REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8

52100 Pula

Poslovni broj: Ovr-771/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

Z A K L J U Č A K

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli - Pola po sucu Saši Javoranu, kao sucu pojedincu, po prijedlogu višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Lipljana, u pravnoj stvari ovrhovoditelja BL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Nedibu Toromanoviću, odvjetniku iz Poreča, protiv ovršenika NL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Oroviću, odvjetniku iz Pule, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode ovrhe, 29. lipnja 2026.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ovog zaključka protiv ovrhovoditelja BL, OIB: [osobni identifikacijski broj], pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga navedenih u prijedlogu ovršenika od 4. lipnja 2026.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe zaprimljen na ovome sudu 4. lipnja 2026., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podneskom zaprimljenim na ovome sudu 4. lipnja 2026. podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenom pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate kojeg je pred Financijskom agencijom (u daljnjem tekstu: Fina) pokrenuo ovrhovoditelj na temelju ovršne isprave - presude Općinskog suda u Poreču, posl. br.: P-234/14-27 od 23. prosinca 2014., preinačene presudom Županijskog suda u Puli, posl. br.: Gž-596/15-2 od 15. veljače 2016. te Rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Hrvatin iz [adresa], posl.broj: O-128/2024, UPP- OS-15/24-13 od 27. ožujka 2024., kao i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u navedenom postupku. Ovršenik u svom prijedlogu ističe prigovor zastare tražbine utvrđene predmetnom ovršnom ispravom zbog proteka roka iz članka 233. Zakona o obveznim odnosima kojim je propisano da sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina pa i ona za koje zakon inače predviđa kraći rok. Prigovor obrazlaže navodom da je gore navedena ovršna isprava postala ovršna 6. svibnja 2016., slijedom čega je zastarni rok istekao 6. svibnja 2026., dok je ovrhovoditelj istu predao Fini na izravnu naplatu tek 27. svibnja 2026., dakle nakon isteka zastarnog roka. Ovo s toga, što je ovrhovoditelj 4. svibnja 2026. pokušao predati zahtjev za izravnu naplatu Fini, ali da je Fina svojom Obavijesti Klasa: 034-011/26-07-2, Ur.broj: 118-08-401-26, od 5. svibnja 2026. vratila ovrhovoditelju osnovu za plaćanje iz razloga što ista nije dostavljena sukladno propisu, odnosno preporučenom pošiljkom s povratnicom. Navodi da je ovrhovoditelj predao formalno ispravni zahtjev tek 27. svibnja 2026. Ovršenik također navodi da bi provedbom ovrhe (izravne naplate) trpio nenadoknadivu štetu obzirom mu je zapljenom svih sredstava koja ima na računu onemogućena egzistencija, a tražbina iz osnove za plaćanje je u zastari. Dodaje i kako mu je supruga nezaposlena osoba bez vlastitih prihoda, koja ovisi isključivo o ovršenikovim primanjima. Kao dokaz njegovih navoda, ovršenik je dostavio Specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje P-234/14-IZ.NA-1 od 27. svibnja 2026., presudu Općinskog suda u Poreču, posl. br.: P-234/14-27 od 23. prosinca 2014., presudu Županijskog suda u Puli, posl. br.: Gž-596/15-2 od 15. veljače 2016., Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Hrvatin iz [adresa], posl.broj: O- 128/2024, UPP-OS-15/24-13 od 27. ožujka 2024., zahtjev za izravnu naplatu od 27. svibnja 2026., obavijest Fine o vraćanju osnove, od 5. svibnja 2026. te je na okolnost ugroženosti vlastite egzistencije predložio da ga sud sasluša na ročištu.

2. Na prijedlog ovršenika ovrhovoditelj se očitovao na način da je isti u cijelosti osporio. Ovrhovoditelj navodi da je točno da je Fina vratila podnositelju isprave sa napomenom da je zahtjev predat bez povratnice, međutim da je u roku od 8 dana po primitku ovrhovoditelj sve isprave ponovno predao na isti broj predmeta Fini te da je Fina nastavila postupak pod istim brojem P-234/14-IZ.NA. i to bez ponovne naplate predujma troška. Kao dokaz ovrhovoditelj je dostavio obavijest Fine i Specifikaciju izvršenja predmetne osnove. Stoga ne stoji pravni zaključak ovršenika da se pravno ima smatrati kao da zahtjev od 30.04. nije ni podnesen. Ako se već spominje analogija, ovrhvoditelj smatra da je daleko bliža analogija sa nepotpunom tužbom i pozivom suda na ispravak iste. No, posebno se naglašava da u zakonu ne stoji da je potrebno pošiljku dostaviti sa povratnicom. Citat upute za izravnu naplatu glasi: „Prikupljenu dokumentaciju za pokretanje postupka ovrhe na novčanim sredstvima možete predati osobno ili preporučenom poštom, od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.". Sukladno svemu navedenom, ovrhovoditelj predlaže da sud odbije prijedloge ovršenika i obveže ga na naknadu troškova ovrhovoditelju koje mu je neopravdano prouzročio.

3. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine”, broj:

112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024; dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ, prema odredbi članka 209. stavka 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema stavku 2., na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. na odgovarajući način primjenjuju se odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ).

