Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-11019/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Gordane Korotaj, predsjednice vijeća, te Nade Horvatović i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. GD, zbog prekršaja iz čl. 199. st. 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. ,42/20. 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.) odlučujući o prigovoru okrivljenika, protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko- goranske, Policijske postaje Crikvenica od 18. svibnja 2025., klasa: 211-07/25- 1/7420, u sjednici vijeća održanoj 30. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu prigovora okr. GD, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, tako da se okr. GD u izrečenu novčanu kaznu 1.280,18 EUR (tisućudvjestoosamdeset eura i osamnaeset centi), na temelju čl. 40. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) uračunava vrijeme smještaja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva 18. svibnja 2025. kao 39,82 EUR (tridesetdevet eura i osamdesetdva centa), pa je okrivljeniku na ime kazne preostalo za platiti 1.240,36 EUR (tisućudvjestočetrdeset eura i tridesetšest centi), koji iznos je dužan platiti u roku trideset dana od primitka ove presude, a ako okrivljenik u tom roku plati dvije trećine preostalog dijela kazne za uplatu, smatrat će se da je kazna plaćena u cjelini.

II. Odbija se prigovor okr. GD kao neosnovan te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prekršajni nalog potvrđuje.

III. Na temelju čl. 139. st. 3. u vezi čl. 138. st. 2. t. 3. c. Prekršajnog zakona okr. GD je dužan platiti troškove drugostupanjskog postupka u iznosu od 30,00 EUR (trideset eura), u roku petnaest dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okr. GD proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 199. st. 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena novčana kazna 1.280,14 eura.

1.1. Istim nalogom okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljana motornim vozilom B kategorije u trajanju 3 mjeseca , u koju će se uračunati vrijeme trajanja mjere opreza određene po policiji. Osim navedenog, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 66,36 eura.

2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog odluke o zaštitnoj mjeri. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

3. Prigovor nije osnovan.

4. Ispitujući pobijani prekršajni nalog na temelju čl. 238. st. 11. i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da prvostupanjsko prekršajno tijelo nije počinilo bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

4.1. Međutim, ispitujući pobijani prekršajni nalog po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da je počinjena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz čl. 196. t. 6. Prekršajnog zakona, jer su povrijeđene odredbe zakona o uračunavanju oduzimanja slobode u vezi s prekršajem.

4.2. Naime, iz izreke pobijanog prekršajnog naloga proizlazi da je okrivljeniku izrečena novčana kazna 1.280,18 eura, međutim prvostupanjsko prekršajno tijelo propustilo je u izrečenu novčanu kaznu uračunati vrijeme oduzimanja slobode u vezi s prekršajem, kako je to propisano odredbom čl. 40. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona. Prilikom uračunavanja izjednačuje se svaki započeti dan oduzimanja slobode te započetih 39,82 eura novčane kazne s jednim danom zatvora. Budući da iz stanja prvostupanjskog predmeta proizlazi da je okrivljenik inkriminirane prilike u 03:11 sati smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva , to je ovaj sud po službenoj dužnosti navedenu nepravilnost otklonio i preinačio odluku o kazni, tako da je okrivljeniku u izrečenu kaznu uračunao 39,82 eura, kako je to navedeno u toč. I izreke ove presude.

5. Treba istaknuti da će se, u smislu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine preostalog dijela kazne za uplatu, u za to određenom roku.

6. Odluka o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju 3 mjeseca utemeljena je na čl. 58. Prekršajnog zakona. I ovaj sud je mišljenja da je, s obzirom na težinu i opasnost djela, prvostupanjsko prekršajno tijelo opravdano i zakonito izreklo tu zaštitnu mjeru. Navedeno ponašanje, zbog naravi počinjenja i velikog ugrožavanja sudionika u prometu upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa. Naime, po sudsko medicinskoj teoriji i praksi osobe pod utjecajem alkohola 1,62 g/kg nalaze u pijanom stanju, u kojem su intelektualne funkcije jako sužene, izražena je dremljivost, osoba nije sposobna koncentrirati se, povremeno se gubi prisebnost, a shvaćanje opasnosti svedeno je na minimum. Stoga je primjena ove zaštitne mjere nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Zaštitna mjera je određena u minimalnije zakonom propisanom trajanju (od jednog mjeseca do dvije godine) razmjerno težini počinjenog djela i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i stupnjem opasnosti počinitelja, u skladu s naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju. Po ocjeni ovog suda, okolnosti koje okrivljenik paušalno ističe u prigovoru o neophodnosti upravljanja motornim vozilom zbog potreba posla i životnih potreba, nisu od utjecaja osnovanost i pravilnost odluke prvostupanjskog tijela o zaštitnoj mjeri, budući da bi takve okolnosti bile poznate i u vrijeme počinjenja djela. Ovaj sud smatra da je to razlog više da se okrivljenik pridržava prometnih propisa.

7. Paušalni iznos troškova drugostupanjskog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota je, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije),s obzirom na složenost i trajanje postupka. Iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška postupka blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

8. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. i čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 30. lipnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi primorsko-goranskoj, Policijskoj postaji Crikvenica u 3 otpravka: za spis i okrivljenika.