REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U DUBROVNIKU

Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23.

Posl. br. Ovr-5/2026-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Anki Muhoberac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja SOLAR COMPANY d.o.o., OIB: 07224868499, [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Knezović, odvjetnica u Makarskoj, protiv protivnika osiguranja ANTERIS DUBROVNIK d.o.o., OIB: 12094640592, [adresa], 2025 Zaton Veliki radi određivanja privremene mjere, dana 29. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog koji glasi:

" I. Radi osiguranja novčane tražbine tužitelja SOLAR COMPANY d.o.o., OIB: 07224868499, sa sjedištem u [adresa] u iznosu od 200.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 14.02.2025. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg mjeseca za 8% poena određuje se privremena mjera:

- zabranom tuženiku ANTERIS DUBROVNIK d.o.o., OIB: 12094640592, sa sjedištem u [adresa], Zaton 2025 Zaton Veliki, otuđenje ili opterećenje nekretnina upisanih u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku, zemljišnoknjižni odjela Dubrovnik i to:

- zk.č.br. 303/2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- zk.č.br. 247/2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- zk.č.br. 2373, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 84/1008 + 672/1008 dijela zk.č.br. 3092/4, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

-2. Suvlasnički dio: 254/418 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2)

Stan u suterenu zgr. 468 ( kč. n.i. 3106 ) ukupne površine 25,35 m2, te pripadak stanu dvorište u razini suterena površine 207 m2 i garaža površine 22 m2, kao posebni dio zk.č.br. 3106, anagrafske oznake [adresa], u naravi dvorište površine 286 m2, kuća, [adresa], površine 98 m2, i gospodarska zgrada površine 19 m2, sveukupne površine 403 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 1. Suvlasnički dio: 164/418 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1)

Stan u prizemlju zgr. 468 ( kč. n.i. 3106 ) ukupne površine 67,24 m2, te pripadak stanu dvorište u razini prizemlja površine 79 m2 i gospodarski objekat površine 18 m2, kao posebni dio zk.č.br. 3106, anagrafske oznake [adresa], u naravi dvorište površine 286 m2, kuća, [adresa], površine 98 m2, i gospodarska zgrada površine 19 m2, sveukupne površine 403 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- zk.č.br. 3092/1, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- 84/1008 + 252/1008 + 672/1008 dijela zk.č.br. 3092/3, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Dubrovnik, Općinskog suda u Dubrovniku provedba ovog rješenja o privremenoj mjeri na gore naznačenim nekretninama Tuženika."

Obrazloženje

1.Predlagatelj osiguranja je podnio tužbu radi poništenja ugovora o ortaštvu sklopljenog među strankama u predmetnoj pravnoj stvari kao i dodataka istome podredno utvrđenja da je ortačka zajednica prestala istupom tuženika i isplate iznosa kojeg će tužitelj specificirati tijekom postupka. Uz tužbu je podnio i prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretnine u svom vlasništvu, koje je u prijedlogu specificirao.

1.1. Predlagatelj smatra da su ostvarene sve pretpostavke za određivanje privremene mjere sukladno članku 344. stavak 1. i stavak 2. Ovršnog zakona i to vjerojatnost postojanja novčane tražbine, a opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelj osiguranja smatra da ne mora dokazivati jer da čini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

1.2.Nastavno pojašnjava da tražbina predlagatelja osiguranja proizlazi iz priložene dokumentacije, posebno iz Dodatka Ugovora o ortaštvu OV-667/2025 od 14.02.2025. godine, a da predloženom mjerom osiguranja protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu jer da se ništa u vezi korištenja niti raspolaganja predmetnim nekretninama ne bi promijenilo jer da zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja nije smetnja da protivnik osiguranja i dalje raspolaže svojim nekretninama na potpuno identičan način na koji je to do sada radio odnosno da iste otuđi ili optereti.

1.3.Nadalje predlagatelj osiguranja navodi da se pravni učinci predložene privremene mjere sastoje samo u osiguranju predlagatelja osiguranja da bez obzira na eventualna raspolaganja može, kada za to budu postojale pretpostavke, tražiti ovrhu na nekretninama na koje se odnosi zabilježba.

