Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj

Poslovni broj: Gž-392/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Svjetlane Pražić kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ive Smokvina Dadasović kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice ĆČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču-Parenzo, protiv tuženika NČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Ć [adresa], zastupanog punomoćniku Marku Tušeku, odvjetniku u Varaždinu, radi predaje posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj: P-1093/2024-18 od 2. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 29. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I.Uvaženjem žalbe tužiteljice ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo posl.br. P-1093/2024-18 od 2. siječnja 2026. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Ostavlja se da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je zahtijevala naložiti tuženiku da tužiteljici preda u posjed, slobodnu od svojih stvari i osoba, nekretninu na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], koji je na Izvodu iz katastarskog plana od 11. prosinca 2024.g. označen zelenom bojom, kao i da s tog istog dijela ukloni ogradni zid, septik i upojni bunar, sve u roku od 15 dana. U točki II. odbijen je tužiteljičin zahtjev za naknadu parničnih troškova dok je u točki III. izreke naloženo tužiteljici da tuženiku naknadi parnične troškove u iznosu od 750,00 eur u roku od 15 dana.

2. Navedenu presudu žalbom pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., ,dalje ZPP).

3. Tužitelja predlaže uvaženje žalbe uz naknadu joj troška žalbenog postupka.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba tužiteljice je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za predajom joj u posjed slobodne od osoba i stvari dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji je na Izvodu iz katastarskog plana od 11. prosinca 2024. označen zelenom bojom te zahtjev da tuženik s tog dijela ukloni ogradni zid, septik i upojni bunar.

7. Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđuje;

- da je tužiteljica u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik k. č. br. zgr. [katastarska čestica], označene kao kuća i dvorište, s površinom od 290 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tuženik uknjižen kao vlasnik k. č. br. zgr. [katastarska čestica], označene kao kuća, dvorište, gosp. zgr., površine od 367 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da su ove nekretnine stranaka susjedne,

- da tužiteljica zahtjeva predaju u posjed dijela nekretnina k. č. br. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je na izvodu iz katastarskog plana od 11. prosinca 2024. označen zelenom bojom ( dalje zeleni dio),

- da je tuženik u posjedu dijela nekretnine koji je na izvodu iz katastarskog plana od 11. prosinca 2024. označen zelenom bojom (dalje: zeleni dio),

- da između stranaka nije sporno da na licu mjesta postoji zid koji odvaja zeleni dio od ostatka površine k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je nesporno da navedeni zid ide po liniji koja je na skici izmjere (26) označena sa točkama 3-4,

- da iz skice izmjere, obnove međa od 22. rujna 2016. (dalje: skica izmjere) proizlazi da je istom, uz ostalo, obnovljena međa između k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da međa između ovih nekretnina ide linijom označenom sa točkama 3-4.,

- da Skica izmjere nije ovjerena od strane katastra, niti potpisana od strane svih osoba koje se navode na poleđini skice no da isto ne dovodi u pitanje njenu vjerodostojnost budući je istu potpisala tužiteljica kao vlasnik k. č. br. zgr. [katastarska čestica] pa da da ova Skica proizvodi pravni učinak u odnosu na među između njene nekretnine i nekretnine tuženika kao susjedne,

- da iz iskaza tuženika ( pogrešno napisano tužitelja) proizlazi da je navedeni zid rekonstruiran 2016. na mjestu na kojem je prije bio stari zid visine cca 20 cm, da je tuženik u posjedu prijepora sve do navedenog zida od 2017., da je prije njega od 2015. ili 2016., pa do svoje smrti 2017., u posjedu bila njegova majka, od koje je on preuzeo posjed. Prije njegove majke u posjedu prijepora da je bila IČ, koja je tužiteljevoj majci prodala i predala u posjed prijepor 2011. godine. Prije IČ u posjedu, i to negdje od 80-ih godina prošlog stoljeća da je bila ĆČ (majka tužiteljice), koja je podijelila svoju imovinu na način da je tužiteljici dala nekretninu, koja je sada u tužiteljičinom vlasništvu, a drugoj kćeri IČ, nekretninu koja je sada u vlasništvu tuženika. Cijelo to vrijeme između ovih nekretnina je postojao zid rekonstruiran 2016.

