Baza je ažurirana 17.07.2025.
zaključno sa NN 78/25
EU 2024/2679
- 1 - Rev 936/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Z., OIB ..., protiv tuženika „C. o.“ d.d. Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnica I. M. B. i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu H. & P. u Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-679/2022-2 od 8. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Koprivnici broj Pn-68/2021-13 od 1. ožujka 2022., u sjednici održanoj 17. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se revizija tuženika i ukidaju presuda Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-679/2022-2 od 8. rujna 2022. i presuda Općinskog suda u Koprivnici broj Pn-68/2021-13 od 1. ožujka 2022. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju iznos 38.588,08 kuna s pripadajućim zateznim kamatama, uz odbijanje zahtjeva tuženika za naknadu troškova postupka.
2. Rješenjem ovog suda broj Revd-1279/2023-2 od 25. travnja 2023. tuženiku je dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja:
„Koje je pravo mjerodavno u predmetima u kojem tužitelj - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, regresno potražuje od osiguratelja štetnika naknadu štete u vidu sukcesivnih mjesečnih isplata obiteljske mirovine - je li to Zakon o mirovinskom osiguranju ili Zakon o obveznim osiguranjima u prometu i koji je od tih zakona mjerodavan - onaj koji je na snazi u trenutku isplate pojedinog iznosa ili nastanka štetnog događaja?“.
3. Postupajući po predmetnom dopuštenju, protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predlaže da ovaj sud preinači, podredno ukine nižestupanjske odluke i predmet vrati na ponovno suđenje.
4. U odgovoru na reviziju, tužitelj je predložio reviziju tuženika odbiti kao neosnovanu.
5. Revizija je osnovana.
6. U skladu s odredbom čl. 391. st. 1. ZPP revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja u odnosu na koje je dopuštena.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju je pretrpio isplatama obiteljske mirovine T. K., kćeri umrle osiguranice V. K. za razdoblje od 10. rujna 2018. do 31. listopada 2021., u iznosu 38.588,08 kuna. Tužitelj potražuje od tuženika iznos isplaćenih mirovina pozivom na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 1290/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 - dalje: ZMO), za koje smatra da se primjenjuju u konkretnom slučaju.
8. Tijekom postupka je utvrđeno da je T. K., kćeri umrle osiguranice V. K., priznato pravo na obiteljsku mirovinu. Osiguranica tužitelja preminula je zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći za koju je odgovoran osiguranik tuženika.
9. Sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev primjenom odredbu čl. 161. ZMO u vezi s odredbom čl. 164. st. 1. i 5. ZMO s obrazloženjem da je ZMO specijalni zakon, koji uređuje materiju naknade štete za novčana davanja koja su isplaćena na teret mirovinskog osiguranja, radi čega se ne primjenjuje odredba čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 - dalje: ZOOP).
10. Tuženik se u reviziji podnesenoj po dopuštenju pozvao na odluke revizijskog suda (odluku broj Rev 2538/2018 od 12. siječnja 2022, Rev 2140/2018 od 13. srpnja 2022., Rev 1354/16 od 18. svibnja 2021.), kojima je izraženo pravno shvaćanje da je u postupcima kakav je i predmetni, mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme kad su isplate izvršene.
11. Prema pravnom shvaćanju ovog suda sadržanom u brojim odlukama (primjerice broj Rev-x 388/2018 od 25. kolovoza 2020., broj Rev 1354/2016 od 18. svibnja 2021., broj Rev 909/2021 od 8. rujna 2021., broj Rev 1437/2021 od 5. siječnja 2022., broj Rev 901/2021 od 27. rujna 2022., broj Rev 12/2022-2 od 12. siječnja 2022., Rev 113/2022 od 9. studenoga 2022., broj Rev 552/2022-2 od 17. svibnja 2022 i broj Rev 1180/2022 od 6. prosinca 2022.), za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih s osnova mirovine, mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO odnosno u vrijeme kad su izvršene isplate mirovine.
12. Slijedom toga, u odnosu na pravno pitanje za koje je dopuštena revizija, treba navesti da je riječ o pravnom pitanju o kojem pobijana odluka odstupa od prakse revizijskog suda, pa zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjskih sudova prilikom odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva, nije pravilno utvrđeno činjenično stanje jer visina štete nije obračunata temeljem odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP, pa nije niti bilo uvjeta za preinačenje nižestupanjskih presuda.
13. Odredbom čl. 27. ZOOP propisano je:
„(1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.
(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.
(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.
(5) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.“.
14. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da u slučaju kad se radi o izdacima učinjenim s osnova obiteljske mirovine, kao što je propisano u čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP, obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuje obitelji osiguranika tužitelja na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i iznosa koji bi s tog osnova bili isplaćeni kad bi razlog priznavanja prava na obiteljsku mirovinu bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran osiguranik tuženika. U ovom predmetu, zbog pogrešne primjene materijalnog prava te odlučne činjenice nisu utvrđene.
15. Budući da je zbog pogrešnog pravnog shvaćanja nižestupanjskih sudova došlo do pogrešne primjene materijalnog prava, uslijed čega je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno i nema uvjeta za preinaku nižestupanjskih presuda, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuo revizijom pobijanu drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu, kao i odluku o troškovima postupka i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
dr. sc. Ante Perkušić, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.