Poslovni broj: Ovr-483/2026-4

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Nadi Mohač, u predmetu osiguranja predlagatelja osiguranja Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, Petrova 3, Zagreb, OIB: 61248075289, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Žurić i Partneri d.o.o., Zagreb, Savska cesta 32, protiv protivnika osiguranja: 1. VI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. UI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. FI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Tomislav Kuren, odvjetnik u Zagrebu, Ilica 253, radi određivanja privremene mjere, dana 29. lipnja 2026., bez održavanja ročišta

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja, koji glasi: " I. Zabranjuje se protivnicima osiguranja VI, UI i FI pokretanje i provedba daljnjih ovršnih postupaka i postupaka osiguranja na imovini predlagatelja osiguranja Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, na temelju presude Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj: Pn-48/2018 od 4. travnja 2023., koja je presudom i rješenjem Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj: Gž-1252/2023 od 26. ožujka 2026. potvrđena u točkama I., III. i V. izreke.

II. Nalaže se Financijskoj agenciji, Regionalni centar Zagreb da uskrati prijenos novčanih sredstava sa svih računa, uključujući i komponente na jedinstvenom računu Državne riznice predlagatelja osiguranja Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, u korist protivnika osiguranja VI, UI VI i FI na temelju presude Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj: Pn-48/2018 od 4. travnja 2023., koja je presudom i rješenjem Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj: Gž - 1252/2023 od 26. ožujka 2026. potvrđena u točkama I., III. i V. izreke.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do završetka revizijskog postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, povodom podnesenog prijedloga za dopuštenje revizije protiv točke I. izreke presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj: Gž-1252/2023 od 26. ožujka 2026.

IV. Dostavom ovog rješenja protivnicima osiguranja VI, UI i FI i Financijskoj agenciji, Regionalni centar Zagreb, smatrat će se da je privremena mjere provedena.“

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu naknaditi protivnicima osiguranja VI, UI i FI troškove ovog postupka u iznosu od 2.730,50 eura, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. 1. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu je naveo da je u parničnom postupku radi naknade štete po tužbi protivnika osiguranja Općinski sud u Zlataru donio presudu poslovni broj: Pn-48/2018 od 4. travnja 2023., kojom je u pretežitom dijelu prihvaćen tužbeni zahtjev protivnika osiguranja, a povodom žalbe predlagatelja osiguranja Županijski sud u Osijeku je donio presudu i rješenje poslovni broj: Gž-1252/2023 od 26. ožujka 2026., kojom je prvostupanjska presuda potvrđena u točkama I., III. i V. izreke, odnosno u dijelu u kojem je predlagatelju osiguranja naloženo isplatiti protivnicima osiguranja iznos od ukupno 121.006,58 eura na ime naknade štete, uvećano za zakonske zatezne kamate.

1. 2. Protivnici osiguranja su 4. svibnja 2026. pokrenuli ovrhu na novčanoj tražbini po računima predlagatelja osiguranja radi naplate iznosa od 121.006,58 eura sa zakonskim zateznim kamatama temeljem spomenute pravomoćne i ovršne presude. Pored toga su radi osiguranja tražbine temeljem navedene presude pokrenuli postupke osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na ukupno pet nekretnina predlagatelja osiguranja, od kojih je i svaka nekretnina prema pojedinačnoj vrijednosti dovoljna za osiguranje te tražbine.

1. 3. Predlagatelj osiguranja je naveo da je protiv točke I. izreke drugostupanjske presude, kojom je potvrđena prvostupanjska presuda u točkama I.,

