Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Posl.br. Pn-2338/2024-34

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Blaženki Butigan Matić u pravnoj stvari tužitelja MČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Branki Štajduhar, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 14. travnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Irene Jurec Baras, odvjetnice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 30. lipnja 2026.

    p r e s u d i o j e:

    I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Ulica Vatroslava Jagića 33, 10000 ZAGREB, OIB: 26187994862 da tužitelju MČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, iznos od 795,37 EUR sa zateznom kamatom počev od 04. ožujka 2022. do isplate, sve to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

    II. Odbija se tužitelj sa dijelom zahtjeva za isplatu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 534,63 EUR sa zateznom kamatom počev od počev od 04. ožujka 2022. do isplate sve to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

    III. Tuženik je dužan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka od 1.618,38 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 26. lipnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

    IV. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi navodi kako je stradao dana 23.09.2020. godine u 18:45 sati u Zagrebu, naselje Trnje, Slavonska avenija, kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] na koje je sa stražnje strane naletjelo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] osigurano kod tuženika. Protiv vozača vozila osiguranog kod tuženika CČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podneseno je izvješće o počinjenom prekršaju. Tužitelj se javio u Klinički bolnički centar Zagreb gdje su mu dijagnosticirali ozljedu: Distensio mm.paravertebrales colli, nošenje mekog Schantzovog ovratnika i uzimanje analgetika. III. Uslijed zadobivenih ozljeda tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je tijekom liječenja trpio dugotrajne i intenzivne bolove i strah, imao je bolove u vratnoj kralježnici i glavi te trnce lijeve šake i šumove u desnom uhu te ograničenu pokretljivost rotacije glave u lijevo. Tužitelj je morao uzimati analgetike i strogo mirovati te mu je tijekom liječenja trebala pomoć i njega druge osobe. Tužitelj je dana 24. veljače 2021. godine započeo fizikalnu terapiju koju je obavljao u kontinuitetu do 21.03.2022. godine. Po završetku liječenja, utvrđeno je da su tužitelju kretnje u vratnoj kralježnici i dalje bolne te su trnci lijeve ruke i dalje prisutni. Također, tužitelju je preporučeno izbjegavati duži rad u prisilnom položaju za vratnu kralježnicu. Tužitelj je nastavio obavljati održavajuću rehabilitaciju na kojoj mu je propisana daljnja uporaba analgetika. Slijedom navedenog, brojne ozljede kod tužitelja su unatoč provedenom liječenju dovele do smanjenja životne i poslovne aktivnosti uslijed čega trpi duševne boli, pa slijedom svega navedenog, a prema konačnom zahtjevu iz podneska od 23.03.2026. tužitelj potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 1.330,00 sa zateznom kamatom od 04.03.2022. do isplate, kao i iznos parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

    2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako priznaje činjenicu da je vozilo registarske oznake [registarska oznaka], na dan nastanka prometne nesreće bilo osigurano kod tuženika policom AO broj 010912322055. Tuženik priznaje nastanak štetnog događaja i odgovornost. Nije sporno da se tužitelj u mirnom postupku odštetnim zahtjevom obratio tuženiku, koji mu je na ime naknade neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete isplatio ukupan nesporan iznos od 2.614,63 EUR, kao što i tužitelj navodi u tužbi. Isplatom navedenog nespornog iznosa tuženik smatra da je u cijelosti ispunio obvezu prema tužitelju zbog čega se svako daljnje potraživanje tužitelja, kako na ime glavnice, tako i na ime zateznih kamata ukazuje neosnovanim. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijske kriterije te sudsku praksu u sličnim slučajevima. Tuženik se ne protivi da se na trošak i rizik tužitelja provede medicinsko vještačenje, ali predlaže da u cilju razgraničenja tegoba uzrokovanih ozljedom u štetnom događaju i prijašnjih bolesti, kao i njegovog općeg zdravstvenog stanja prije nezgode, sud istog obveže da dostavi u spis sljedeću dokumentaciju: - zdravstveni karton tužitelja od liječnika primarne zdravstvene zaštite, - originalnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na ozljede zadobivene u štetnom događaju, radi uvida odnosno njene usporedbe s preslikama dostavljenim uz tužbu. Naime, za sve one posljedice koje su danas prisutne kod tužitelja, a nisu u svezi sa štetnim događajem, tuženik ne može odgovarati, a radi utvrđenja tog činjeničnog stanja, nužno je izvršiti uvid u cjelokupni ovjereni zdravstveni karton tužitelja i ostale gore predložene dokaze. Nadalje, tuženik osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata budući da ne postoji obveza tuženika prema tužitelju, stoga isti nije ni mogao pasti u zakašnjenje. Opreza radi, tuženik ističe da sve i kada bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu daljnjeg iznosa s osnova naknade štete, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da bi iste, ukoliko bi zahtjev i bio osnovan, mogle teći samo od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljeva zdravstvenog stanja narušenog štetnim događajem. Također se osporava zahtjev za zakonskim zateznim kamatama na imovinsku štetu po osnovi tuđe njege i pomoći, a kako to potražuje tužitelj u tužbi iz razloga jer se radi o imovinskoj nenovčanoj šteti koja nije reparirana pa kamata može teći samo od presuđenja. Zaključno, tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