3.1. Člankom 50. stavkom 1. točkom 1. Oz-a propisano je da protiv rješenja o ovrsi ovršenik može izjaviti žalbu ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava; točkom 3. je propisano da može podnijeti žalbu ako je ovršna isprava ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage, odnosno ako je na drugi način izgubila svoju djelotvornost ili je utvrđeno da je bez učinka , dok je točkom 5. propisano da žalbu može podnijeti ako je protekao rok u kojemu se po zakonu može tražiti ovrha. Članak 50. stavak 5. propisuje da u povodu žalbe iz stavka 1. ovoga članka sud pazi po službenoj dužnosti na razloge iz stavka 1. točaka 1., 3. i 5. ovoga članka te na okolnost da je u slučaju iz stavka 1. točke 6. ovoga članka ovrha određena na predmetima iz članka 4. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona. Sud pazi po službenoj dužnosti i na pogrešnu primjenu materijalnog prava te na bitne povrede ovršnoga postupka kada se na njih tako pazi prema odredbama Zakona o parničnom postupku. Člankom 52. stavkom 1. OZ propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu. Stavkom 4. istog članka određeno je da iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

4. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a, tj. navodi da je predmetno potraživanje u zastari.

5. Kako ovršenik ističe razlog iz članka 50. stavka 1. točke 11. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, temeljem odredbe članka 210. OZ-a u vezi sa člankom 52 stavkom 1. i 3. OZ-a odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

6. Člankom 65. stavka 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Stavkom 2. istog članka propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Dakle, sud može donijeti rješenje o odgodi ovrhe ako su kumulativno ispunjena oba uvjeta navedena u članku 65. stavku 1. OZ -a, naime, vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili vjerojatnost nastupanja nasilja i ispunjenje jednog od uvjeta navedenih u točci 1. do 11. narečene odredbe.

7. Svojim prijedlogom od 4. lipnja 2026., ovršenik je osim odgode predložio i proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa njegovih novčanih sredstava zaplijenjenih u gore navedenom postupku izravne naplate, čime je ispunjen uvjet iz članka 65. stavka 1. točke 1. OZ-a.

8. Ispitujući postojanje drugog od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe, naime vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno vjerojatnost potrebe sprečavanja nasilja (pri čemu se na potonji razlog ovršenik ni ne poziva), sud ističe da se za odgodu ovrhe ne traži postojanje bilo kakve štete, nego isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno takve štete koju ovršenik ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja protuovrhom ili restitucijskom parnicom ili ovrhom koja bi se nastavno provela. Šteta koju ovršenik trpi kao nužnu posljedicu provedbe ovrhe, a koju ovrhovoditelj ima pravo zahtijevati radi ostvarenja svoje dospjele tražbine koju ovršenik nije ispunio, ne može se smatrati nenadoknadivom ili teško nadoknadivom štetom. U tom smislu, sud ukazuje i na mnogobrojnu sudsku praksu županijskih sudova, pa tako primjerice u presudama GŽ Ovr-199/2019 ŽS Pula, GŽ Ovr-1910/2019 ŽS Zagreb, GŽ Ovr-320/2019 ŽS Pula, GŽ Ovr-224/2019 ŽS Rijeka. Ovršenik navodi da će provedbom izravne naplate ostati bez mjesečnih prihoda. Međutim, valja ukazati na odredbe o ograničenju ovrhe iz članaka 173. OZ-a kojima se osigurava minimum stalnih novčanih primanja ovršenika po vrsti i po visini na kojima ovrha nije dopuštena, a kojima se ovršeniku osigurava egzistencijalni minimum. U tom smislu, ovršenik ima i mogućnost u Fini zatražiti otvaranje zaštićenog računa na koji će mu se isplaćivati takva primanja odnosno primanja na kojima je mogućnost ovrhe ograničena. Naposlijetku, ovrhovoditelj se nije suglasio sa prijedlogom za odgodu ovrhe pa nema mjesta ni primjeni odredbe članka 69. stavka 1. OZ kojom je propisano da ako se ovrhovoditelj suglasi s prijedlogom ovršenika o odgodi ovrhe, odnosno ako se ovrhovoditelj i ovršenik suglase s prijedlogom treće osobe o odgodi ovrhe, sud će odgodu odrediti ne ispitujući postoje li za to propisane pretpostavke.

9. Slijedom svega navedenog, temeljem odredbi članka 65. stavka 1. i 2. OZ -a odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

10. O troškovima ovoga postupka, po stavu ovoga suda, potrebno je odlučiti u parnici na koju je ovršenik upućen, a sukladno uspjehu stranaka u istoj.

U Puli-Pola, 29. lipnja 2026.

Sudac:

Saša Javoran

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek.

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od osam (8) dana od dana dostave rješenja, ovome sudu, pismeno u tri (3) primjerka, osim ako se podnosi putem e-komunikacije sa sudom.

Dna:

1. Ovrhovoditelju,

2. Ovršeniku po punomoćniku, uz podnesak ovrhovoditelja od 18. lipnja 2026.,

3. Fina – web servisom.