenje dr. Miljenka Franića i dr. Tomislava Breitenfelda (list 155 spisa), usmeni iskaz vještaka dr. Miljenka Franića i dr. Tomislava Breitenfelda dan na ročištu održanom dana 07.11.2024. godine (list 172-173 spisa), nalaz i mišljenje vještaka dr. Davora Mayera (list 183-184 spisa), nalaz i mišljenje vještaka za promet Igora Jakoplića (list 186-191 spisa), podaci o inflaciji Državnog zavoda za statistiku (list 209-210 spisa), usmeni iskaz vještaka dr. Davora Mayera i Igora Jakoplića dan na ročištu koje je održano dana 01. lipnja 2026. godine (list 214-216 spisa).

6. Imajući u vidu odredbu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZPP), a temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u dijelu, a kako je to navedeno u izreci ove presude.

7. Obzirom na navode tužitelja istaknute u tužbi te tijekom postupka kao i navode tuženika u odgovoru na tužbu te tijekom postupka, a posebno na ročištu koje je održano dana 09.03.2021. godine sud je utvrdio da među parničnim strankama nije sporna aktivna legitimaciju tužitelja, pasivna legitimaciju tuženika i nastanak štetnog događaja, to sud na te okolnosti nije provodio daljnje dokaza veće je prihvatio takvo očitovanje stranaka i time utvrdio aktivnu legitimaciju tužitelja, pasivnu legitimaciju tuženika i nastanak štetnog događaja u ovoj pravnoj stvari.

8. Sud je izvršio uvid u presudu Županijskog suda u Šibeniku Kž-58/2023 od 16.03.2023. godine te je utvrdio da je ista donijeta u žalbenom postupku protiv presude Općinskog suda u Zadru od 03.06.2022. godine. Navedeni postupak je vođen protiv ČC te je njom promijenjena uvjetna osuda te mu je izrečena bezuvjetna kazna zatvora od jedne godine. Sukladno odredbi čl. 12 st. 3 ZPP-a parnični sud je vezan u pogledu postojanja kaznenog dijela i kaznene odgovornosti počinioca za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom je optuženik oglašen krivim.

9. U svom usmenom iskazu danom na ročištu koje je održano dana 03.04.2023. godine svjedok IC, je izjavio da je predmetnog dana bio pješak te je vidio da se AC zaustavo svojim autom te da je razgovarao sa tužiteljem. U jednom trenutku je čuo da mu je AC opsovao mater, te je on brzo prišao jer se bojao da će doći do fizičkog obračuna. I AC i tužitelj su razgovarali izvan auta. Tijekom razgovora je vidio da se poznaju iz osnovne i srednje škole te da se situacija malo smirila. Kokićev auto je bio usmjeren u svojoj prometnoj traci, ali zaustavljen, i on sam pored njega prošao prema dućanu. Dok je upravo prešao na nogostup čuo sam udarac, te je vidio da je iz drugog smjera od onog u kojem je bio okrenut auto AC došlo drugo vozilo koje je pogodilo AC i NC. Od siline udarca tog drugog auta iz suprotnog smjera tužitelj je odletio unazad 3-5 metara, a AC je završio udarcem u šofer šajbu tog drugog vozila i prošao je kroz nju u unutrašnjost vozila. Nakon toga je to drugo vozilo završilo izvan ceste prešavši pritom suprotnu prometnu traku. On je prišao tužitelju te je opipao vitalne znakove, no nije ih mogao detektirati i mislio je da je mrtav. Na to je pogledao to drugo vozilo i vidio da su obojica unutra krvava. Nakon toga je zvao policiju i hitnu pomoć. Obje službe su došle otprilike za 20-25 minuta. Na nekoliko desetaka metara odakle se to dogodilo je pješački prijelaz, prije toga je semafor, škola, dućan, znak ograničenja na 30 km/h i žuto treptajuće svjetlo da bi se upozorili vozači da uspore. Misli da je to drugo vozilo bilo marke Renault. Koliko zna taj vozač je bio pod utjecajem alkohola i on je nesvjesno vozio. On nije čuo da bi vozilo kočilo niti je zamijetio tragove kočenja na cesti, već samo tragove zanošenja. Na poseban upit pun. tuženika odgovara da su tužitelj i AC razgovarali na kolničkoj traci i to negdje na središnjoj razdjelnoj liniji te su možda i malo prešli nogama na suprotnu kolničku traku obzirom da je u njihovoj prometnoj traci bio zaustavljen Kokićev auto. Na daljnji upit pun. tuženika odgovara da se ne sjeća da li je Kokićev auto imao upaljena sva četiri svjetla. Na udaljenosti od 10-15 m postoji pješački prijelaz. Na daljnji upit pun. tuženika odgovara da se to dogodilo negdje u 9. mjesecu i to oko 7 ili 8 sati navečer, i bila je upaljena javna rasvjeta. Na poseban upit pun. tužitelja da li je to drugo vozilo moglo proći po svojoj prometnoj traci pored AC i tužitelja, svjedok odgovara da uz vanjski rub te suprotne prometne trake postoji i šljunčani dio, te smatra da je korištenjem istog vozilo moglo zaobići njih.

