REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: Psp-7/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Požegi, po sucu ovoga suda Meliti Nova, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Maji Nepehal, odvjetnici iz Požege protiv tuženika ŽG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Juraju Rajiću, odvjetniku iz Požege, radi smetanja posjeda, v. p. s. 663,61 eura, dana 29.lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Ne dopušta se preinaka tužbe od 12.lipnja 2026.

II Odbija se tužba i tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik ŽG, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] smetao tužitelja Vinka Kundakčića, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u njegovom posljednjem posjedu nekretnine koja je upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] , k. o. [katastarska općina] - k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u mjestu površine 170 čhv na način da je sredinom ožujka 2024.godine na nekretnini tužitelja počeo saditi čemprese i to 2-3 metra u širinu, a na dijelu i 4 metra, te gotovo cijelom dužinom u tužiteljevu nekretninu, pa se tuženiku nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i zabranjuje svako takvo ili slično smetanje pod prijetnjom novčane kazne.

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, a koja teče od dana donošenja rješenja pa do isplate, u roku od 8 dana."

II Nalaže se tužitelju TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da nadoknadi tuženiku ŽG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], troškove ovog postupka u iznosu od 1.276,54 EUR, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj TG **.**.2024. podnio je tužbu protiv tuženika ŽG radi smetanja posjeda. U tužbi navodi kako je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u mjestu, površine 170 čhv, dok je tuženik vlasnik i posjednik susjedne nekretnine koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] put u mjestu, površine 61 čhv. Ističe kako posjed predmetne nekretnine izvršava na način da dugi čestici. Tuženik je samovlasno smetao tužitelja u njegovom posljednjem posjedu na način da je sredinom ožujka 2024. počeo saditi čemprese na način da je iste neovlašteno posadio 2-3 metra u širinu, a na dijelu i 4 metra, te gotovo cijelom dužinom u tužiteljevu nekretninu te je na taj način samovlasno smetao tužitelja u posljednjem posjedu. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da sud donese rješenje kojim se utvrđuje da ga je tuženik ŽG smetao u njegovom posljednjem posjedu nekretnine koja je upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] , k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u mjestu, površine 170 čhv i to na ranije opisani način, te da mu se istodobno nalaži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kao i zabrani svako takvo ili slično smetanje, pod prijetnjom novčane kazne.

2. U svom odgovoru na tužbu tuženik ŽG ističe kako navodi iz tužbe nisu točni jer je on čemprese posadio na svojoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U to je u potpunosti siguran jer je prije nekoliko godina proveden postupak za uređenje međe tih dviju čestica pa se zna gdje se međa točno nalazi. Slijedom navedenog, predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u Prijepis posjedovnog lista 556, 884 k. o. [katastarska općina], Izvadak iz zemljišne knjige 85 k. o. [katastarska općina], 1105, Izvod iz katastarskog plana za predmetne čestice, Fotografsku dokumentaciju te Rješenje Općinskog suda u Požegi, poslovni broj: R1-82/11 sa skicom izmjere te druge priloge i podneske u spisu, pročitao je iskaze svjedoka svjedoke ĐG, DG i UG te stranaka danih u svrhu dokazivanja, koji su dani na zapisnik od 28.svibnja 2024., izvršio je uvid u rješenje Županijskog suda u Varaždinu broj Gž- 1247/2024-2 od 15.listopada 2024., obavio je očevid na licu mjesta, izvršena je identifikacija nekretnina po geodetskom vještaku Geoatar j.d.o.o., te je izvršio uvid u sve priloge i podneske u spisu.

4. Nakon tako provedenog dokaznog postupka, uz savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je utvrdio da je su tužba i tužbeni zahtjev tužitelja neosnovani.

5. U postupku nije sporno da je tužitelj vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da je tuženik vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da navedene nekretnine međusobno graniče.

6. Člankom 21.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

7. Prema odredbi članka 22. stavak 2. ZV-a sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

8. Kako bi utvrdio posljednje stanje posjeda spornog dijela površine i eventualni čin smetanja sud je saslušao stranke i predložene svjedoke, te izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju priloženu u spisu.

9. Svjedokinja ĐG, sestra tužitelja, iskazala je kako je nekada živjela u kući na k. č. br. [katastarska čestica], ali staroj obiteljskoj, dok je ovu novu sada nazidao njezin brat, ovdje tužitelj TG. Navodi kako su oni od pamtivijeka dio koji je sada ograđen čempresima koristili, na njega su parkirali aute te su se na istom dijelu igrala djeca. No, međutim unazad godinu dana tuženik ŽG brani im da na sporni dio stanu automobilom, ističući da kada su rezali drva morali su se micati s puta na njihovu česticu i to k. č. br. [katastarska čestica] i to sve do mjesta gdje se sada nalaze čempresi. Od kada je tuženik posadio čemprese, ona više nema pristup svojoj rodnoj kući, odnosno sada kući – tužitelja TG. Ističe da je predmetni put sada tuženikov, a bio je zajednički sve do trenutka dok isti nije posadio čemprese.