III. i V. izreke, podnio prijedlog za dopuštenje revizije sukladno odredbi čl. 385.a st. 1. i st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. ) te tvrdi da iz razloga navedenih u prijedlogu za dopuštenje revizije proizlazi realna mogućnost izmjene ili ukidanja drugostupanjske, odnosno prvostupanjske presude na kojoj se temelji tražbina protivnika osiguranja. Naveo je da ako Vrhovni sud Republike Hrvatske ukine ili preinači drugostupanjsku presudu, a imovina predlagatelja osiguranja prijeđe u imovinu protivnika osiguranja provedbom ovršnog postupka prije završetka revizijskog postupka, predlagatelju osiguranja će nužno nastati restitucijska tražbina prema protivnicima osiguranja u iznosu od 121.006,58 eura sa zakonskim zateznim kamatama. Predlagatelj osiguranja tvrdi da iz navedenog proizlazi da je tražbina predlagatelja osiguranja uvjetna jer je ovisna o ishodu revizijskog postupka, ali da je ista vjerojatna, ako ne i sigurna, a dospjet će ako i kada se uvjet, odnosno uspjeh u revizijskom postupku, ostvari. Predlagatelj osiguranja stoga tvrdi da je ispunjen uvjet u odnosu na vjerojatnost postojanja njegove tražbine prema protivnicima osiguranja, koji je propisan odredbom čl. 343. st. 1. i čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - u daljnjem tekstu: OZ – u daljnjem tekstu: OZ)

1. 4. Nadalje, predlagatelj osiguranja je naveo da bi bez osiguranja privremenom mjerom naplata njegove restitucijske tražbine bila onemogućena te da bi mu nastala nenadoknadiva šteta jer protivnici osiguranja nemaju imovine za naplatu iste. Naime, prema pribavljenim podacima iz javno dostupnih evidencija predlagatelj osiguranja je utvrdio da 2. i 3. -protivnici osiguranja nisu evidentirani kao vlasnici ili suvlasnici nekretnina, dok je 1. -protivnik osiguranja evidentiran kao suvlasnik čkbr. [katastarska čestica], šume od 552 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica], dvorišta od 5719 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje nekretnine prema svojoj naravi ne predstavljaju realno ostvarivu imovinsku osnovu za namirenje restitucijske tražbine predlagatelja osiguranja. 1.-protivnik osiguranja ima evidentirane blokade po računima, a vlasnik je tri vozila, koja su odjavljena, 2. -protivnik osiguranja je vlasnik tri vozila koja su odjavljena, a 3.-protivnik osiguranja je vlasnik tri vozila, od kojih je jedno vozilo odjavljeno, a preostala dva vozila su proizvedena prije više od 20 godina, pa je njihova vrijednost zanemariva. Predlagatelj osiguranja stoga smatra da nije izgledno da će uspjeti ostvariti povrat sredstava koja bi bila prenesena u imovinu protivnika osiguranja te da će u slučaju uspjeha u revizijskom postupku njegova tražbina biti nenadoknadiva.

1. 5. Predlagatelj osiguranja tvrdi da predložena privremena mjera ne lišava protivnike osiguranja njihove tražbine, niti dira u njezino postojanje, opseg ili izvršivost, već da utječe jedino na trenutak naplate i to za vremenski ograničeno razdoblje, odnosno do okončanja revizijskog postupka. Također smatra da je ista oblikovana u najužem opsegu nužnom za zaštitu prava predlagatelja osiguranja u revizijskom postupku i to isključivo na zabranu provedbe ovrhe i prijenosa sredstava po pobijanoj presudi, da ista ne dira u bilo koji drugi imovinski ili pravni interes protivnika osiguranja, ne ograničava njihovo raspolaganje vlastitom imovinom, niti utječe na njihove odnose s trećim osobama. Razmjerni karakter mjere sam po sebi potvrđuje neznatnu narav štete koja bi iz njezina određivanja mogla nastupiti. Konačno, predlagatelj osiguranja navodi da ne postoji objektivna opasnost od nemogućnosti naplate koja bi protivnicima osiguranja mogla nastati određivanjem privremene mjere i odgađanjem naplate.

1. 6. Za slučaj da sud ocijeni da pretpostavke iz čl. 344. st. 1. i 2. OZ -a nisu učinjene vjerojatnima, predlagatelj osiguranja predložio je da sud odredi privremenu mjeru pod uvjetom davanja odgovarajućeg osiguranja u smislu čl. 349. st. 1. OZ-a.