10. U svom usmenom iskazu danom na ročištu koje je održano dana 03.04.2023. godine tužitelj NC je izjavio da se ne sjeća prometne nesreće niti što se njemu događalo. Prvo čega se sjeća je da kada sam se probudio u bolnici na traumi. Zna da su mu stavili šipku u lijevu nogu i stavili su mu fiksatore. Bio je ukupno 2 mjeseca u bolnici. Obavio je fizikalnu terapiju u Biogradu i kod kuće. Tužitelj pokazuje sudu nekoliko kružnih ožiljaka. Vidljivo je 5 ožiljaka nepravilnog kružnog oblika veličine oko 1,5 cm tamnije boje od okolne kože od kojih su ovi niži tamnocrveno-smeđe boje dok se gornji približava boji kože, dok su ožiljci na vlasištu djelomično pokriveni kosom. Može napraviti 2/3 čučnja. Kada je došao kući bio je na štakama koje je nosio 10 mjeseci, a pomagala mu je majka za sve stvari koje nije mogao sam.

11. U svom usmenom iskazu danom na zamoljenom ročištu održanom dana 07. veljače 2024. godine svjedok ČC je iskazao da se prometna nesreća dogodila se 09.11.2019. u 09,20 navečer, to je bila subota. On je vozio auto marke "Renault Megane" kroz naselje u [adresa]. Išao je prema svojoj kući. Iz suprotne strane na cesti je stajao, parkiran auto na kolniku, sa upaljenim dugim svjetlima, bila je kiša, i to ga je sve malo omelo, a on je bio i pod utjecajem alkohola, ali je nastavio vožnju jer sam pored auta bez problema mogao proći, ali pored auta su se nalazili, na njegovoj traci, NC i AC koje je udario, a nije ih vidio. Na upit punomoćnice tuženika na kojem dijelu ceste se vozio, svjedok odgovara da se vozio na svojoj strani ceste. Na upit kojom brzinom se kretao, odgovara da se vozio brzinom od 45 km/h, u trećem stupnju brzine. Na upit na kojoj udaljenosti od auta je po njegovoj procjeni bio kada je vidio svjetla, svjedok odgovara 200 m. Na upit što je napravio kada je vidio svjetla, svjedok odgovara da je malo usporio ali je do vozila došao s brzinom od 45 km/h, jer je namjeravao proći pored auta, koji je bio parkiran na svojoj strani ceste i okrenut prema njemu. Na pitanje kako je znao da su bila dvojica pješaka, odgovara da ih je udario, a da ne zna da li je bilo očevidaca. Na upit što se dogodilo sa s vozilima koje su sudjelovali u prometnoj nesreći, svjedok odgovara da je drugo vozilo preparkirano na parkiralište, a kada je došla policija nije se nalazilo na mjestu prometne nesreće. Vozio se sa kratkim svjetlima. U odnosu na koncentraciju alkohola odgovara da je koncentracija bila jako mala, a smatra da nije utjecala na ishod nesreće jer bi se ista dogodila i da je pio običnu vodu. Na pitanje da li je još netko vidio prometnu nesreću gdje se to desilo, odgovara da je bilo ispred trgovine oko desetak ljudi. U odnosu na pokazanu skicu (situacijski plan) svjedok odgovara da skica odgovara stanju kakvo je bilo u vrijeme prometne nesreće osim što ne odgovara u pogledu položaja pješaka AC i NC koji su se nalazili na njegovoj strani ceste.