1.4.U nastavku predlagatelj osiguranja pojašnjava i citira dio odredbe članka 345. stavak 5. Ovršnog zakona vezano za učinak zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine koji da je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo.

2. Trgovački sud u Dubrovniku je dana 4. ožujka 2019. godine u ovoj pravnoj stvari donio Rješenje poslovni broj Ovr-1/2026-2 od 27. ožujka 2026. posl. br. P- 93/19 kojim je odbio kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine prema protivniku osiguranja u ukupnom iznosu od 200.000,00 EUR s pripadajućim zateznim kamatama, kojom se protivniku osiguranja zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnina upisanih u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku, zemljišnoknjižni odjela Dubrovnik, pobliže opisanih u izreci ove odluke.

3. Na navedenu odluku protivnik osiguranja je izjavio žalbu. U žalbi je istaknuo kako se pobijano rješenje ne može ispitati jer prvostupanjski sud nije utvrdio osnovanost navoda iz prijedloga da će protivnik osiguranja određivanjem predložene mjere pretrpjeti samo neznatnu štetu odnosno neće pretrpjeti štetu pozivom na čl. 344. st. 2. OZ-a, a na koji se žalitelj izričito pozvao u prijedlogu.

4. Rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-2481/2026-2 od 11. lipnja 2026. uvažena je žalba predlagatelja osiguranja, ukinuto rješenje Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj Ovr-1/2026-2 od 27. ožujka 2026. i predmet vraća ovom sudu na ponovan postupak

5. U spomenutoj ukidnoj odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-2481/2026-2 od 11. lipnja 2026., a u odnosu na prvostupanjsku odluku ovoga suda navedeno je da su u istoj izostali razlozi o odlučnim činjenicama u dijelu obrazloženja pobijanog rješenja u kojemu je ovaj sud naveo kako predložena privremena mjera zabranom protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretnine u svom vlasništvu propisana čl. 345. st. 1. t. 3. OZ-a ne predstavlja zakonom propisanu presumpciju postojanja neznatne odnosno ne postojanja štete na strani protivnika osiguranja. Time da je prvostupanjski sud propustio ocijeniti činjenične navode koje je iznio predlagatelj osiguranja u odnosu na primjenu odredbe čl. 344. st. 2. OZ-a u konkretnom slučaju, zbog čega se pobijano rješenje ne može ispitati.

6. Zadatak ovoga suda bio je ocijeniti činjenične navode koje je iznio predlagatelj osiguranja u odnosu na primjenu odredbe čl. 344. st. 2. OZ-a u konkretnom slučaju.

7. Činjenični navodi koje je iznio predlagatelj osiguranja u odnosu na primjenu odredbe čl. 344. st. 2. OZ-a u konkretnom slučaju su cit; " Predloženom mjerom osiguranja tuženik ne bi pretrpio nikakvu štetu jer se ništa u vezi korištenja niti raspolaganja predmetnim nekretninama nebi promijenilo. Naime, zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja nije smetnja da tuženik i dalje raspolaže svojim nekretninama na potpuno identičan način na koji je to do sada radio odnosno da iste otuđi ili optereti. Pravni učinci predložene privremene mjere sastoje se samo u osiguranju predlagatelja osiguranja da bez obzira na eventualna raspolaganja može, kada za to budu postojale pretpostavke, tražiti ovrhu na nekretninama na koje se odnosi zabilježba." Nadalje predlagatelj osiguranja pojašnjava o učincima zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine pa citira članak 345. stavak 5. Ovršnog zakona: „.. učinak zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo.“ Predložena privremena mjera nije za eventualno daljnje raspolaganje, iz čega proizlazi da određivanjem iste Tuženik nebi pretrpio nikakvu štetu."