8. Polazeći od naprijed iznijetih utvrđenja prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 163.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje ZV) koja propisuje da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed) pa kako smatra da prema međi obnovljenoj Skicom izmjere, za koju smatra da proizvodi pravni učinaka između stranka zaključuje da se zeleni dio ne nalazi na tužiteljičinoj k. č. br. zgr. [katastarska čestica], već na tuženikovoj k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa da tužiteljica nema pravo od tuženika zahtijevati predaju posjeda zelenog dijela.

9. Sve da Skica izmjere ne proizvodi pravni učinak zahtjev tužiteljice za predaju prijepora u posjed da je neosnovan budući da je tuženik računajući i posjed svojih prednika na prijepornom dijelu stekao pravo vlasništva dosjelošću temeljem odredbe čl. 159.st.3. u svezi s čl. 160.st.2. ZV-a. Pa kako temeljem iskaza tuženika čiji iskaz u cijelosti kao vjerodostojan prihvaća utvrđuje da je tužitelj uračunavanjem i posjeda njegovih prednika ( majke IČ i ĆČ majke tužiteljice) do podnošenja tužbe više od dvadeset godina u neprekidnom samostalnom i poštenom posjedu prijepora smatra da je glede istog stekao pravo vlasništva dosjelošću. Kako smatra da je tuženik stvarni vlasnik prijepora to zaključuje da tužiteljica nema pravo od tuženika zahtijevati predaju posjeda istog slijedom čega kao neosnovan odbija tužbeni zahtjev te odlučuje kao u točki I. izreke pobijane presude.

10. Odluku o parničnom trošku sadržanu u toč. II. i III. izreke prvostupanjski sud temelji na odredbi čl. 154.st.1. ZPP-a te tužiteljicu kao stranku koja je izgubila parnicu obvezuje na naknadu parničnog troška tuženiku.

11. Ispitujući pobijanu presuda u granicama razloga određenih u žalbi za istaći je da u donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8.,9.,13. i 14. ZPP -a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st.2. ZPP).

12. Protivno žalbenim navodima tužiteljice u donošenju prvostupanjske presude nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. točke 11. ZPP-a. Presuda nije nerazumljiva te nije opterećena nedostacima zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

13. Neosnovano tužiteljica žalbom smatra da je u postupku koji je prethodio donošenju prvostupanjske presude povrijeđeno načelno kontradiktornosti iz razloga što prvostupanjski sud nije proveo dokaz njezinim saslušanjem. Iako su točni navodi tužiteljice da je ista zbog zdravstvenih razloga opravdala izostanka s ročišta 18. lipnja 2025. i 16. rujna 2025. na kojima je trebala biti proveden dokaza saslušanjem stranka koja je prvostupanjski sud po suglasnom prijedlogu stranka odgodio, tužiteljica iako uredno pozvana po punomoćniku nije pristupila na ročište 19. studenog 2025. niti je izostanak s tog ročišta opravdala, pa kada je sud na tom ročištu u prisutnosti punomoćnika tužiteljice prove dokaz saslušanjem tuženika kao stranke takvim postupanjem, tužiteljica nije onemogućena u raspravljanju. Ovo iz razloga jer je odredbom čl.265.st.2. ZPP-a propisano da se neće saslušati stranka koja se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda. Zbog navedenog u donošenju pobijane presude nije počinjena ni bitna povreda iz odredbe čl. 354.st.2. t. 6. ZPP-a na koju sadržajno upućuje tužiteljica žalbom.

14. Međutim ostvaren je žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja zbog čega se ni pravilnost primjene materijalnog prava za sada ne može ispitati.

15. Iz stanja spisa proizlazi da se tuženik zahtjevu tužiteljice kao u zemljišnoj knjizi upisane vlasnice kč. br. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] protivi tvrdnjom da je na dijelu nekretnine predaju koje tužiteljica zahtjeva u posjed a koja je u izvodu iz katastarskog plana označena zelenom bojom, stekao pravo vlasništva dosjelošću, držanjem u posjedu predmetnog dijela nekretnine računajući i posjed prednika kroz zakonom propisano vrijeme.

