Poslovni broj: Ovrv-19980/2026-4

REPUBLIKA HRVATSKA,

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, 21000 Split

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

ZAKLJUČAK

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ireni Klisović, na temelju prijedloga sudske savjetnice Brune Grgić, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja Evocash Europe sociedad limitada, OIB 06551234371, Calle Ruiz Zorrilla 1/3, 12001 Castellon, Španjolska, zastupano po punomoćniku Mislav Bistrović, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika TCĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku odvjetniku Zvonimiru Raiću (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz Zagreba, odlučujući po prijedlogu ovršenika radi donošenja rješenja kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, prijedlogu za odgodu ovrhe i prijedlogu za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, 29. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika TCĐ za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika koja su zaplijenjena na temelju Zahtjeva za naplatu ovrhovoditelja Evocash Europe sociedad limitada podnesenog kod Financijske agencije dana 30. rujna 2025., a na temelju osnove za plaćanje - Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovnog broja Ovrv-18876/2025 doneseno po javnom bilježniku Goranu Čolaku u Splitu dana 02. lipnja 2025.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika TCĐ kojim se predlaže donijeti rješenje kojim se ukida potvrda pravomoćnosti i ovršnosti Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovnog broja Ovrv-18876/2025 doneseno po javnom bilježniku Goranu Čolaku u Splitu dana 02. lipnja 2025.

III. Nalaže se ovršeniku TCĐ naknaditi ovrhovoditelju Evocash Europe sociedad limitada, OIB 06551234371, Calle Ruiz Zorrilla 1/3, 12001 Castellon, Španjolska trošak ovršnog postupka u iznosu od 46,88 EUR (četredesetšest eura i osamdesetiosam centi).

i

z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenik TCĐ u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ovog Zaključka pokrenuti parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u postupku koji se vodi Financijske agencije po Zahtjevu za naplatu ovrhovoditelja ovrhovoditelja Evocash Europe sociedad limitada temeljem osnove za plaćanje - Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovnog broja Ovrv- 18876/2025 doneseno po javnom bilježniku Goranu Čolaku u Splitu dana 02. lipnja 2025., iz razloga navedenog u čl. 50. st. 1. t. 7. Ovršnog zakona ( NN br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 06/24.).

Obrazloženje

1. Kod ovog je suda 20. svibnja 2026. zaprimljen prijedlog ovršenika kojim predlaže donijeti rješenje kojim će sud odgoditi i proglasiti nedopuštenom ovrhu (pljenidbu i prijenos) po osnovi zahtjeva ovrhovoditelja podnesenog kod Financijske agencije na temelju osnove za plaćanje - Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovnog broja Ovrv-18876/2025 doneseno po javnom bilježniku Goranu Čolaku u Splitu dana 02. lipnja 2025. Ovršenik također predlaže ukinuti potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti predmetnog rješenja o ovrsi.

2. Ovršenik u svom prijedlogu u bitnome navodi kako nije sudjelovao u predmetnom ovršnom postupku te da nije bio upoznat s donošenjem rješenja o ovrsi, budući da mu dostava toga rješenja, kako tvrdi, nikada nije bila ni pokušavana, a kamoli zakonito izvršena. Nadalje ističe da tražbine navedene u ovršnoj ispravi nisu istinite niti postojeće te da je ovrhovoditelj neistinito prikazao postojanje i visinu predmetnog duga. Također navodi da mu se provedbom predmetne ovrhe nanosi šteta jer bi, uslijed njezine provedbe, bio lišen novčanih sredstava, iako se ovrha temelji na, prema njegovim navodima, neistinitim činjenicama i nepostojećoj tražbini. Smatra da bi održavanje predmetne ovrhe na snazi predstavljalo pravno nasilje nad potrošačem.

