Posl. br. O-452/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti pok. ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 29. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
1. Prekida se ostavinski postupak iza pok. ĆI pok. Ć iz [adresa].
2. ĆIĆ iz [adresa], upućuje se da pokrene parnicu protiv GI iz [adresa] i II iz [adresa] radi izdvajanja iz ostavine njenog ulaganja u izgradnju druge etaže kuće u [adresa], označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na kojoj je ostavitelj upisan kao suvlasnik za 1/4 dijela, sve kao njene posebne imovine.
3. ĆIĆ određuje se rok od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja u kojem treba pokrenuti parnicu, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud u daljnjem roku od 8 dana.
4. Ako ĆIĆ pokrene parnicu i o tome obavijesti sud prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno završena.
5. Ako ĆIĆ ne pokrene parnicu u određenom joj roku ovaj ostavinski sud će nastaviti postupak, te će dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je upućena u parnicu.
Obrazloženje
1. Ostavitelj tijekom života svojom imovinom nije oporučno raspolagao, pa je nasljeđivanje iza njegove smrti zakonsko, a kao jedine nasljednice prvog nasljednog reda na nasljeđivanje su pozvane udova ostavitelja GI te kćerke II i ĆIĆ.
1.1. Tijekom ostavinskog postupka provedenog pred javnim bilježnikom, kao povjerenikom ovog suda, utvrđeno je rodoslovlje ostavitelja te koja imovina prema javno dostupnim evidencijama spada u njegovu ostavinsku masu. Potom je II putem svoje punomoćnice dala nasljedničku izjavu kojom se prihvatila svog nasljednog dijela koji je temeljem zakona pripada te je ujedno svoj nasljedni dio u odnosu na osobni automobil ustupila sestri ĆIĆ, a svoj nasljedni dio u odnosu na neisplaćenu mirovinu i novac koji se nalazi položen kod OTP Banke ustupila je majci GI. ĆIĆ putem svog punomoćnika dala je nasljedničku izjavu kojom se prihvatila svog nasljednog dijela koji je temeljem zakona pripada, prihvatila je sve ustupe koji su napravljeni u njenu korist, a svoj nasljedni dio u odnosu na neisplaćenu mirovinu i novac koji se nalazi položen kod OTP Banke ustupila je majci GI. Udova ostavitelja GI putem svoje punomoćnice dala je nasljedničku izjavu kojom se prihvatila svog nasljednog dijela koji je temeljem zakona pripada kao i svih ustupa koji su napravljeni u njenu korist, a svoj nasljedni dio u odnosu na osobni automobil ustupila je kćerki ĆIĆ. Međutim, kći ostavitelja ĆIĆ istaknula je kako bi 1/4 dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na kojem je kao vlasnik upisan ostavitelj, trebao pripasti njoj te je predložila da preostale nasljednice daju nasljedničku izjavu kojom će joj ustupiti svoj nasljedni dio u odnosu na ovu nekretninu. Ovo iz razloga što predmetna nekretnina u naravi predstavlja obiteljsku kuću zajedno sa okućnicom u [adresa], a na kojoj nekretnini je uz suglasnost ostalih suvlasnika izvršila nadogradnju na način da je vlastitim radom i sredstvima sagradila drugu etažu kuće. Osim ostavitelja, kao suvlasnici ove nekretnine u zemljišnim knjigama suda upisane su i sve sunasljednice za po 1/4 dijela, pa ĆIĆ smatra kako bi njoj trebala pripasti i 1/4 dijela kuće (bez dvorišta) na kojem je upisan ostavitelj, budući da bi na takav način suvlasnički dijelovi nasljednika približno odgovarali stvarnom stanju prava vlasništva u odnosu na samu zgradu, dok bi dvorište trebalo pripasti svim sunasljednicima za po 1/3 dijela. Vezano za ovakvo traženje punomoćnica GI i II iskazala je kako je nesporno da je ĆIĆ svojim sredstvima uz suglasnost ostalih suvlasnika izvršila nadogradnju druge etaže kuće, međutim, nasljedni dio ovih nasljednica nije htjela ustupiti ĆIĆ budući da u tom trenutku nije bilo poznato koliki bi njen nasljedni dio bio