12. Na okolnost dinamike nastanaka prometne nesreće te uzročno posljedične veze sud je proveo kombinirano sudsko prometno medicinsko vještačenje po vještacima dr. Davor Mayer i dipl. ing. Igor Jakoplić.

13. Medicinskom vještačenjem provedenim po dr. Davoru Mayeru sud je utvrdio da su tužitelj NC, rođ. 1990. god., i sudionik AC, rođ. 1990. god. stradali u prometnoj nesreći dana 9.11.2019. godine kao pješaci, u naletu osobnog vozila dok su se nalazili na kolniku. Medicinskom obradom tužitelja NC nakon nesreće utvrđene su sljedeće ozljede i stanja: rane razderotine mekog oglavka na licu i u vlasištu (zacijelile s više manjih ožiljaka - pregled medicinskog vještaka, l. 96); prijelomi kostiju lubanje (ljuska lijeve sljepoočne kosti, luk lijeve jagodične kosti, stražnja stijenka lijevog gornjočeljusnog sinusa i veliko krilo leptiraste kosti); krvarenje unutar tvrde moždane ovojnice čeonotjemeno lijevo; točkasto žarište nagnječenja mozga čeonobazalno lijevo te višeiverni prijelomi obje kosti lijeve potkoljenice u središnjem dijelu. Medicinskom obradom sudionika AC nakon nesreće utvrđene su sljedeće ozljede i stanja: prijelomi trnastih nastavaka 3., 4. i 6. prsnog kralješka; prijelom 9. lijevog rebra; nagnječenje lijevog plućnog krila; natučenje trbuha; iščašenje lijevog ramena s otkinućem velike kvrge desne nadlaktične kosti; iščašenje lijevog koljena; prijelom lijeve lisne kosti. Dalje je utvrđeno da su tužitelj NC (29) i sudionik AC (29) su stradali u prometnoj nesreći, kao pješaci u naletu osobnog vozila. Vezano uz ozljede tužitelja utvrđeno je da su sve ozljede tužitelja, navedene u ranijem tekstu, stoje u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom.

14. Dalje je utvrđeno da je tužitelj u trenutku naleta bio nadolazećem vozilu okrenut lijevom stranom tijela. Sama dinamika naleta odvijala se po tipu ulaznog čelnog naleta. Primarni kontakt uspostavljen je između lijeve potkoljenice i prednjeg lijevog dijela vozila. U nastavku je tijelo bilo nabačeno na poklopac motora i vjetrobransko staklo, nakon čega se odvojilo od vozila i palo na kolnik ispred mjesta naleta (promatrano u smjeru kretanja vozila). Naletna brzina je mogla iznositi oko 60 km/h. Sa sudskomedicinskog gledišta nema elemenata za utvrđivanje načina kretanja tužitelja prije naleta.