    3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Potvrdu MUP-a od 23.09.2020. (list 5-6 spisa), presliku medicinske dokumentacije tužitelja (list 7-164, 185-270 spisa), Izvješće HZZO-a o privremenoj nesposobnosti za rad (list 165-166 spisa), te proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Božidaru Šebečiću (list 273-278 spisa), pisanom dopunom vještva (list 298-300 spisa).

    4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 48/11 i 25/13 u daljnjem tekstu: ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

    5. Među parničnim strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, štetni događaj, te da je tužitelj u opisanoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede,, kao i da je tuženik tužitelju u mirnom postupku isplatio nesporni iznos štete od 2.614,63 EUR.

    6. Među stranaka je sporna osnov i visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa.

    7. Na okolnost osnovanosti i visine zahtjeva sud je iz vještva dr. Božidara Šebečića utvrdio kako je tužitelj rođen 1972. god. je dana 23.09.2020. godine stradao u prometnoj nesreći kao vozač osobnog automobila (udarac u stražnji dio vozila dok je stajao na semaforu). Zadobio je istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu. Liječen je imobilizacijom vrata Schantzovim ovratnikom, mirovanjem, analgeticima. Proveo je fizikalnu terapiju u više navrata. Zbog zadobivene ozljede kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, po završetku liječenja kod tužitelja su zaostali kronični bolovi u vratu, povremeni bolovi i trnci u lijevoj ruci, osjećaj napetosti i ukočenosti vrata. Teško okreće glavu, kretnje vratne kralježnice su bolne, ograničene u manjem stupnju. EMNG ukazuje na umjerenu kroničnu radikularnu leziju C5 lijevo, umjerenu kroničnu kompenzirana radikularna lezija C7 lijevo i C8Th1 obostrano. Smanjenje životne aktivnosti iznosi 4%. Prema preslici zdravstvenog kartona, prije štetnog događaja u jednom navratu je bio kod svog liječnika zbog bolova u vratu. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji, tužitelj je u trenutku štetnog događaja imao umjerene degenerativne promjene vratne kralježnice koje su dijelom odgovorne za sadašnje trajne posljedice. Prema slobodnoj procjeni vještaka degenerativne promjene vrata i ozljeda vrata u štetnom događaju u podjednakim omjerima su odgovorne za sadašnje smanjenje životne aktivnosti, odnosno degenerativne promjene vratne kralježnice uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 2% a ozljeda vrata iz štetnog događaja 2%. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno. Zaostali povremeni bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 5 dana, manjeg intenziteta 7 tjedna kumulativno. Tuđa pomoć je bila potrebna u opsegu 2 sata dnevno 3 tjedna za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane I sl.. Liječenje tužitelja je završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 23.11.2021. godine. Medicinska dokumentacija nakon toga se odnosi na održavajuću rehabilitaciju.