u odnosu na cijelu kuću u slučaju da bi druga etaža predstavljala njeno vlasništvo, a na preostalom dijelu bi kuća pripadala svim sunasljednicima na jednake dijelove. U nastavku postupka punomoćnica GI i II istaknula je kako ove nasljednice ostaju kod dosadašnjih navoda i prijedloga te ujedno predlažu donijeti djelomično rješenje u odnosu na nespornu imovinu ostavitelja, a u odnosu na prijepor među nasljednicima predlaže se ostavinski postupak prekinuti. Punomoćnik ĆIĆ predložio je spis ostavinskog postupka zbog spora oko sastava ostavinske imovine uputiti na rješavanje nadležnom sudu, a sve kako bi se iz ostavinske mase ostavitelja izdvojio dio koji predstavlja stvarno vlasništvo nasljednice ĆIĆ. Na navedeni način među nasljednicama se kao sporno pojavilo pitanje podjele 1/4 dijela nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno da li ovaj dio nekretnine predstavlja ostavinsku masu ili pak isti odgovara vrijednosti druge etaže kuće u [adresa] i predstavlja posebno vlasništvo ĆIĆ, pa je javni bilježnik spis ostavinskog postupka dostavio na nadležno postupanje ovom sudu, pozivajući se na odredbu čl. 244. u vezi sa čl. 222. i 224. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN).
2. U nastavku postupka pred ovim sudom, a sukladno rezultatima ostavinske rasprave provedene pred povjerenikom suda, a budući su u cijelosti ispunjeni uvjeti za donošenje djelomičnog rješenja o nasljeđivanju u smislu odredbe čl. 231. ZN-a, sud je dana 28. travnja 2026., pod posl. br. O-452/2025, donio djelomično rješenje o nasljeđivanju kojim je raspodijeljena nesporna imovina ostavitelja, a koje je postalo pravomoćno dana 16. svibnja 2026.
2.1. Kako su se na navedeni način među nasljednicima pojavile kao sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, a nakon što su djelomično rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno, potrebno je ovaj ostavinski postupak prekinuti, a stranku čije pravo sud smatra manje vjerojatnim uputiti u parnicu, sve kako bi se u parničnom postupku riješile među nasljednicima sporne činjenice.
3. Ovaj sud smatra da je traženje kćerke ostavitelja ĆIĆ da se iz ostavinske imovine ostavitelja izdvoji, kao njena posebna imovina, druga etaža kuće u [adresa], označene kao kat čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], manje vjerojatnim i to iz slijedećih razloga. Prije svega potrebno je reći kako među nasljednicima nema spora o tome da su na predmetnoj nekretnini kao suvlasnice za po 1/4 dijela već upisane nasljednice ostavitelja, te da se spor u pogledu ove nekretnine zapravo odnosi samo na 1/4 dijela na kojem je upisan ostavitelj. Stoga je potpuno nejasno zašto nasljednica ĆIĆ smatra da bi dio ostavitelja predstavljao upravo drugu etažu kuće, kada kuća nije etažirana već su svi nasljednici zajedno sa ostaviteljem upisani na cijeloj nekretnini u idealnom dijelu. Nadalje, ĆIĆ tijekom postupka u spis nije priložila nikakve dokaze kojima bi potkrijepila svoju tvrdnju da druga etaža predmetne kuće predstavlja njeno vlasništvo, stečeno gradnjom uz znanje i pristanak svih suvlasnika, već samo navodi da je to među nasljednicima nesporno, a očito nije čim preostale nasljednice nisu iskazale kako bi ova etaža bila u vlasništvu ĆIĆ, odnosno da ista ne predstavlja ostavinsku masu. Stoga sud smatra kako je u ovakvoj situaciji teret dokaza na ĆIĆ, pa je upravo nju uputio u parnicu u svojstvu tužiteljice. Stoga, ako ĆIĆ smatra da druga etaža kuće u [adresa] ne predstavlja vlasništvo ostavitelja, već njenu posebnu imovinu stečenu građenjem, onda joj preostaje da takve svoje tvrdnje dokaže u parnici.
4. Slijedom navedenog, a po osnovi članka 224. i 225. ZN-a valjalo je riješiti kao u izreci.
U Korčuli, 29. lipnja 2026.
S u d a c :
Dario Farčić
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.