15. Prometnim vještačenjem provedenim po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Igoru Jakopliću utvrđeno je da je prilikom prometne nezgode je došlo do naleta vozila osiguranika tuženika RENAULT reg. oznake [registarska oznaka]▫896-EC na tužitelja koji se kao pješak zajedno sa stradalim AC nalazio na kolniku uz lijevu stranu zaustavljenog vozila oštećenika ALFA ROMEO reg. oznake [registarska oznaka]▫816-DH. Tužitelj je prema nailazećem vozilu koje se kretalo od zapada prema istoku bio okrenut lijevom stranom tijela. Naletna brzina vozila osiguranika tuženika RENAULT na pješake je iznosila oko 64 km/h, a istom brzinom se vozilo kretalo i prije nezgode. Tužitelj se u trenutku naleta nalazio na osiguraniku tuženika gledano lijevoj prometnoj traci odmaknut od razdjelne crte za oko 10 cm. Vozilo osiguranika tuženika RENAULT je u trenutku naleta s polovinom širine čeonog dijela prešlo na svoju suprotnu stranu kolnika. Da se osiguranik tuženika kretao sredinom svoje desne prometne trake i da je raspolagao s prosječnim psihofizičkim sposobnostima, tada bi se s vozilom pri kretanju utvrđenom brzinom od 64 km/h po svojoj desnoj prometnoj traci kod maksimalno mogućeg otklona u lijevo primakao do razdjelne crte na 16 cm, pa slijedi u takvom slučaju ne bi došlo do ove predmetne nezgode. Pješaci su mogli izbjeći nezgodu jedino da se u trenutku iste nisu nalazili na kolniku uz zaustavljeno vozilo oštećenika ALFA ROMEO.

16. Obzirom na prigovore stranaka su je pozvao oba vještaka na ročite radi usmenog očitovanja i dogovaranja na pitanja stranaka.

17. U svom usmenom iskazu stalni sudski vještaci dr. Davora Mayera i Igora Jakoplića su na ročištu koje je održano dana 01. lipnja 2026. godine izjavili da na poseban upit pun. tuženika da li je činjenica da je u zapisniku o očevidu naznačeno da su djelatnici hitne pomoći prilikom intervencije gazili po tragovima na kolniku vještak Jakoplić navodi da su tragovi krhotina nađeni grupirani, dakle nisu bili rasuti u više smjerova, a pomoći istih je utvrđeno mjesto naleta obzirom na poprečnu os kolnika. Treba uočiti i da je mjesto pada tužitelja prilično udaljeno od spornih tragova krhotina pa je vjerojatno da mu je prava pomoć pružena na mjestu pada odnosno na poziciji u blizini traga krvi koji je prometna policija označila s brojem 4. Drugi pješaka je pri naletu upao u vozilo osiguranika tuženika tako da u osnovi vozilo hitne pomoći kao i djelatnici nisu trebali značajnije prelaziti preko tragova krhotina. Tragovi zanošenja nisu mogli biti uništeni ili dislocirani zbit prilaska vozila i djelatnika hitne pomoći. Na poseban upit pun. tuženika od kojeg bi bilo utjecaja da su na zaustavljenom vozilu bila upaljena duga svjetla vještak odgovara da bi bilo otežano ili čak onemogućeno uočavanje stradalih pješaka od strane vozača vozila osiguranika tuženika, ali ista ne bi onemogućavala usmjeravanje vozi.la osiguranika tuženika prema sredini njegove prometne trake, a sve da se radilo o vozaču s prosječnim psihofizičkim sposobnostima. Na poseban upit pun. tuženika da li je zaustavljeno vozilo bilo tehnički označeno (trokut i sl.) vještak navodi da nije bilo nikakvih oznaka niti se spominje u spisu da su bila uključena sva četiri žmigavca. N nema podataka u spisu koji bi govorili da su pješaci na kolniku imali reflektirajuće prsluke. Na poseban upit pun. tuženika da pojasni svoju konstataciju iz nalaza i mišljenja vještak Mayer govori kako sa sudsko medicinskog gledišta nema elemenata za utvrđivanje načina kretanja tužitelja prije naleta pojašnjavam da sam ja mogao utvrditi naletni položaj, dakle na koji način je tužitelj bio okrenut vozilu u trenutku naleta, ali ne mogu utvrditi način na koji je on došao u taj položaj pa je tako prihvatljivo i da se uoči naleta nije kretao već da je stajao pokraj zaustavljenog vozila Alfa Romeo. Na poseban upit pun. tuženika da li je kolnik mjesto po kojem se kreću pješaci ili vozila vještak odgovara da je kolnik primijenjen za kretanje vozila primarno.

18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka dr. Davora Mayera i dipl. ing. Igora Jakoplića, obzirom da je isti dan po stručnim osobama, nakon izvršenog uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužitelja, a nalaz i mišljenje valjano je obrazloženo i dano u suglasju sa suvremenim dostignućima znanosti.