1. 7. Predlagatelj osiguranja predložio je da sud odredi privremenu mjeru na način da zabrani protivnicima osiguranja pokretanje i provedbu daljnjih ovršnih postupaka i postupaka osiguranja te da Financijskoj agenciji naloži da protivnicima osiguranja uskrati prijenos novčanih sredstava sa svih računa predlagatelja osiguranja, sve na temelju presude Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj: Pn -48/2018 od 4. travnja 2023., koja je u odnosu na točke I., III. i V. izreke potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj: Gž-1252/2023 od 26. ožujka 2026., sve to do završetka revizijskog postupka povodom podnesenog prijedloga za dopuštenje revizije.

2. 1. U odgovoru na prijedlog za određivanje privremene mjere protivnici osiguranja su potvrdili tvrdnje predlagatelja osiguranja da su 4. svibnja 2026. pokrenuli ovrhu na novčanoj tražbini po računima predlagatelja osiguranja radi naplate tražbine u iznosu od 121.006, 58 eura sa zakonskim zateznim kamatama podnošenjem ovršne isprave (već ranije spomenute pravomoćne presude) na izravnu naplatu Financijskoj agenciji jer predlagatelj osiguranja nije želio dobrovoljno ispuniti tražbinu temeljem pravomoćne sudske presude. Protivnici osiguranja ukazali su na odredbe čl. 6. st. 3. Zakona o sudovima, kojom je propisano da je svatko u Republici Hrvatskoj dužan poštivati pravomoćnu i ovršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti, na čl. 59. Zakona o ustanovama, kojom je propisano da ustanova odgovara za obveze cijelom svojom imovinom i da osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze, a što je propisano i čl. 10. Statuta Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu te na čl. 311. Kaznenog zakona, prema kojemu će se službena ili odgovorna osoba koja ne izvrši pravomoćno sudsku odluku koju je bila dužna izvršiti, a time ne čini neko drugo kazneno djelo, kazniti kaznom zatvora do dvije godine. Protivnici osiguranja naveli su da postupci predlagatelja osiguranja, odnosno Republike Hrvatske kao njegovog osnivača dovode do paradoksalne situacije u kojoj Republika Hrvatska ne poštuje pravomoćne odluke vlastitih sudova i derogira te suspendira učinke pravomoćnosti istih.

2. 2. Nadalje, protivnici osiguranja su naveli da su prije osam godina pokrenuli postupak radi naknade štete tražeći satisfakciju za pretrpljenu povredu prava osobnosti zbog gubitka bliske osobe, a tim gotovo simboličnim novcem trebali su pokušati u mjeri u kojoj je to moguće vratiti svoj duševni mir na način koji bi barem malo pridonio njihovom oporavku, pa makar i cijeli taj iznos potrošili na psihijatrijsko liječenje i izgradnju nadgrobnog spomenika preminulom djetetu ili bilo što drugo u čemu bi tražili izlaz iz stanja tuge i očaja u koje su dovedeni zbog smrti djeteta, brata i unuka. Tijekom dugotrajnog i opsežnog postupka pravomoćno je utvrđena odgovornost predlagatelja osiguranja, a isti ju odbija priznati i traži svaki pravno mogući način da ne postupi po pravomoćnoj sudskoj odluci.

2. 3. Protivnici osiguranja osporili su tvrdnju predlagatelja osiguranja da postoji realna mogućnost, odnosno visoka vjerojatnost izmjene ili ukidanja pravomoćne odluke u revizijskom postupku, uz napomenu da je upitno hoće li uopće Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti predlagatelju osiguranja podnošenje revizije, a kako o prijedlogu za dopuštenje revizije još nije odlučeno, predlagatelj osiguranja nije dokazao da je podnio pravni lijek protiv odluke na temelju koje je određena ovrha.