    8. Prigovarajući istom vještvu u podnesku od 25.06.2026. tužitelj je naveo da prigovara ocjeni smanjenja životne aktivnosti jer smatra da je ista neprimjereno niska i neutemeljena na medicinskoj dokumentaciji. Prvenstveno, vještak u svome mišljenju navodi kako su degenerativne promjene vratne kralježnice koje su nastale prije štetnog događaja i ozljeda vrata zadobivena u štetnom događaju, u podjednakim omjerima odgovorne za sadašnje smanjenje životne aktivnosti, što je potpuno pogrešno te nije utemeljeno u nalazima koji prileže medicinskoj dokumentaciji tužitelja. Vještak navodi da je tužitelj prije štetnog događaja bio u jednom navratu kod svog liječnika zbog bolova u vratu. Prvenstveno, nadasve je apsurdno temeljiti zaključak o ranijem smanjenju životne aktivnosti u bilo kojem postotku temeljem samo jednog posjeta liječniku. Nadalje, nije jasno niti na koji se nalaz vještak poziva budući da je iz nalaza koji prileže medicinskoj dokumentaciji razvidno da je tužitelj prije štetnog događaja svome liječniku prijavio bolove u leđima, a ne bolove u vratnoj kralježnici. Tom prilikom tužitelju je dijagnosticirana bol u leđima (dorzalgija) bez da je precizirano u kojem točno dijelu leđa, stoga vještak ne može sa sigurnošću tvrditi da se radilo o bolovima u vratnoj kralježnici. Jednako tako, prije štetnog događaja tužitelj nije imao trnce i bolove u lijevoj ruci niti mu je kretanje vratom bilo u tolikoj mjeri ograničeno, već je navedeno nastupilo izravno i isključivo kao posljedica štetnog događaja. Prema tome, zaključak vještaka da su degenerativne promjene jednako odgovorne za smanjenje životne aktivnosti kao i ozljeda vrata zadobivena u štetnom događaju, u potpunosti je pogrešan te doprinosi smanjenju pravične naknade na štetu tužitelja, posebice uzevši u obzir trajnu ograničenost pokreta vratne kralježnice tužitelja, povremene bolove u vratu, potrebu za kontinuiranom rehabilitacijom kroz razdoblje dulje od 3 godine, ograničenja u obavljanju svakodnevnih poslova te, u konačnici, ograničenja u obavljanju fizički zahtjevnog posla policijskog službenika. Nadalje, u odnosu na pretrpljene fizičke bolove i strah, vještak ih je u svome nalazu utvrdio u kratkim intervalima, posebice u odnosu na jake bolove te u odnosu na sekundarni strah jačeg intenziteta, a koji su utvrđeni svaki u trajanju od po samo jedan dan. S obzirom na to da su se kod tužitelja pojavili trnci i bolovi u lijevoj ruci nakon 24 sata od povrede te da se naknadno kod tužitelja pojavila smanjena osjetljivost na dodir te slabiji stisak lijeve ruke, a posebno uzevši u obzir dugotrajnost rehabilitacije, strah i bolovi jačeg intenziteta su kod tužitelja trajali duži period od onog koji je vještak u svome nalazu utvrdio. Stalni bolovi i smetnje u kretanju koji traju godinama, uvelike su utjecali na duševno stanje tužitelja te prouzrokovali neizvjesnost glede ishoda liječenja, ali i posljedica koje bi mogle utjecati na radnu sposobnost tužitelja, posebice uzevši u obzir zahtjevnost i specifičnost posla tužitelja kao policijskog službenika, a koji posao zahtijeva visoku razinu tjelesne spremnosti. Slijedom navedenog, tužitelj u cijelosti osporava visinu naknade nematerijalne štete utvrđenu temeljem nalaza i mišljenja vještaka prof.dr.sc. Božidara Šebečića od 10.05.2025. godine, te u cijelosti ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva preciziranog u podnesku od dana 03.02.2025. godine.