10. Svjedok DG, šogor tužitelja, iskazao je kako je na predmetne nekretnine prvi puta došao 1997., ali to tada nije izgledalo kao što izgleda danas, a niti su međašni znakovi bili tako postavljeni. Navodi kako su dio gdje se sada nalaze čempresi koristili za parkiranje, na njega je dolazio šogoru rezati drva, te su smatrali da predmetni dio na kojem se sada nalaze čempresi pripada tužitelju odnosno k. č. br. [katastarska čestica], jer nema smisla da bi koristio tuđu nekretninu za ranije navedeno. Istaknuo je i da su dio na kojem se sada nalaze čempresi sve do trenutka kada ih je tuženik zasadio odnosno do prije par mjeseci mogli normalno koristiti.

11. Svjedokinja UG, supruga tužitelja, iskazala je kako je njoj i njenom suprugu tuženik čempresima koje je posadio 13. ožujka 2024., zapriječio pristup njihovoj nekretnini odnosno k. č. br. [katastarska čestica] i to na način da im je sadnjom tih čempresa onemogućeno parkiranje, rezanje drva, pristup u bašču i sav onaj drugi prostor koji su oni oduvijek koristili. Navela je kako se u [adresa] udala 1982. te je nekretnina koja sada predstavlja put odnosno k. č. br. [katastarska čestica] oduvijek bila njihova. Što se tiče predmetnog puta gledajući od ceste, navodi da su istog koristili u donjem dijelu odnosno onom do ceste 6-7 metara odnosno da je tuženik upravo toliko ušao u njihovu nekretninu te da su čempresi upravo toliko zasađeni na njihovoj nekretnini, no kako nekretnina ide prema tuženikovoj, taj se prostor smanjuje te je prema kraju otprilike 2-3 metra. Ističe i kako su prošle i pretprošle godine kada su rezali drva, ista ostavili na "svom" odnosno na dijelu puta koji je sada ispred čempresa, a da je tuženik ista uzeo i prebacivao više unutar k. č. br. [katastarska čestica]. Ističe da je put dijelom njezin i njenog supruga, a dijelom tuženikov, a da je tuženik posadio čemprese ne na njihovom dijelu puta, nego na njihovoj čestici.

12. Tužitelj TG iskazao je kako je dana 13. ožujka 2024. tuženik ŽG posadio čemprese na njegovoj i nekretnini njegove supruge te ih je na taj način onemogućio u korištenju iste, tako da mu je onemogućeno parkiranje na mjestu gdje je oduvijek parkirao, rezanje drva koja je uvijek radio na mjestu gdje se sada nalaze čempresi istodobno ističući kako ga ti čempresi smetaju i onemogućavaju u svemu onome što je do trenutka kada ih je posadio normalno radio odnosno izvršavao. Navodi da je gledajući od ceste uživao dio prema putu od mjesta gdje su sada zasađeni čempresi, i da je to negdje bilo 2 metra, negdje 3 metra, a negdje možda i više. Napomenuo je kako je upravo taj dio puta koristio i za parkiranje auta i preko njega je išao u bašču, ali i za sve druge poslove oko kuće.

13. Tuženik ŽG iskazao je kako je posadio čemprese sredinom trećeg mjeseca i to na k. č. br. [katastarska čestica] koja je njegovo vlasništvo i to od 2013., a isto je vidljivo iz z. k. izvatka, te posjeduje i kupoprodajni ugovor sa PG. Navodi kako je nakon predmetne kupoprodaje i to 2014. bila sudska komisija, te su tada stavljeni betonski stupčići koji razgraničavaju k. č. br. [katastarska čestica], koja je u njegovom vlasništvu, od k. č. br. [katastarska čestica], koja je u vlasništvu tužitelja TG. Navodi kako je nesporno da je tužitelj koristio dio k. č. br. [katastarska čestica] i kada su mu prijatelji dolazili u goste i ondje parkirali automobile te da mu to nije nikada smetalo, osim kada bi morao proći poljoprivrednom mehanizacijom ili autom, odnosno kada je korištenje puta bilo skroz onemogućeno. Jednako tako, navodi da je istina da je tužitelj rezao drva na dijelu puta te da je upravo to jedan od razloga zašto je bio primoran posaditi čemprese. Ističe kako je tužitelj bio upoznat da je to njegov (tuženikov) put i da je istina da su na tom dijelu puta odlagali i rezali drva, o čemu ga nikada nitko nije pitao. Napomenuo je da su svi ti radovi bili na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] odnosno u prostoru gdje se sada nalaze čempresi odnosno metar od čempresa s jedne i druge strane. Put održava jedino on.