2. 4. Vezano uz uvjete za određivanje privremene mjere, protivnici osiguranja su naveli da u konkretnom slučaju nije riječ o nedospjeloj ili uvjetnoj tražbini predlagatelja osiguranja, već o (u ovom trenutku) nepostojećoj tražbini, a da u konkretnom slučaju protivnici osiguranja imaju novčane tražbine prema predlagatelju osiguranja, a ne obrnuto. Također tvrdi da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim niti postojanje subjektivne opasnosti, odnosno da nije učinio vjerojatnim da bi protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, a ta opasnost bi trebala biti subjektivne naravi i ukazati na konkretne radnje ili propuštanja, koje bi bile svjesno poduzete radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine.

2. 5. Protivnici osiguranja naveli su da bi zabrana naplate novčanih iznosa na temelju pravomoćne i ovršne presude bila protivna nalogu iz te presude te da se ne može zabranjivati ovrha koju treba provesti na temelju pravomoćne presude, već da se predlagatelj osiguranja radi odgode ili sprječavanja ovrhe po pravomoćnoj i ovršnoj presudi može koristiti samo institutom odgode ovrhe. U vezi s time naveli su da je predlagatelj osiguranja kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate i podredno prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, o čemu se vodi postupak u predmetu poslovni broj: Ovr-1529/2026.

2. 6. U odnosu na tvrdnje predlagatelja osiguranja da bi određivanjem predložene privremene mjere trpjeli neznatnu štetu, protivnici osiguranja su naveli da su više od osam godina čekali ishod parnice radi naknade štete (koja u cijelosti još nije dovršena jer je dio prvostupanjske presude ukinut) te da bi prema navodima predlagatelja osiguranja trebali čekati još barem tri godine, koliko će moguće trajati revizijski postupak, što bi ih lišilo mogućnosti oporavka i produbilo njihove duševne bolove. Naveli su da bi prilikom ispitivanja je li privremena mjera potrebna i u kojem obimu, bilo potrebno voditi računa o tome je li zadovoljen test razmjernosti između zaštićenog interesa predlagatelja osiguranja i tereta koji protivnici osiguranja trpe takvom mjerom, odnosno kad bi tražbina predlagatelja osiguranja bila vjerojatna, a što nije, privremena mjera bi morala biti proporcionalna zaštićenim interesima. Stoga bi trebalo staviti u korelaciju pravo predlagatelja osiguranja da štiti svoju, u ovom trenutku nepostojeću tražbinu, naspram prava protivnika osiguranja utvrđenog pravomoćnom sudskom odlukom, a to je popravljanje neimovinske štete te da bi trebalo imati u vidu i imovinske prilike predlagatelja osiguranja, odnosno ocijeniti bi li provedba pravomoćne presude ugrozila njegovu likvidnost i izvršavanje njegovih osnovnih zadaća. Protivnici osiguranja su se u nastavku osvrnuli na njima dostupne financijske podatke o predlagatelju osiguranja, o njegovim prihodima i imovini zaključujući da provedbom pravomoćne sudske presude na novčanim sredstvima predlagatelja osiguranja ne bi bilo ugroženo izvršavanje njegove osnovne djelatnosti.

2. 7. Protivnici osiguranja osvrnuli su se na odluke Europskog suda za ljudska prava te su naveli da je pravomoćna presuda presuđena stvar i da rješava spor između strana s pravomoćnim učinkom te je temeljni element prava na pošteno suđenje, zajamčenog čl. 6. Konvencije u građanskim pitanjima. Naveli su da prema stavovima tog suda, postojanje duga potvrđeno obvezujućom i provedivom presudom pruža korisniku presude „legitimno očekivanje“ da će se dug p latiti i predstavlja jedno od „vlasništva“ korisnika u smislu čl. 1. Protokola br. 1, a da bi prihvaćanjem prijedloga za određivanjem predložene privremene mjere u konkretnom slučaju sud protivnike osiguranja lišio prava vlasništva, odnosno da bi pravomoćnu odluku lišio pravnog učinka, čime bi prekršio načelo pravne sigurnosti.