    9. Očitujući se na prigovore tuženika u pisanoj dopuni vještva vještak je naveo kako prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji jasno proizlazi da je tužitelj u trenutku štetnog događaja imao degenerativne promjene vratne kralježnice. CT pretraga vratne kralježnice koja je učinjena neposredno po ozljeđivanju ukazala je na rubni osteofit dorzalno uz trup C7. MR vratne kralježnice učinjena 21.01.2021. pokazala je degenerativne promjene (Dorzalni osteofiti C3 i C4 kralješka. Degeneracija iv. diska u svim segmentima. U segmentima C3/C4 protruzija disk- spondilofit kompleksa. U segmentu C6/C7 protruzija diska). Prema preslici zdravstvenog kartona, tužitelj je 23.01.2020. bio na pregledu kod svog obiteljskog liječnika koji citira nalaz fizijatra: Žali na bolove u vratnom segmentu kralježnice i križima. Uzima analgetika pp. Kretnje u vratnom segmentu uredne u svim smjerovima. PVM napeta, palpatorno bolno osjetljiva. Na kraju postavlja dijagnozu kroničnog bolnog sindroma vratne kralježnice (Sy cervicale chr.). Iz postavljene dijagnoze proizlaze da su tegobe s vratnom kralježnicom kroničnog karaktera. Budući su degenerativne promjene vratne kralježnice jasno utvrđene, u cijelosti ostajem kod ocjene smanjenja životne aktivnosti. U odnosu na prigovor 2. pretrpljenih fizičkih bolova i straha navodi kako su fizički bolovi i strah subjektivna kategorije i ne mogu se objektivno izmjeriti. Ocjenu sam dao uzevši u obzir težinu zadobivene ozljede i priloženu medicinsku dokumentaciju a koristeći svije stručno znanje koje sam stekao tijekom dugogodišnjeg liječenja pacijenata s navedenom ozljedom. Fizički bolovi su ocjenjeni u kumulativno obliku u ukupnom trajanju oko 3,5 mjeseci što znači da je tužitelj bolove trpio i u dužem periodu ali samo povremeno. Bolovi koji su zaostali nakon završetka liječenja uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Kod ocjene fizičkih bolova uzeo sam u obzir da je tužitelj trpio fizičke bolove dijelom i zbog degenerativnih promjena vratne kralježnice. Ocjena fizičkih bolova i straha je u skladu s sudskomedicinskom praksom za tu težinu ozljede vratne kralježnice. Da tužitelj nije trpio intenzivniji strah i jačeg intenziteta upućuje i činjenica da se nije javljao na pregled kod psihijatra.

    10. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio vještvo dr. Božidara Šebečića i njegovu pisanu dopsunu kao objektivno i stručno budući da je sačinjeno temeljem postojeće dokumentacije u spisu, nakon pregleda tužitelja i uvida u zdravstveni karton, te imajući u vidu da je vještak na jasan i transparentan način utvrdio vrstu ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnoj nezgodi, da između predmetnih ozljeda i štetnog događaja postoji jasna uzročno posljedična veza, te da je ocjena kvalifikatornih okolnosti donesena je temeljem navedenog sukladno stručnom znanju i dugogodišnjem kliničkom iskustvu, a vještak je kod ocjene trajnih posljedica jasno razdvojio utjecaj degenerativnih promjena kod tužitelja, a koje potkrjepljuje medicinska dokumentacija, dok je u pisanom vještvu argumentirano otklonio sve prigovore tužitelja.

    11. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

    12. Prilikom donošenja odluke o visini naknade neimovinske štete nastale uslijed povrede prava osobnosti tužitelja sud je uzeo u obzir narav i karakter zadobivene ozljede, činjenicu da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda medicinski obrađen po specijalistu kirurgu traumatologu, neurologu i fizijatru, te provodio fizikalnu terapiju, da je u ovoj nezgodi zadobio istegnuće mišića uz vratnu kralješnicu što usprkos liječenju ozljeda i provedenom fizikalnom terapijom zaostale trajne posljedice koje se manifestiraju u vidu kroničnih bolova u vratu, povremenih bolovi i trnci u lijevoj ruci, osjećaj napetosti i ukočenosti vrata, teško okreće glavu, kretnje vratne kralježnice su bolne, ograničene u manjem stupnju. EMNG ukazuje na umjerenu kroničnu radikularnu leziju C5 lijevo, umjerenu kroničnu kompenzirana radikularna lezija C7 lijevo i C8Th1 obostrano, te će tužitelj i tom obimu morati ulagati pojačane napore u svom životu, iz čega je razvidno da tužitelj trpi fizičke bolove i strah određenog intenziteta i trajanja, a kako to nedvojbeno proizlazi iz predmetnog vještva, a imajući u vidu i starost tužiteljice (rođen 1972.).

    13. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, a sukladno čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08) i čl. 223. ZPP- a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.800,00 EUR.

    14. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 800,00 EUR.

    15. Slijedom navedenog, a imajući u vidu trajanje i intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužitelja u omjeru od 2%, a koje su posljedica predmetne nezgode, a u kojem će isti morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelj ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 400,00 EUR-a.

    16. Na okolnost pružanja pomoći i njege sud je iz predmetnog vještva utvrdio kako je tužiteljici bila potreba tuđa pomoć u trajanju od ukupno 42 sata.