19. Odredbom čl. 46. st. 1. ZSPC-a vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život i zdravlje.

20. Odredbom čl. 124. st. 1. ZSPC-a određeno je da se pješak ne smije kretati ni zadržavati na kolniku, a st. 2. istog članka je određeno da se pješak mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka. Odredbom čl. 125. st. 2. istog Zakona je određeno da ako se pješak kreće kolnikom mora se kretati što bliže rubu kolnika na način kojim ne ometa i ne sprječava promet vozila.

21. Iz svih naprijed provedenih dokaza sud je utvrdio da se prometna nesreća dogodila 9. studenoga 2019. godine na području Posedarja. Iz smjera suprotnog od kretanja vozila osiguranika tuženika došao je do mjesta štetnog događaja vozač AC te se zaustavio sa svojim autom i izašao iz njega. Istome je prišao tužitelj NC te su oni počeli razgovarati. Iz suprotnog smjera od smjera kretanja vozača AC došao je vozač ČC koji je tom prilikom upravljao osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] te je dolaskom do NC i AC iste udario svojim vozilom na način da je od siline udarca NC odletio nekolikom metara dalje dok je AC odbačen na vjetrobransko staklo vozila ČC, zatim je isto probio sa glavom te uletio u unutrašnjost vozila.

22. Što se tiče brzine vozila ČC sud je istu utvrdio provedenim prometnim vještačenjem te je ista iznosila prije nezgode te neposredno u trenutku naleta oko 64 km/h te sud nije poklonio vjeru djelu iskaza svjedoka ČC da je ta brzina iznosila oko 45 km/h smatrajući da svjedok time pokušava umanjiti svoju odgovornost. Nadalje, sud je utvrdio da se tužitelj u trenutku naleta nalazio na suprotnoj prometnoj traci od trake kojom se kretao svjedok ČC i to cca 10 cm od razdjelne linije.

23. Vezano uz ponašanje sudionika ove prometne nesreće valja naglasit da su točni navodi tuženika da kolnik ne služi za kretanje pješaka već za kretanje motornih vozila sukladno odredbama čl. 124. i 125. ZSPC-a. Ali, ovaj sud isto tako smatra da se u ovom slučaju radilo o administrativnoj grešci u kretanju tužitelja, dakle o kršenju naprijed citiranih odredba zakona no da taj prekršaj nije u uzročno posljedičnoj vezi sa samim nastankom štetnog događaja.

24. Naime, da se osiguranik tuženika ČC kretao sa svojim vozilom sukladno odredbi čl. 46. st. 1. ZSPC-a, dakle sredinom svoje prometne trake tada bi prošao pored NC i AC i do same prometne nesreće uopće ne bi došlo. Valja naglasiti da je prometnim vještačenjem temeljem materijalnih tragova na cesti (ostaci laka, sitnih čestica i dijelova) jasno utvrđeno da je vozilo osiguranika tuženika s polovinom širine čeonog dijela vozila prešlo na svoju suprotnu traku kolnika te da je upravo to protupravno kretanje osiguranika tuženika uzrokom naleta na navedene pješake i nastanka štetnog događaja.

25. Dalje valja naglasiti da je u odnosu na pješaka motorno vozilo opasna stvar te sukladno čl. 1064. ZOO-a za štetu počinjenu od opasne stvari odgovara njen vlasnik odnosno njegov osiguravatelj. Nadalje, odredom čl. 1069. st. 1. i 4. ZOO–a jasno je određeno da za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara vlasnik istog s tim da je tužitelj treća osoba obzirom da nije niti vlasnik niti neovlašteni korisnik a niti osoba zadužena u vezi s motornim vozilom kojim je upravljao svjedok ČC. Slijedom svega naprijed navedenog sud je utvrdio da je za nastanak i posljedice predmetne prometne nesreće isključivo odgovoran tuženik kao osiguravatelj vozila Renault reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ČC, odnosno tguženik kao njego osguravatelj te stoga sud nije prihvatio prigovor suodgovornosti tužitelja za nastanak i posljedice ove prometne nezgode.