2. 8. Protivnici osiguranja su predložili da sud odbaci, a podredno da odbije prijedlog za određivanje privremene mjere.

3. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.

4. Prema odredbi čl. 341. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - u daljnjem tekstu: OZ), privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila toga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

5. 1. U ovom slučaju je prijedlog za određivanje privremene mjere podnesen nakon pravomoćnog završetka parničnog postupka koji se vodio kod ovog suda pod poslovnim brojem Pn-48/2018 (u odnosu na dio prvostupanjske presude koji je potvrđen od strane Županijskog suda u Osijeku) i to tijekom postupka izravne naplate tražbine protivnika osiguranja, kojeg su pokrenuli na novčanim sredstvima predlagatelja osiguranja. Prema pravomoćnoj presudi ovog suda, poslovni broj: Pn- 48/2018 od 4. travnja 2023., predlagatelj osiguranja duguje protivniku osiguranja VI iznos od 53.118,86 eura, protivnici osiguranja UI iznos od 50.567,39 eura i protivnici osiguranja FI iznos od 17.320,33 eura, što ukupno iznosi 112.006,58 eura, sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 1. lipnja 2018.

5. 2. Predlagatelj osiguranja privremenom mjerom traži osiguranje novčane tražbine u iznosu od 121.006,58 eura, uvećano za zatezne kamate, a vjerojatnost postojanja tražbine obrazlaže očekivanim uspjehom s revizijom protiv drugostupanjske presude, za dopuštenje koje je podnio prijedlog Vrhovnom sudu Republike Hrvatske 4. svibnja 2026.

5. 3. Prema odredbi čl. 344. st. 1. i 2. OZ-a, privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Dakle, za određivanje privremene mjere trebaju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta: vjerojatnost postojanja tražbine i opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine.

5. 4. Prema odredbi čl. 343. st. 1. OZ-a, privremena mjera može se odrediti i radi osiguranja nedospjelih i uvjetnih tražbina.

5. 5. U konkretnom slučaju postoji tražbina protivnika osiguranja prema predlagatelju osiguranja temeljem pravomoćne i ovršne sudske presude, dok tražbina predlagatelja osiguranja prema protivnicima osiguranja nedvojbeno ne postoji, već ista eventualno može nastati u budućnosti pod uvjetom da predlagatelju osiguranja bude dopušteno podnošenje revizije protiv pravomoćne presude, a potom pod uvjetom da njegova revizija bude prihvaćena. Dakle, u ovom trenutku tražbina predlagatelja osiguranja ne samo da nije dospjela ili da je uvjetna, već niti ne postoji. Tražbina koja će eventualno nastati u budućnosti, odnosno tražbina koja ovisi o uspjehu revizije protiv pravomoćne presude, ne smatra se vjerojatnom tražbinom za potrebe određivanja privremene mjere i predlagatelj osiguranja nije ovlašten zahtijevati osiguranje takve buduće tražbine, jer mora postojati vjerojatnost da tražbina već postoji, a ne samo očekivanje da bi ista mogla nastati. Zbog navedenog nije ispunjen jedan od dva propisana kumulativna uvjeta za određivanje privremene mjere.

5. 6. U odnosu na postojanje opasnosti da će protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine protivnici osiguranja osnovano tvrde da ta opasnost mora biti subjektivne prirode, odnosno da bi predlagatelj osiguranja trebao ukazati na konkretne svjesne radnje ili propuštanja protivnika osiguranja u cilju ugrožavanja buduće naplate predlagateljeve tražbine. Međutim, to u konkretnom slučaju nije niti relevantno jer tražbina predlagatelja osiguranja ne postoji. Kako ne samo da nije utvrđena vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja, već je zapravo utvrđeno da ista trenutno ne postoji, irelevantno je za ocjenjivati bi li protivnici osiguranja određivanjem privremene mjere pretrpjeli samo neznatnu štetu.