    17. Budući da se inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužitelj mogla pružiti takvu uslugu, sud je imajući u vidu da tužitelj tijekom postupka ne dokazuje da bi mu pomoć i njegu pružale profesionalne osobe, koje inače plaćaju trošak poreza i doprinosa, u nedostatku drugih dokaza ovaj sud je ocijenio da je to 5,00 EUR po satu, te da tužitelj po ovoj osnovi pripadala pravična novčana naknada u iznosu od 210,00 EUR, a u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a.

    18. Slijedom naprijed navedenog tužitelju je dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 3.410,00 EUR, a koji iznos je valjalo umanjiti za nesporno isplaćeni iznos štete od 2.614,63 EUR. pa je tužitelju u konačnici dosuđen iznos od 795,37 EUR, no kako tužitelj konačnim zahtjevom potražuje iznos od 1.330,00 EUR, to je isti odbijena u preostalom dijelu od 534,63 EUR kao prekomjerno zatraženim, a sve to sa zakonskom zateznom kamatom na osnovi čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 ) počev od podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 04.03.2022. do isplate, i to do 30. prosinca 2023. po stopi sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).

    19. Naime, sukladno čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 ) propisano je da je osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako se odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili utemeljeni odgovor na sve točke iz ovršnog zahtjeva u slučaju da su odgovornost za naknadu štete i visina šteta sporne.

    20. Odredbom čl. 4 istog zakona propisano je uda u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1 oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Obzirom da je navedena odredba ZOOP lex specijalis u odnosu na odredbama u kamatama ZOO-a tužiteljici pripadaju zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. 07.05.2022. bez obzira radi li se o naknadi novčane ili ne novčane štete. Iz odštetnog zahtjeva razvidno je da je tužitelj tuženiku dostavio cjelokupnu dokumentaciju, a da je isti zahtjev podnesen 07.05.2022. čime obveza tuženika prema tuženiku dospijeva.

    21. Naime kada bi se tijek zateznih kamata prekidao samim tuženikovim očitovanjem na oštećenikov oštećenih zahtjev tada bi institut zateznih kamata na imovinsku štetu u ovakvim postupcima bio potpuno nesvrsishodan, pa je stoga tužitelju zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć dosuđena od navedenog datuma.

    22. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154 st. 3. ZPP u svezi odredbe čl. 155. ZPP-a, slijedom kojih je tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka za slijedeće parnične radnje: za sastav tužbe 200,00 EUR, za sastav podneska od 03.02.2025., 25.06.2025., 25.02.2026. 200,00 EUR za svaki podnesak, za sastav podneska od 23.03.2026 100,00 EUR, za pristup na ročište 14.02.2025., 19.09.2025., 23.02.2026., 14.04.2026. 200,00 EUR za svako ročište, ukupno 1.700,00 EUR, sve uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 425,00 EUR, a na osnovi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42., kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,55 EUR i presudu u iznosu od 53,10 EUR, a na osnovi Zakona o sudskim pristojbama. ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02 i 26/03, u daljnjem tekstu: ZSP).

    23. Nadalje tužitelju je dosuđen trošak nužnog medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR.

    24. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednost boda, kao i uspjeh stranaka u sporu prema konačnom zahtjevu iz podneska od 23.03.2026. od 1.330,00 EUR i to tužitelja u iznosu od 79,90%, (u osnovi 100% i visini od 59,80 %-dosuđeni iznos od 795,37 EUR podijeljen sa konačnim zahtjevom od 1.330,00 EUR, pa kad se zbroj navedena dva postotka podijele sa 2 dobije se postotak od 79,90%), a tuženika u omjeru od 20,10 % (visina 40,20 % podijeljena sa 2) pa kad se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika, tužitelj je u postupku uspio u omjeru od 59,80%.

    25. Slijedom navedenog tužitelju je sukladno čl. 154.st. 3. i čl. 155. ZPP-a u dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 1.618,38 EUR time da mu je trošak medicinskog vještačenja dosuđen bez obzira na uspjeh u sporu, dok je tuženik zbog svega navedenog u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, pa je slijedom navedenog valjalo u pogledu parničnog troška stranaka odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom III i IV.

    26. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužitelja odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN broj 78/15), a počev od donošenja ove presude, tj. 30. lipnja 2026.do isplate.

    U Zagrebu, 30. lipnja 2026. godine

    Sudac:

    Blaženka Butigan Matić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

    DNA:

    1. pun. tužitelja uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu-53,10 EUR

    2. pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.