16. Dakle, tuženik se zahtjevu tužiteljice protivi tvrdnjom da je stvarni vlasnik dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica]/ iz zk. ul. [broj ZK uloška] koje drži u posjedu neovisno o upisanom pravu vlasništva tužiteljice, odnosno da stvarno stanje posjeda i vlasništva ne odgovara onom upisanom u zemljišnoj knjizi.

17. Iako je izvadak iz zemljišne knjige javna isprava te iako se u smislu odredbe čl. 8.st.2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24., dalje ZZK) smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta, dopušteno je dokazivati suprotno.

18. Tuženik u ovom postupku upravo i tvrdi da stanje zemljišne knjige u pogledu prijepornog dijela koje tužiteljica zahtjeva da joj preda u posjed ne odražava stvarno stanje vlasništva, tvrdeći da je stvarni vlasnik te da ima pravo koje ga ovlašćuje na posjed pri čemu prvostupanjski sud cijeneći vjerodostojnim iskaz tuženika smatra da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću utvrđujući da se tuženik, računajući i posjed njegovih prednika ( majke a prethodno tome IČ) nalazi u samostalnom i poštenom posjedu spornog dijela nekretnine u razdoblju dužem od dvadeset godina pa smatra da su u smislu odredbe čl. 159.st.3 ZV-a na njegovoj strani ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću pa kako smatra da je isti stvarni vlasnik prijepora te dijela nekretnine predaju koje tužiteljica zahtjeva da joj preda u posjed, smatra da je njezin zahtjev neosnovan.

19. Pogrešno smatra tužiteljica da se samo zbog činjenice što tuženik nema neposrednih saznanja o vršenju posjeda svih njegovih prednika na prijeporno nekretnini njegov iskaz ne bi bio podoban za utvrđenje relevantnih činjenica. Ovo iz razloga jer izostanka neposrednih saznanja tuženika o vršenju posjeda svih njegovih prednika, kada se temeljem njegova iskaza napose s obzirom na stanje i izgled nekretnine na licu mjesta može s dovoljnom vjerojatnošću utvrditi vršenje posjeda prednika, prema shvaćanju ovoga suda, predstavlja dokaz na kojem prvostupanjski sud može temeljiti svoju odluku u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a.

20. Međutim osnovano tužiteljica žalbom upire da se temeljem sadržaja iskaza tuženika ne može bar za sada utvrditi ispunjene pretpostavki glede dužine trajanja njegova posjeda računajući i posjed njegovih prednika, temeljem kojeg bi bile ispunjene pretpostavke za stjecanje prijepora u vlasništvo dosjelošću .

21. Osnovano tužiteljica žalbom upire da je prvostupanjski sud propustio utvrditi kada je prednica tuženika IČ temeljem izvršene podjele u obitelji koju je prema navodima tuženika kao upisana vlasnica nekretnine za svog života izvršila prednica tužitelja ĆČ, stupila u posjed prijepora, u odnosu na koji tuženik tvrdi da ga je kasnije prodala majci tuženika.

22. Kako iz pobijane presude ne proizlazi kada je došlo do te podjele to je prvostupanjski sud propustio utvrditi kada je za tuženika računajući i posjed prednika počeo teći rok dosjelosti te s ovim u vezi utvrditi kada je isti istekao sve u smislu odredbi čl. 160.st.1. i 2. ZV-a te jesu li s obzirom na vrijeme stupanja u posjed prednika tuženika do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZV -a prema kojoj posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnom samostalnog posjedovanja.

23. Slijedom iznijetom uvaženjem žalbe tužiteljice temeljem odredbe čl. 370. ZPP- a prvostupanjsku presudu valjalo je ukinuti i predmet vratiti tom sudu na ponovno suđenje.

24. U nastavku postupka prvostupanjski sud će u okviru predloženih dokaza do zaključenja prethodnog postupka s obzirom na iznijete navode i tvrdnje stranaka upotpuniti činjenično stanje te utvrditi postojanje svih odlučnih činjenica o kojima ovisi osnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva te će o tužbeno zahtjevu tužiteljice donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.

25. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o trošku pri čemu je temeljem odredbe čl. 166. st.1. ZPP -a ostavljeno i da o troškovima žalbenog postupka odluči prvostupanjski sud u konačnoj odluci

26. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci, 29. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća

Svjetlana Pražić