Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Ovr-480/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 (Ministarstvo financija) zastupana po ODO-u u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, protiv ovršenika CJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Ćosiću, odvjetniku u Imotskom, radi ovrhe, rješavajući žalbu ovršenika izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj Ovr-327/2023-7 od 11. rujna 2024., 30 lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom poslovni broj Ovr-327/2023-7 od 11. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja djelomično je prihvaćena žalba ovršenika te rješenje o ovrsi tog suda broj Ovr-327/2023. od 20. kolovoza 2024. preinačeno u točki I izreke na način da sud određuje ovrhu na novčanim sredstvima predloženu u prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja podnesenom 2. lipnja 2023. uz uvjet da ovršenik ne ispuni svoju obvezu isplate novčane tražbine u iznosu od 682.910,33 eura ovrhovoditelju u roku od 15 dana, a koji je rok je ostavljen ovršeniku za dobrovoljno ispunjenje te obveze.

2. Protiv tog rješenja žali se ovršenik iz svih žalbenih razloga.

3. U žalbi navodi da ovrhovoditelj nije dostavio ovršnu ispravu na kojoj je potvrda pravomoćnosti i ovršnosti pa slijedom toga da isprava koju je ovrhovoditelj dostavio nije ovršna isprava. Pored toga ističe i prigovor stvarne nenadležnosti suda prvog stupnja, pri čemu se poziva na odredbu iz članka 288. Stečajnog zakona („Narodne novine“ br. 71/15 i 104/17; dalje SZ).

Predlaže pobijano rješenje ukinuti i odbiti prijedlog za ovrhu podredno odbaciti i obustaviti ovršni postupak.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pozivajući se na bitnu povredu odredaba postupka, ovršenik u žalbi ne obrazlaže u čemu bi se ostvario taj žalbeni razlog, a pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu iz članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje OZ), utvrdio da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena ni jedna od tih povreda.

6. Sud prvog stupnja u okviru ovlasti iz odredbe članka 51. stavak 2. OZ-a donosi rješenje kojim djelomično prihvaća žalbu ovršenika te rješenje o ovrsi broj Ovr- 327/2023 od 20. kolovoza 2024. preinačava u točki I izreke na način da određuje ovrhu nad novčanim sredstvima predloženo u prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja podnesenom 2. lipnja 2023. uz uvjet da ovršenik ne ispuni svoju obvezu isplate novčane tražbine u iznosu od 682.910,33 eura ovrhovoditelju u roku od 15 dana a koji rok ostavlja ovršeniku za dobrovoljno ispunjenje te obveze.

7. Takvo postupanje suda prvog stupnja je pravilno.

8. Naime, odredbom članka 22. OZ-a propisano je da se ovrha određuje na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako tim zakonom nije drukčije određeno, a člankom 23. točka 7. OZ-a, da je ovršna isprava, druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava ( članak 287. stavak 2. Stečajni zakon - "Narodne novine" br. 71/15, 104/17, 36/22, 27/24.)

9. Odredbom članka 25. stavak 1. OZ-a propisano je da sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje ovršno je ako je postala pravomoćna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke ovršeniku ako zakonom nije drukčije određeno.

10. Odredbom članka 29. stavak 2. OZ-a propisano je ako ovršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje u njoj mora biti određen rok za dobrovoljno ispunjenje. Prema stavku 2. istog članka, ako u ovršnoj ispravi iz stavka 2. nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje taj rok određuje sud rješenjem o ovrsi.

11. Određivanje roka za dobrovoljno ispunjenje u sudskoj odluci nije nužna pretpostavka njezine podobnosti za ovrhu. Ako taj rok nije određen u ovršnoj ispravi, a trebao je biti, odredit će ga ovršni sud u rješenju o ovrsi. U tom slučaju ovršnost sudske odluke nastupa tek ako ovršenik u rok koji mu je odredio sud u rješenju o ovrsi ne ispuni ovrhovoditeljevu tražbinu prije isteka teko određenog roka sudska odluka, iako pravomoćna, nije podobna za ovrhu jer joj nedostaje kvaliteta ovršnosti (članak 26. stavak 2. OZ-a).

12. Ovršnost sudske odluke nastupa dakle kad ovršenik u roku određenom rješenjem o ovrsi ne ispuni ovrhovoditeljevu tražbinu budući da, kad rok za ispunjenje nenovčane tražbine nije određen ovršnom ispravom, već rješenjem o ovrsi, naknadni rok od 15 dana ima značaj paricijskog roka tj. roka ostavljenog ovršeniku za dobrovoljno ispunjenje dužne činidbe.

13. U konkretnom slučaju ovršenik ne tvrdi da bi ispunio tražbinu ovrhovoditelja utvrđeno rješenjem Trgovačkog suda u Splitu broj St-246/2013 od 12. studenog 2014., u naknadno određenom paricijskom roku u kojem je ista postala ovršna.

14. Radi navedenog, ovršenik neosnovano prigovara, da bi određivanje ovrhe bilo protivno pravilima ovršnog postupka.

15. U odnosu na žalbene navode ovršenika treba reći da je stečajni postupak nad imovinom dužnika CJ vlasnika obrta [obrt] koji je vođen pred Trgovačkim sudom u Splitu rješenjem tog suda broj St-246/2013 od 4. veljače 2019. zaključen, te je određeno brisanje stečajnog dužnika iz obrtnog registra, te je stoga obrt [obrt] čiji je vlasnik ovršenik prestao postojati temeljem navedenog rješenja. Ovršenik kao vlasnik obrta temeljem članka 36. Zakona o obrtu odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obaveze koje su nastale obavljanjem obrta , pa nakon dovršetka stečajnog postupka, stečajni dužnik je prestao postojati, te ovrhovoditelj sada provodi ovrhu na novčanim sredstvima protiv fizičke osobe, te se upravo stoga stvarna nadležnost temelji na primjeni članka 37. stavak 1. OZ-a. U takvoj situaciji ovršenik se neosnovano poziva na odredbu članka 288. Stečajnog zakona.

6. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz članka 380. točka 2. u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.

U Rijeci, 30 lipnja 2026.

Sutkinja

Helena Vlahov Kozomara