14. Uvidom u Rješenje Općinskog suda u Požegi, poslovni broj: R1-82/11-19, utvrđeno je da vođen postupak uređenja međa između ŽG i TG, da je isti okončan 2014., da su uređene međe između navedenih stranaka za gotovo sve nekretnine na kojima međaše, ali ne i za predmetne k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

15. Predmetne nekretnine su identificirane očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje geodetskog vještaka. Utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi put prekriven pijeskom (šljunkom), te da je isti pristup i za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i okućnica tužitelja. Vještak je utvrdio da je na terenu jasno vidljivo razgraničenje između travnate površine i kamenog nasipanog prilaza te su svi čempresi posađeni unutar kamenog nasipa. Iz vještakove skice mjerenja proizlazi da je 26 stabala čempresa posađeno na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika.

16. Nakon izvršene identifikacije i uvida u skicu identifikacije, tužitelj je izmijenio tužbeni zahtjev na način da predlaže da sud utvrdi da je tuženik ŽG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužitelja TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u njegovom posljednjem posjedu nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] miestna rudina od 219 m2 na način da je tuženik posadio čemprese u dužini cca 20 metara i na taj način smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu pa da se tuženiku naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja i zabrani svako takvo ili slično smetanje posjeda pod prijetnjom novčane kazne.

17.Tuženik se protivi ovoj objektivnoj preinaci tužbenog zahtjeva te navodi da ista, sukladno odredbama ZPP-a , jer se tuženik davno upustio u raspravljanje, izričito nije dopuštena bez pristanka tuženika, a tuženik se navedenoj preinaci protivi. Ova preinaka predstavlja promjenu pravnog osnova ovoga spora te ista sukladno ZPP-u nije dopuštena u ovoj fazi postupka. Nadalje tuženik ističe da postavljeni tužbeni zahtjev nije podoban za raspravljanje je se samo paušalno navodi da je "tužitelj bio smetan u posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]", a ne navodi se niti na koji to način niti u kojem dijelu, niti što bi uspostava ranijeg posjedovnog stanja značila. Posebno ističe da tužitelj, a što je sud na terenu vlastitim opažanjem neposredno ustanovio, niti nije bio u posjedu nekretnine tuženika na dijelu na kojemu su posađeni čempresi jer su isti posađeni na nekretnini tužitelja u liniji udaljenoj od međe s nekretninom tužitelja u prosjeku 1 metar i to na dijelu nekretnine tužitelja gdje je upravo tužitelj nasuo "šoder" kada je tuženik uređivao prilazni put do svoje kuće i dvorišta. Naposljetku tuženi ističe da su čempresi posađeni tako da u navedenoj liniji sađenja čempresa postoji prolaz tako da tužitelj može pristupiti na svoju nekretninu.

18. Sud nije dopustio preinaku tužbenog zahtjeva od 12.lipnja 2026.

18.1.Naime, tužitelj je izmijenio tužbeni zahtjev na način da je umjesto ranije nekretnine na kojoj je izvršeno smetanje, a koja je u vlasništvu tužitelja i to k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], kao nekretninu na kojoj je izvršeno smetanje označio nekretninu tuženika k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Takva preinaka na kojoj se traži prestanak smetanja predstavlja objektivnu preinaku tužbe jer se mijenja identitet tužbenog zahtjeva te je za istu nužan pristanak tuženika.

19. Kako je, prema navodima tužitelja, tuženik smetanje izvršio sredinom ožujka 2024., a s danom preinake tužbe smatralo bi se da je tužba za to smetanje podnesena tek tada, odnosno 12.lipnja 2026. te je očigledno da je protekao prekluzivni rok od 30 dana od dana saznanja za smetanje i počinitelja iz članka 21.stavak 3. ZV-a pa je tužitelj izgubio pravo na sudsku zaštitu posjeda k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Osim toga, tuženik se protivi preinaci tužbe te stoga sud nije dopustio preinaku pa je tužitelja odbio s tužbenim zahtjevom jer je nesporno da tuženik nije tužitelja smetao u njegovom posljednjem posjedu nekretnine koja je upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] , k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u mjestu površine 170 čhv na način da je sredinom ožujka 2024.godine na nekretnini tužitelja počeo saditi čemprese i to 2-3 metra u širinu, a na dijelu i 4 metra, te gotovo cijelom dužinom u tužiteljevu nekretninu, budući je nedvojbeno utvrđeno da je tuženik čemprese posadio na svojoj k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].

20. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 – Odluka US RH, 84/08, 96/08 – Odluka US RH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19., 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP) prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Obzirom je tuženik u cijelosti uspio u postupku, ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka

20.1.Tuženik ima pravo na jednokratnu naknadu za prvostupanjski postupak s PDV- om u iznosu od 625,00 EUR (za četiri radnje) te za još tri radnje iznos od ukupno 375,00 EUR s PDV-om, za sastav žalbe s PDV-om 250,00 EUR te sudsku pristojbu na žalbu 26,54 EUR. Prema tome, ukupan trošak koji je sud priznao i dosudio tuženiku iznosi 1.276,54 EUR.

21. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Požega, 29. lipnja 2026.

Sutkinja:

Melita Novak

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana objave presude. Podnosi se ovome sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Odvjetnica Maja Nepehal, Požega

2. Odvjetnik Juraj Rajić iz ZOU Rajić&Bruketa, Požega