3. Sud je zaključkom od 27. svibnja 2026. pozvao ovrhovoditelja da se očituje na podnesak ovršenika.

4. Ovrhovoditelj u svom očitovanju na prijedlog ovršenika navodi kako su navodi ovršenika u cijelosti neosnovani te usmjereni isključivo na odugovlačenje postupka. Ističe da je s ovršenikom 24. ožujka 2025. sklopio ugovor o zajmu, temeljem kojeg je ovršeniku isplatio ugovoreni iznos zajma, dok ovršenik svoju obvezu povrata zajma nije ispunio unatoč višekratnim pozivima na dobrovoljno podmirenje duga. Nadalje navodi kako iz dostavljene elektroničke korespondencije proizlazi da je ovršenik bio upoznat s postojanjem duga i postupkom njegove prisilne naplate te da je u više navrata iskazivao namjeru podmirenja obveze u ratama, međutim do dana podnošenja očitovanja nije izvršio niti jednu uplatu po osnovi predmetnog zajma. U odnosu na navode ovršenika o neurednoj dostavi rješenja o ovrsi, ovrhovoditelj ističe da je dostava provedena sukladno odredbama Ovršnog zakona. Smatra da ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje zakonskih pretpostavki za odgodu ovrhe, osobito da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da bi odgoda bila potrebna radi sprječavanja nasilja, slijedom čega predlaže odbiti prijedlog ovršenika kao neosnovan.

5. Odredbom čl. 65. Ovršnog zakona (NN br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 06/24., dalje u tekstu kao OZ) određeno je kako na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Ako odbije prijedlog za odgodu ovrhe, sud će nastaviti s ovrhom i prije pravomoćnosti rješenja kojim je prijedlog odbijen.

6. Čl. 36. st. 5. i 6. OZ-a propisano je kako javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava i odluka. U povodu pravnog lijeka ovršenika, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde uzimajući u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva (članak 29. stavci 5. i 6.). Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku. O zahtjevu za ukidanje potvrde o ovršnosti koju je dao javni bilježnik na svojoj ispravi ili odluci, podnesenom izvan ovršnog postupka, odlučuje u izvanparničnom postupku općinski sud na čijem je području sjedište javnog bilježnika.

7. Čl. 8. st. 4. OZ-a propisano je kako se fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću dostava se obavlja na adresi prebivališta u [adresa] prema podacima o prebivalištu koji će sud, odnosno javni bilježnik pribaviti iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova. St. 6. istog članka propisano je kako ako dostava ne uspije na adresi iz stavaka 1., 4. i 5. ovoga članka, dostava će se pokušati obaviti još jednom, u roku koji ne može biti kraći od 30 niti duži od 60 dana. Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.

8. Čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st.1. OZ- a, prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

9. Čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je kako tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz članka 287. ovoga Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

10. Čl. 57. st. 3. OZ-a propisano je da se rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može u dijelu kojim je njime određena ovrha pobijati žalbom nakon proteka roka (čl. 53.) samo iz razloga navedenih u čl. 50. t. 7., 9., 10. i 11. OZ-a, i to samo ako je činjenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi.

11. Odredbom čl. 53. st 1. OZ-a propisano je kako ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. St. 5. istog članka određeno je kako podnošenje žalbe iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

12. Odredbom čl. 50. st. 7. OZ. -a određeno je kako protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika.

13. Čl. 54. stavcima 2. i 3. OZ-a propisano je kako kad primi odgovor na žalbu ili kad protekne rok za odgovor, sud će, prema okolnostima slučaja, zakazati ročište radi raspravljanja o žalbi ili će donijeti rješenje bez održavanja ročišta, osim u slučaju iz članka 55. OZ-a.

14. Odredbom čl. 55. OZ-a propisano je kako ako rješenje o žalbi iz čl. 53. st. 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz st. 2. ovoga članka. Tužbu kojom pokreće parnicu na koju je upućen ovršenik može utemeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u žalbi u povodu koje je upućen na parnicu.

15. Vezano uz prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, člankom 65. stavkom 1. OZ-a propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je kumulativno ispunjenje obiju pretpostavki, i subjektivnih i objektivnih.

16. Ovršenik je podnio prijedlog radi donošenja rješenja kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, prijedlog za odgodu ovrhe i prijedlogu za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnost, ali nije naveo nijedan subjektivni razlog za odgodu ovrhe, slijedom čega, po mišljenju ovog suda, nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjet za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta ili teško nadoknadiva šteta, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje (subjektivni uvjet), već je samo paušalno naveo da traži odgodu ovrhe jer da bi mu njenom provedbom nastala šteta.