26. Na okolnost osnova i visine tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid i pročitao cjelokupnu medicinsku dokumentaciju tužitelja te je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskim vještacima za medicinu dr. Miljenku Franiću i dr. Tomislavu Breitenfeldu.

27. Provedenim medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Miljenku Franiću kirurgu ortopedu, sud je utvrdio da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio višeiverni lom obje kosti lijeve potkoljenice, subduralni hematom, lom temporalne, zigomatične, sfenoidne kosti lijevo, lom maksilarnog sinusa lijevo i posttraumatsku glavobolju. U više navrata je bio operacijski liječen te je proveo više puta fizikalnu rehabilitaciju. Nakon završenog liječenja zaostaju bolne i ograničene kretnje lijevog koljena i lijevog gležnja, česte glavobolje, povremeno mutan vid te dvoslike. Zaostaju ožiljci u području lijevog koljena i potkoljenice kao posljedica operacijskog liječenja. Navedene ozljede su u uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem. Liječenje je završeno krajem kolovoza 2019. godine.

28. Tužitelj je trpio fizičku bol jakog intenziteta trajnog karaktera imao je ukupno 4 dana, srednje jakog intenziteta ukupnog trajanja 20 dana, a slabijeg intenziteta ukupno 30 dana, dok manje bolove koje povremeno još uvijek ima, pribrajamo pojačanim naporima. Takozvani primarni strah koji se javlja u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je kratkotrajan i intenzivan. Tzv. sekundarni strah, koji je proistekao iz zadobivenih ozljeda i njihovih posljedica bio je jakog intenziteta 3 dana, srednje jakog intenziteta 15 dana, a slabijeg intenziteta 30. Trajne posljedice zadobivenih ozljeda smanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužitelja s ortopedsko traumatološkog stajališta za 10% u kojem će obimu trpjeti duševne boli i morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu. Tuđa pomoć i njega bila je potrebita 60 dana po 2 sata dnevno, te još 60 dana po 1 sata dnevno, a vezano uz pomoć pri oblačenju i svlačenju odjeće, obavljanju osobne higijene, nabavku namirnica i pripremu hrane te obavljanje kućanskih poslova, odlaska liječniku. Naruženje slabijeg stupnja je zaostalo obzirom na opisane ožiljke u području lijevog koljena i potkoljenice.

29. Zatim, sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Tomislavu Breitenfeldu neurologu te je temeljem tog vještačenja utvrđeno da su kod tužitelja zastale trajne posljedice kraniocerebralne ozljede i razvoja karotidnokavernozne fistule, što je u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Opisane ozljede su sa neurološkog stanovišta smanjile opću i radnu sposobnost te rezultirale trajnim po0sljedicama do 20 %.

30. Obzirom na dva medicinska nalaza i mišljenja sud je proveo usuglašavanje istih. U pisanom usuglašenom nalazu i mišljenje vještaci su utvrdili da trajne posljedice iznose 28 %, a da su sve ostale ocjene kao u nalazu i mišljenju dr. Miljenka Franića. Obzirom na prigovore tužitelja sud je pozvao doktore vještake na ročište radi obrazlaganja nalaza i mišljenja te očitovanja na pitanja stranaka.

