Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž Ovr-583/2022-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sucu Svjetlani Tolj, u pravnoj stvari ovrhovoditeljice EG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Berislav Kopf, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Berislav Kopf i Iris Kopf u Osijeku, protiv ovršenika OG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Pero Jurić i Mladen Jurić j.t.d. Osijek, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr-2459/22-14 od 17. listopada 2022., 29. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Žalba se uvažava kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Ovr-2459/22-14 od 17. listopada 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
„Odbija se ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu kao neosnovan.“
2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija ovrhovoditeljica zbog bitnih povreda postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, a sadržajno i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se rješenje preinači i odredi predložena ovrha, a podredno da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Ovršenik je podnio odgovor na žalbu u kojem osporava sve žalbene navode ovrhovoditeljice i predlože da se pobijano rješenje potvrdi.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda, a pazeći dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava na temelju čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) koji se primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/2024 – dalje: OZ/12) ocjena je ovog suda da sud prvog stupnja prilikom donošenja rješenja nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 381. ZPP-a.
6. No, osnovano ovrhovoditeljica u žalbi za sada dovodi u pitanje zaključke suda prvog stupnja da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditeljice, a time se ne može ispitati niti pravilna primjena odredbe čl. 80.b OZ-a.
7. Sud prvog stupnja odbio je prijedlog za ovrhu u bitnom, uz obrazloženje da ovršenik nije u bilo kakvoj javnoj ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi dao suglasnost da ovrhovoditeljica radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom njegove nekretnine i da bi se prodajom nekretnine u vlasništvu ovršenika narušila pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditeljice i interesa ovršenika, pa uz primjenu čl. 80.b st. 2. i st. 3. OZ-a odbija prijedlog za ovrhu.
8. Osim toga, sud prvog stupnja obrazlaže da čak i da se uzme u obzir da prijeteća zastara predstavlja razlog za hitno namirenje tražbine, da je podnošenjem zahtjeva za izravnu naplatu i pokretanjem ovog postupka prekinuta zastara tražbine (čl. 241. Zakona o obveznim odnosima) pa da ne postoji opravdani interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga.
9. Prednji stav suda prvog stupnja za sada se ne može prihvatiti.
10. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz čl. 80.b st. 2. OZ-a, sud mora uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
– je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
– je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
– služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,
– ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
– je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
11. U odnosu na obrazloženje rješenja suda prvog stupnja da prijeteći nastup zastare ne predstavlja osobito opravdan razlog za hitnim namirenjem tražbine, a na što opravdano ukazuje i ovrhovoditeljica u žalbi, valja odgovoriti da se o zastari, kao materijalnopravnom prigovoru može odlučivati samo u postupku u kojem je taj prigovor stavljen, pa su neprihvatljivi stavovi da je zastara prekinuta, a posljedično i da ne prijeti njezin nastup.
12. U konkretnom slučaju navode o nastupu zastare valjalo je tumačiti u duhu toga da ovršne isprave na temelju kojih ovrhovoditeljica potražuje isplatu od ovršenika datiraju iz 2013. i 2014. godine, da je ovrhovoditeljica u vremenu od donošenja ovršnih isprava pokušavala i na drugim predmetima ovrhe (bezuspješno) namiriti svoju tražbinu, pa tu činjenicu ne treba gledati kroz (mogući) prekid zastare potraživanja ovrhovoditeljice, već nastojanje ovrhovoditeljice da tražbinu namiri u razdoblju od 9 godina do podnošenja prijedloga za ovrhu u ovom predmetu, a u čemu ne uspijeva.
13. Nije sporno da ovrhovoditeljica do podnošenja konkretnog prijedloga za ovrhu niti djelomično nije uspjela namiriti svoju tražbinu, pa osnovano žalbom osporava zaključak suda prvog stupnja da takva mogućnost postoji na novčanim sredstvima ovršenika jer ovršenik ima (samo) pet osnova za plaćanje u redoslijedu naplate.
14. U konačnici pravilno ovrhovoditeljica ukazuje da sintagma „pravična ravnoteža“ znači da se trebaju procijeniti interesi obje stranke u postupku. Prema stavu ovog suda pravičnu ravnotežu treba procjenjivati u svakom pojedinom slučaju, pri tome cijeneći okolnosti svakog konkretnog slučaja, a okolnosti koje su navedene u odredbi čl. 80.b st. 3. OZ-a samo su smjernice za utvrđivanje postojanja neravnoteže između interesa ovrhovoditeljice i ovršenika.
15. Uvažavajući i okolnost da ovršenik stanuje u nekretnini na kojoj je predložena ovrha, sud prvog stupnja ni na koji način nije cijenio da je ovrhovoditeljica tražbinu prema ovršeniku stekla otplaćujući kao jamac njegov kredit upravo za kupnju te nekretnine. Sud prvog stupnja nije dao razloge bi li takve okolnosti konkretnog slučaja predstavljale one „druge važne razloge“ iz čl. 80.b st. 3. al. 4. OZ-a.
16. Vrijednost nekretnine u odnosu na visinu tražbine samo je jedna od okolnosti iz čl. 80.b OZ-a i sama za sebe ne sprječava određivanje ovrhe. Ističući tijekom postupka pred sudom prvog stupnja spremnost da svoj dug prema ovrhovoditeljici podmiri, a u izostanku podmirenja duga i iznošenje nemogućnosti takvog postupka, ovršenik upravo priznaje da je ovrha na njegovoj nekretnini jedina mogućnost namirenja tražbine.
17. Stoga, osnovano ovrhovoditeljica smatra da sud prvog stupnja odlučujući o prijedlogu za ovrhu nije cijenio sve relevantne okolnosti, radi čega je pobijano rješenje ukinuto i predmet vraćen sudu prvog stupnja radi ponovnog odlučivanja o prijedlogu za ovrhu.
18. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja je dužan rukovodeći se razlozima ovog rješenja, cijeneći okolnosti na strani ovrhovoditeljice i ovršenika pravilnom primjenom čl. 80.b OZ-a utvrditi postoji li opravdan razlog za namirenje tražbine određivanjem ovrhe na nekretnini ovršenika i bi li određivanjem ovrhe bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovrhovoditeljice i ovršenika i ponovno odlučiti o prijedlogu za ovrhu na nekretninama ovršenika i za donesenu odluku dati prihvatljivo obrazloženje koje će opravdati izreku.
19. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a.
Osijek, 29. lipnja 2026.
Sudac
Svjetlana Tolj