17. Svaka provedba ovrhe radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, predstavlja umanjenje imovine ovršenika, dakle svojevrsnu štetu, pa paušalno navođenje da bi ovršenik pretrpio u štetu, ne navodeći u čemu bi se ta šteta sastojala (osim dakle u umanjenju njegove imovine, što je za ovršenika nužna posljedica ovršnog postupka), ne znači sama po sebi da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva šteta. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

18. U odnosu na prijedlog ovršenika za ukidanjem potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, čl. 8. OZ-a propisan je način na koji se dostava mora izvršiti. Pregledom podnesaka spisa Ovrv-18876/2025 (stranica 40.-41. ovoga spisa) proizlazi kako je ovršeniku dostava Rješenja o ovrsi Ovrv-18876/2025-9, uz prijedlog za ovrhu Ovrv- 18876/2025-1, pokušana dvaput, 02. lipnja 2025. te 23. srpnja 2025., te se pošiljka oba puta vratila javnome bilježniku s naznakom ''obaviješten nije podigao pošiljku''. Uvidom U JRO Ministarstva pravosuđa sud je utvrdio kako ovršenik ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa]. Ista adresa navedena je u prijedlogu za ovrhu i zahtjevu za naplatu. Čl. 8. OZ-a propisan je način na koji se dostave moraju pokušati da bi bile ostvarene zakonske pretpostavke za valjanu dostavu putem oglasne ploče.

19. Kako je u konkretnom slučaju dostava prvi put pokušana na adresu iz prijedloga, ali se pismeno vratilo natrag javnome bilježniku s naznakom dostavljača ''obaviješten nije podigao pošiljku'', to je javni bilježnik ispravno, nakon proteka roka od 30 dana, ponovno pokušao izvršiti dostavu na istu adresu (jer je ista adresa navedena u evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova). S obzirom da je i ta dostava protekla bezuspješno, jer se pismeno vratilo natrag s naznakom ''obaviješten nije podigao pošiljku'', to je javni bilježnik ispravno postupio kada je dostavu obavio isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.

20. Slijedom naprijed navedenog, s obzirom da su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za valjanu dostavu putem oglasne ploče, dostava rješenja o ovrsi smatra se uredno izvršenom pa nije bilo osnove za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

21. U odnosu na prijedlog ovršenika za proglašenje ovrhe (pljenidbe i prijenosa) nedopuštenim, iz stanja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj Financijskoj agenciji podnio zahtjev za naplatu temeljem osnove za plaćanje - rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, pa kako se u konkretnom slučaju radi o postupku naplate, a ne o postupku izravna naplate, to nisu ispunjene zakonske pretpostavke za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima.

22. Međutim, ovršenik u svom prijedlogu sadržajno ističe da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da nije ovlašten protiv njega tražiti ovrhu, čime se zapravo poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 7. OZ- a.

23. Kako takvi navodi po svojoj pravnoj naravi predstavljaju žalbu nakon proteka roka, na iste je potrebno odgovarajuće primijeniti odredbe čl. 57. st. 3. te čl. 50. i 53. OZ-a. Odredbom čl. 53. Ovršnog zakona propisano je da ovršenik može iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. te točaka 9. do 11. podnijeti žalbu i nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi, ako te razloge nije mogao bez svoje krivnje istaknuti u roku za žalbu protiv toga rješenja. Budući da se ovršenik poziva upravo na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. t. 7. OZ-a, sud nije ovlašten odlučivati o njegovoj osnovanosti u ovom postupku, već ga je potrebno uputiti na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, slijedom čega je odlučeno kao u zaključku.

24. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 14. stavka 4. OZ-a. Ovršenik je kao vrijednost predmeta spora odredio iznos od 683,98 EUR, iako je vrijednost osporene tražbine 1.700,00 EUR. Kada se zahtjev odnosi na novčanu svotu, sud je vezan vrijednošću predmeta spora koju je predlagatelj (ovršenik), naznačio u prijedlogu, osim ako protivna strana ne uloži prigovor. S obzirom da su ovrhovoditelju, kojeg zastupa punomoćnik – odvjetnik, nastali troškovi povodom neosnovanog prijedloga ovršenika, istome pripada naknada na ime troška sastava podneska - odgovora na prijedlog ovršenika, temeljem Tbr.11. t. 10. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., 107/25.). Tbr.11. t. 10. Tarife propisano je kako za sastavljanje ostalih podnesaka u ovršnom postupku ili postupku osiguranja odvjetniku pripada 25 % nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., 4. i 7., ali ne više od 250 bodova. Kako je VPS 683,98 EUR, to ovrhovoditelju pripada iznos od 37,5 EUR (1 bod=2 EUR, temeljem Tbr. 54. Tarife), što uvećano za pripadajući PDV sveukupno iznosi 46,88 EUR.

U Splitu 29. lipnja 2026.

SUTKINJA

Irena Klisović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem članka 11. stavka 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe.

DNA:

- ovrhovoditelju po pun.,

- ovršeniku po pun..

- u spis.