8. Predlagatelj osiguranja se poziva na odluku Županijskog suda u Rijeci u odluci Gž Ovr- 826/2018: u kojoj da stoji navod „Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati postojanje ove opasnosti samo ako učini vjerojatnim da bi predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).“

9. Činjenični navodi koje je u svojoj žalbi iznio predlagatelj osiguranja u odnosu na primjenu odredbe čl. 344. st. 2. OZ-a u konkretnom slučaju su cit; " Sukladno članku 344. stavak 2. predlagatelj nije dužan dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom predloženik pretrpio neznatnu štetu, što predlagatelj smatra da je učinio budući je dokazao da će predloženik moći na isti način raspolagati sa svojim nekretninama."

10. Prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine nije osnovan.

11. Odredbom čl. 344. st. 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera iz odredbe čl. 345. OZ-a ako predlagatelj osiguranja a) učini vjerojatnim postojanje tražbine i b) opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Obje pretpostavke za određivanje privremene mjere moraju biti kumulativno ispunjene, jer u protivnom ne postoje uvjeti za određivanje privremene mjere. Međutim, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).

12. U odnosu na vjerojatnost postojanja tražbine ponavlja se kao u ukinutoj odluci ovoga suda od 4. ožujka 2019. poslovni broj Ovr-1/2026-2 od 27. ožujka 2026. posl. br. P- 93/19 kojim je odbijen kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine prema protivniku osiguranja, a iz koje proizlazi da je ovaj sud na temelju dokumentacije koju je predlagatelj dostavio (ugovor o ortaštvu sklopljen 11. veljače 2025. s dva dodatka navedenom ugovoru str. 9-29 spisa) utvrdio da postoji vjerojatnost postojanja predlagateljeve tražbine na isplatu naknade za istupanja iz ortaštva pri čemu je bez značaja što će se točan iznos navedene naknade utvrditi dokazivanjem kroz postupak. Napominje se da kod odlučivanja o postojanju zakonskih pretpostavki za prihvaćanje prijedloga za osiguranje, sud ispituje samo vjerojatnost postojanja tražbine a ne i izvjesnost. Stoga je sud zaključio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom svoju utuženu tražbinu osnovom naknade za istupanje iz ortaštva.

13. U odnosu na postojanje druge pretpostavka za određivanje privremene mjere i to opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (čl. 344. st. 1. OZ-a) predlagatelj osiguranja na istoj nije temeljio svoj prijedlog za osiguranje već na odredbi čl. 344. st. 2. OZ-a kojom je propisano da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

14. U tom kontekstu predlagatelj osiguranja je u prijedlogu za određivanje privremene mjere, kao i navodima žalbe naveo da predloženom mjerom osiguranja protivnik osiguranja nebi pretrpio nikakvu štetu jer da se ništa u vezi korištenja niti raspolaganja predmetnim nekretninama nebi promijenilo, da zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja nije smetnja da protivnik osiguranja i dalje raspolaže svojim nekretninama na potpuno identičan način na koji je to do sada radio odnosno da iste otuđi ili optereti. Predlagatelj osiguranja zatim tumači pravne učinke predložene privremene mjere i to u čemu se isti sastoje i to samo u osiguranju predlagatelja osiguranja da bez obzira na eventualna raspolaganja može, kada za to budu postojale pretpostavke, tražiti ovrhu na nekretninama na koje se odnosi zabilježba, te citira i odredbu članka 345. stavak 5. Ovršnog zakona kojom odredbom je propisan učinak zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine. Zatim navodi da predložena privremena mjera nije za eventualno daljnje raspolaganje, iz čega, po predlagatelju osiguranja, proizlazi da određivanjem iste protivnik osiguranja nebi pretrpio nikakvu štetu.

15. Predlagatelj osiguranja se poziva i na odluku Županijskog suda u Rijeci u odluci Gž Ovr- 826/2018: u kojoj da stoji navod „Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati postojanje ove opasnosti samo ako učini vjerojatnim da bi predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).“

16. U svojoj žalbi predlagatelj osiguranja ponavlja da isti nije dužan dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom predloženik pretrpio neznatnu štetu, što predlagatelj smatra da je učinio jer da je dokazao da će predloženik moći na isti način raspolagati sa svojim nekretninama."