31. U svom usmenom očitovanju danom na ročištu koje je održano dana 07. studenog 2024. godine stalni sudski vještaci dr. Miljenko Franić i dr. Tomislav Breitenfeld su izjavili da je procjena svih vidova šteta sa neurološke strane donesena sukladno pravilima struke što znači da je uzeta u obzir težina ozljeda u štetnom događaja, klinički tijek liječenja i nalazi učinjene dijagnostičke obrade te konačno neurološki pregled koji sam izvršio. Kako je u svom nalazu i mišljenju naveo tužitelj je prilikom pregleda iznosio brojne subjektivne smetnje ali ispadi koje sam opito u neurološkom statusu ukazuju da se relativno dobro oporavio od teške ozljede glave, kranio cerebralne ozljede. Stoga smatra da je procjena svih vidova štete s neurološkog stanovišta potpuno objektivna, a kako nema novih elemenata pri istome u potpunosti ostaje. Na posebni upit pun. tužitelja izjavljuje da težinu kranio cerebralne ozljede nakon provedenog liječenja u trenutku izrade nalaza i mišljenja cijeni sa 20% potrebe za ulaganjem pojačanih napora. Na upit pun. tužitelja izjavljuje da ne može razdijeliti posljedice kranio cerebralne ozljede sa naglaskom na potencijalne dvoslike zato jer tužitelj navodi da ima dvoslike ali one nisu nikada objektivizirane oftalmološkim ili neurološkim ispadima odnosno s poremećajem pokretljivosti očnih jabučica koji bi doveo do pojave dvoslike. Na upit pun. tužitelja u vezi prigovora o procjeni trajanja slabih bolova navodi da je mišljenja prema karakteru zadobivene ozljede i tijeku liječenja da su bolovi korektno procijenjeni te pri toj svojoj ocjeni i ostajem. Vještaci navode da ostaju u cijelosti kod objedinjenog nalaza i mišljenja.

32. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka dr. Miljenka Franića i dr. Tomislava Breitenfelda, obzirom da je isti dan po stručnim osobama, nakon izvršenog uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužitelja, a nalaz i mišljenje valjano je obrazloženo i dano u suglasju sa suvremenim dostignućima medicinske znanosti.

33. Temeljem odredbe čl. 19 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZOO-a), a u vezi s čl. 1100 i čl. 1089 istog zakona tužitelj ima pravo od tuženog zahtijevati naknadu neimovinske i imovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti.

34. Obzirom da utvrđeni opseg duševnih boli zbog nastanka trajnih posljedica kod tužitelja, a na osnovi čl. 1100 ZOO-a i čl. 223 ZPP-a, ovaj sud smatra da bi za tužitelja po ovom kriteriju bila primijenjena pravična novčana naknada u iznosu od 6.150,00 EUR. S obzirom na jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih boli kod tužitelja, a na osnovi čl. 1100 ZOO-a i čl. 223 ZPP-a, ovaj sud smatra da bi za tužitelja po ovom kriteriju bila primijenjena pravična novčana naknada u iznosu od 1.613,00 EUR. Obzirom na utvrđeni intenzitet i trajanje pretrpljenog straha kod tužitelja, a na osnovi odredbe čl. 1100 ZOO-a i čl. 223 ZPP-a, ovaj sud smatra da bi za tužitelja po ovom kriteriju bila primijenjena pravična novčana naknada u iznosu od 1.300,00 EUR. Imajući u vidu stupanj i vidljivost naruženja kod tužitelja, a na osnovi odredbe čl. 1100 ZOO-a i čl. 223 ZPP-a, ovaj sud smatra da bi za tužitelja po ovom kriteriju bila primijenjena pravična novčana naknada u iznosu od 1.050,00 EUR.

35. Tuđa pomoć i njega je, prema vještacima, tužitelju bila potrebna u trajanju 2 sata dnevno kroz 60 dana te još 1 sat dnevno kroz daljnjih 60 dana, odnosno ukupno 180 sati. Ovaj sud smatra da bi tužitelju po ovom kriteriju bila primijenjena pravična novčana naknada u iznosu od 3,32 EUR po satu, što ukupno iznosi 597,00 EUR, a što je dopušteno prema slobodnoj ocjeni suda temeljem odredbe čl. 233 ZPP-a.

36. Slijedom navedenog sud je utvrdio visinu štete i to neimovinske štete u iznosu od 10.710,00 EUR te nenovčane imovinske štete (za tuđu pomoć i njegu) u iznosu od 10.710,00 EUR.

37. Nadalje, sud je prihvatio prigovor tužitelja da je u međuvremenu došlo do inflacije koja je značajno smanjila vrijednost novca te da isti više ne odgovara kriterijima koji su postojali u vrijeme donošenja istih. Stoga je sud prihvatio uvećanje iznosa neimovinske štete na iznos od 13.146,90 EUR.

