Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž Zk-75/2024-2

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Nataši Peršić Brleković, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Novom Zagrebu, radi ispravka uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Z-16943/2024 od 5. srpnja 2024., 30. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Z-16943/2024 od 5. srpnja 2024.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda, u točki I. izreke, odbijen je prigovor predlagatelja te se potvrđuje rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-14827/2024 od 11.6.2024., a u točki II. određena je zabilježba prigovora.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremenu žalbu podnio je predlagatelj sadržajno se pozivajući na žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 3. u svezi članka 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP), koja se primjenjuje na temelju odredbe članka 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19.,128/22., 155/23. i 127/24. - dalje ZZK), predlažući pobijano rješenje preinačiti na način da sud dopusti zatraženi ispravak uknjižbe prava vlasništva.

2.1. U žalbi predlagatelj u bitnome navodi da je zatražio ispravak upisa na temelju odluke Vlade o upravljanju državnom imovinom na graničnim prijelazima (NN 15/95 – dalje Odluka Vlade) i sukladno odredbi članka 35. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14. i 81/15. - pročišćeni tekst - dalje ZV) te mišljenja DORH-a od 28.1.2014. na način da se upiše vlasništvo predlagatelja kao javno dobro u općoj uporabi pod upravom Ministarstva financija. Žalbom ukazuje na pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da postoji zapreka za udovoljenje prijedlogu unatoč nepostojanja lex specialisa temeljem kojeg bi granični prijelaz bio određen kao javno dobro u općoj uporabi jer da su u tom smislu primjenjive odredbe Zakona o cestama (Narodne novine broj 144/21) dok je sukladno odredbi članka 35. stavak. 2. ZV-a donijeta navedena Odluka Vlade kojom je dana na upravljanje državna imovina na graničnim prijelazima Ministarstvu financija.

3. Žalba nije osnovana.

4. U donošenju pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 365. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a u svezi s člankom 99. stavak 2. ZZK.

5. Predmet postupka je ispravak uknjižbe prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se upisano pravo vlasništva Republike Hrvatske izmijeni na način „Republika Hrvatska, javno dobro u općoj uporabi pod upravom Ministarstva financija“.

6. Prvostupanjski sud utvrđuje da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta pravilno odbijen prijedlog predlagatelja za ispravak uknjižbe u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] jer da se radi o graničnom prijelazu između Republike Hrvatske i Republike Slovenije što da proizlazi iz priloženog geodetskog elaborata te da niti jednim mjerodavnim propisom nije izričito propisano da bi granični prijelazi predstavljali javno dobro u općoj uporabi u smislu odredbe članka 35. stavak 4. ZV-a, a koja opća odredba ne može biti isključivi temelj da bi se u redovitom zemljišnoknjižnom postupku graničnom prijelazu utvrdio status javnog dobra u općoj uporabi, tim više što isto ne proizlazi niti iz sadržaja Odluke Vlade na koju se predlagatelj poziva.

6.1. Slijedom izloženog sud prvog stupnja zaključuje da predlagatelj nije dostavio niti jednu ispravu koja bi mogla poslužiti kao temelj za upis javnog dobra u općoj uporabi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a niti se takav upis može dopustiti izravno temeljem bilo koje zakonske odredbe kao što se ne može upisati ni da je predmetna nekretnina pod upravljanjem Ministarstva financija u smislu odredbe članka 22. stavak 4. i 5. ZZK, iz kojih razloga prvostupanjski sud utvrđuje prigovor neosnovanim i pozivom na odredbu članka 145. stavak 4. ZZK odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.

7. Izneseno pravno shvaćanje i zaključak prvostupanjskog suda kao pravilan i na zakonu utemeljen prihvaća i ovaj sud.

8. Protivno žalbenim navodima predlagatelja granični prijelaz niti jednim mjerodavnim propisom nije izričito definiran kao javno dobro u općoj uporabi. Granični prijelazi su mjesta određena/definirana/uređena posebnim propisima i uredbama, pa tako npr. i odredbama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije (Narodne novine broj 40/16 i 52/25), odredbama Zakona o nadzoru državne granice (Narodne novine broj 83/13, 27/16, 114/22, 151/22 i 13/26), odredbama Uredbe o graničnim prijelazima Republike Hrvatske (Narodne novine broj 79/13, 38/20, 68/20, 88/22 i 1/23) te su pod nadzorom raznih državnih tijela. Međutim, niti jednim propisom granični prijelazi nisu navedeni među vrstama javnih dobara u općoj uporabi poput cesta, željezničke ili komunalne infrastrukture te nisu pravno definirani kao javno dobro u općoj uporabi u smislu zakonskih definicija o javnim dobrima u općoj uporabi (npr. Zakon o cestama, Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakon o željeznici) kao niti Odlukom Vlade na koju se pogrešno poziva predlagatelj, a koja također ne navodi granični prijelaz kao javno dobro u općoj upravi, kako to pravilno zamjećuje prvostupanjski sud.

9. Slijedom izloženog pravilno prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelj nije dostavio niti jednu ispravu kao temelj za upis predmetne nekretnine sa statusom javnog dobra u općoj uporabi te da da se isto ne može dopustiti na temelju niti jedne zakonske odredbe pa tako niti uopćene odredbe čanka 35. stavak 4. ZV -a kako to pogrešno tumači predlagatelj.

10. Iz navedenih razloga, obzirom da postoje zapreke za provođenje predloženog ispravka upisa sukladno odredbi članka 117. stavak 1. c) ZZK, pravilno je prvostupanjski sud odbio prigovor predlagatelja te je pozivom na odredbu članka 149. stavka 3. ZZK-a valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te naložiti brisanje zabilježbe žalbe i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 30. lipnja 2026.

Sutkinja

Nataša Peršić Brleković