17. Predlagatelj osiguranja svoje navode da predloženom mjerom osiguranja protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu nije pojasnio niti konkretizirao. Navodima da se predloženom mjerom ništa u vezi korištenja niti raspolaganja predmetnim nekretninama nebi promijenilo, ništa nije rečeno. Time što predlagatelj osiguranja citira odredbu članka 345. stavak 5. Ovršnog zakona vezano za učinak zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine bez da činjenične navode konkretizira sud i ovom odlukom samo može ukazati da odredbom čl. 345, st. 1., toč.5. OZ propisani učinak predložene privremene mjere zabrane protivniku osiguranja otuđiti ili opteretiti svoje nekretnine propisane odredbom čl. 345, st. 1., toč.3. OZ ne predstavlja zakonom propisanu presumpciju postojanja neznatne štete odnosno ne postojanja štete na strani protivnika osiguranja.

18. Odredbom čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj:

148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje: ZPP) propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

19. Predlagatelj osiguranja ako se radi osiguranja svoje novčane tražbine odlučio predložiti vrstu privremene mjere iz čl. 345, st. 1., toč.3. OZ i to zabranu protivniku osiguranja otuđenja i opterećenja njegovih nekretnina to se ima protumačiti da postoji vjerojatnost (i o tome stupanj svijesti na strani predlagatelja osiguranja) da protivnik osiguranja to moguće želi učiniti. Ako protivnik osiguranja bude želio dobrovoljno raspolagati sa svojim (predmetnim) nekretninama postavlja se pitanje da li zabilježba takve zabrane (iako je jasno da učinak iste ne znači zabranu upisa promjene prava vlasništva) može utjecati na stvaranje mišljenja kupca o kvaliteti takve nekretnine u smislu njezinih pravnih karakteristika (tumačiti pravnih nedostataka s pozicije kupca) i rizičnosti takve kupnje što logično može utjecati na smanjenje kupovne cijene takve nekretnine u okolnostima kada potencijalni kupac može očekivati da u budućnosti predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna upravo na nekretnini koju bi taj kupac kupio i uknjižio se na istu.

20. Predlagatelj osiguranja nije iznio činjenicu i to konkretne okolnosti zašto bi on predmetnu nekretninu, da je u zamišljenoj ulozi gore opisanog kupca, kupio po tržišnoj cijeni i uvjetima kao da takve zabrane otuđenja i opterećenja nema upisane na predmetnoj nekretnini (dakle zašto nebi imao razloga kao kupac takve nekretnine protuponudom niže kupovne cijene obarati ponuđenu mu tržišnu cijenu za kupnju takve nekretnine) i to je trebao pojasniti za svaku nekretninu na kojoj je predložio upis zabrane.

21. Ovaj sud nije mogao procjenjivati o vjerojatnosti činjenica koje nisu iznesene od strane predlagatelja osiguranja.

22. Stoga je zaključak ovoga suda da predlagatelj osiguranja pukim prepričavanjem ili citiranjem zakonskih odredbi bez iznošenja konkretnih okolnosti nije učinio vjerojatnom drugu pretpostavku za određivanje privremene mjere odnosno nije učinio vjerojatnim da predloženom mjerom osiguranja protivnik osiguranja nebi pretrpio nikakvu štetu niti da bi pretrpio neznatnu štetu.

23. Iznova je za spomenuti da u odnosu na pretpostavku postojanja opasnosti da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (čl. 344. st. 1. OZ-a) na takvoj pretpostavci predlagatelj osiguranja nije temeljio svoj prijedlog za osiguranje.

24. Kako nisu kumulativno ispunjene obje pretpostavke za određivanje privremene mjere iz odredbe čl. 344. st. 1. i 2. OZ-a, sud je odbio zahtjev za određivanje privremene mjere, odnosno donio je odluku sukladno izreci rješenja.

U Dubrovniku, dana 29. lipnja 2026.

Sudac:

Anka Muhoberac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopušteno je izjaviti žalbu. Žalba se izjavljuje Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave rješenja u 3 istovjetna primjerka pozivom na gornji poslovni broj.

DN-a:

- punomoćniku predlagatelja osiguranja,

- protivniku osiguranja.