38. Naime, pri utvrđivanju visine naknade neimovinske štete sud je uzeo u obzir orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete donesene od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29.11.2002. godine, njegove izmjene od 05.03.2020. 15.6.2020. godine kao i stopu inflacije koja je prema javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku od 2020. – prosinca 2024. godine iznosila 28,6 %. Stoga je sud prilikom odmjeravanja visine štete vodio računa kako o kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, svim okolnostima koja utječu na visinu pojedine štete, zatim o inflaciji posljednjih 5 godina, te o povećanju potrošačkih cijena prilikom odlučivanja u ovoj pravnoj stvari.

39. Slijedom svega naprijed navedenog sud je utvrdio visinu neimovinske štete u iznosu do 13.146,90 EUR te nenovčane imovinske štete u iznosu od 597,00 EUR. Ali, obzirom da je tuženik već isplatio tužitelju dio naknade štete i to 23.12.2020. godine u iznosu od 3.318,07 EUR za neimovinsku štete te iznos od 241,56 EUR na ime tuđe pomoći i njege sud je tužitelju dosudio na ime neimovinske štete iznos od 9.828,83 EUR te za tuđu pomoć i njegu iznos do 355,44 EUR.

40. Nadalje, sud je na oba navedena iznosa dosudio tužitelju zakonske zatezne kamate od dana 23.12.2019. godine pa do isplate, te su tužitelju iste dosuđene na osnovi čl. 12 st. 4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05 i dalje) i to iz razloga što je tada tuženik imao na raspolaganju odštetni zahtjev tužitelja po kojem je mogao riješiti odštetni zahtjev što je sud utvrdio uvidom sadržaj odgovora tuženika na taj zahtjev (list 37 spisa).

41. Odluka o parničnom trošku stranaka u postupku temelji se na odredbi čl. 154 i 155 ZPP-a, te se trošak sastoji od troška zastupanja stranaka putem odvjetnika uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedinih parničnih radnji te uspjeh u sporu u vrijeme zaključenja glavne rasprave te imajući pri tom u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23 i dr.).

42. Sud je tužitelju priznao trošak sastava odštetnog zahtjeva sa 200,00 EUR (Tbr 28), trošak sastava tužbe od 27.10.2020. godine sa 200,00 EUR (Tbr 7/1), trošak pristupa na ročišta i to 9.3.2021., 3.4.2023., 16.5.2024., 7.11.2024., 4.5.2026. i 1.6.2026. godine sa 200,00 EUR za svako ročište (Tbr 9/1), trošak sastava obrazloženih podnesaka od 4.1.2021., 9.3.2021., 26.5.2022. i 7.5.2026. godine sa 200,00 EUR za svaki podnesak (Tbr 8/1), sastava ostalih obrazloženih podnesaka 13.7.2022., 13.9.2024., 31.10.2024. i 3.2.2026., sa 100,00 EUR za svaki podnesak (Tbr 8/3), trošak pristupa na ročište za objavu sa 100,00 EUR (Tbr 9/3) ili ukupno 2.900,0 EUR. Tom iznosu treba pribrojiti pripadajući PDV od 725,00 EUR, sudsku pristojbu na tužbu od 94,23 EUR, na presudu od 117,95 EUR, trošak medicinskog vještačenja od 199,08 EUR, trošak drugog medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR, te trošak za pristup vještaka od 33,18 EUR, odnosno sveukupno 4.268,52 EUR, a koji trošak je dosuđen tužitelju na teret tuženika sukladno uspjehu u sporu.

43. Tužitelju je na njegov zahtjev dosuđena i kamata na trošak parničnog postupka te je o njenom tijeku i visini odlučeno primjenom odredbe čl. 30 stav 2 Ovršnog zakona i čl. 29 stav 2 ZOO-a 35/05, te su iste dosuđene tužitelju od 30. lipnja 2026. godine pa do isplate.

44. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, dana 30. lipnja 2026. godine.

Sudac:

Hrvoje Vučić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa. Žalba se predaje ovom sudu pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku po pun.