6. 1. Predlagatelj osiguranja predložio je dvije vrste privremenih mjera: zabranu protivnicima osiguranja pokretanja i provedbe daljnjih ovršnih postupaka i postupaka osiguranja i nalog Financijskoj agenciji da uskrati prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava predlagatelja osiguranja u korist protivnika osiguranja, sve temeljem pravomoćne presude ovog suda, poslovni broj: Pn-48/2018 od 4. travnja 2023. Takve vrste privremenih mjera radi osiguranja novčane tražbine nisu predviđene odredbama čl. 347. OZ-a. Odredbama tog članka OZ-a vrste privremenih mjera nisu navedene taksativno, već primjerice jer se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja. Međutim, privremenom mjerom ne može se zabraniti pokretanje ovršnog postupka i postupka osiguranja zasnivanjem založnog prava temeljem pravomoćne i ovršne presude jer bi se time vjerovniku, odnosno ovrhovoditelju onemogućilo da raspolaže ovršnom ispravom i da traži provedbu ovrhe, odnosno time bi mu se oduzelo njegovo zakonsko pravo. Zabrana naplate novčane tražbine, koja se temelji na ovršnoj ispravi, bila bi protivna nalogu iz ovršne isprave (ovdje pravomoćne i ovršne sudske presude) i time bi se zapravo derogirao nalog tuženiku (ovdje predlagatelju osiguranja) da tužiteljima (ovdje protivnicima osiguranja) isplati pravomoćno dosuđen iznos, a što pravno nije dopušteno. Iz istih razloga pravno nije dopušteno zabranjivati protivnicima osiguranja da svoju tražbinu temeljem pravomoćne i ovršne presude osiguraju založnim pravom na nekretninama predlagatelja osiguranja. Predlagatelj osiguranja u konkretnoj situaciji može koristiti pravni institut odgode ovrhe, odnosno odgode prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava na računima, a takav prijedlog je nesporno i podnio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

6. 2. Vezano uz prijedlog da se privremenom mjerom naloži Financijskoj agenciji uskrata prijenosa novčanih sredstava s računa predlagatelja osiguranja u korist protivnika osiguranja ovaj sud ukazuje da se o takvom prijedlogu također može jedino odlučivati u postupku povodom prijedloga za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, a uskrata prijenosa novčanih sredstava ne može se odrediti privremenom mjerom jer bi se time privremenom mjerom zadiralo u postupak izvansudske ovrhe, odnosno postupak izravne naplate novčane tražbine, što nije dopušteno.

6. 3. Kako je utvrđeno da tražbina predlagatelja osiguranja ne postoji i kako predložene privremene mjere nisu predviđene i dopuštene zakonom, nema mjesta niti primjeni odredbe čl. 349. OZ-a, odnosno uvjetovati određivanje privremene mjere jamčevinom i davanjem osiguranja za štetu koja bi mogla nastati protivnicima osiguranja.

7. Slijedom navedenog, sud je odbio prijedlog predlagatelja osiguranja kao neosnovan.

8. 1. O troškovima postupka osiguranja odlučeno je temeljem odredbe čl. 14. st. 5. OZ-a te je predlagatelju osiguranja naloženo protivnicima osiguranja naknaditi troškove koje im je neosnovano prouzročio podnošenjem prijedloga za određivanje privremene mjere.

8. 2. Protivnicima osiguranja odmjereni su troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to po tbr. 11. t. 1. i tbr. 40. u iznosu od 2.184,40 eura, kojem iznosu je dodan PDV po stopi od 25% ili 546,10 eura, što sveukupno iznosi 2.730,50 eura.

9. Slijedom navedenog riješeno je kao u izreci.

U Zaboku 29. lipnja 2026.

Sudac

Nada Mohač

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja može se podnijeti žalba u roku od 8 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste, putem ovog suda, nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Odvjetničko društvo Žurić i Partneri d.o.o., Zagreb, Savska cesta 32, uz rješenje o pristojbi na prijedlog i rješenje

2. Odvjetnik Tomislav Kuren, Zagreb, Ilica 253