- 1 -              Revd 3222/2023-2

Broj: Revd 3222/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. O. iz B., zastupanog po punomoćniku S. N., odvjetniku u O., protiv tuženika S. B. iz S., zastupanog po punomoćniku Z. G., odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Z. G., T. F.-G., H. M. u B., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1215/2021-2 od 16. veljače 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-519/2020-23 od 29. lipnja 2021., u sjednici održanoj 17. siječnja 2024.,

r i j e š i o   j e:

I. Odbija se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1215/2021-2 od 16. veljače 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-519/2020-23 od 29. lipnja 2021.

2. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje postavio pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:

"- Da li je sud dužan nakon, što se je tuženi upustio u raspravljanje i nakon što je iskazao protivljenje naknadnoj preinaci tužbenog zahtjeva, o tome donijeti formalnu odluku

- Da li je u situaciji kada je između stranaka nesporno da u drugom parničnom predmetu između istih stranaka teče parnica radi utvrđenja ništetnosti pravnog posla (spis broj P-404/2018 Općinskog suda u Virovitici Stalna služba u Slatini) na kojem tužitelju u ovom predmetu temelji svoj zahtjev i koja odluka predstavlja prethodno pitanje, i kada odbije prijedlog da se ovaj parnični postupak prekine do okončanja parnice i sam odluči to pitanje riješiti dužan provesti sve dokaze koje su ponuđeni kao dokaz ništetnosti tog pravnog posla (u konkretnom slučaju Ugovora o tajnom društvu)

- Da li je sud dužan u situaciji kada tuženi ističe da je pravni posao na kojem tužitelj temelji tužbeni zahtjev i da predstavlja prividan – simulirani pravni posao dužan provesti dokaze i raspraviti o kojem se simuliranom poslu radi

- Da li je u slučaju valjanosti Ugovora o tajnom društvu koji sadržajno predstavlja Ugovor o ortaštvu sud prilikom obračuna prava koja bi pripadala ortaku (isplata 50% dobiti koji drugi ortak ostvari poslovanjem Poduzeća) poštovati prisilne propise koji reguliraju oporezivanje dobiti trgovačkog društva temeljem zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dobit od kapitala, obvezu isplate prireza i obvezu pokrivanja gubitaka iz prethodnih razdoblja

- Da li na visinu koristi koja pripada tužitelju a koja je vezana uz vrijednost poslovnih udjela od ukupno 40.000,00 KN ostaje neizmijenjena ako dođe do povećanja temeljenog kapitala u društvu i time dođe do razmjernog smanjenja prava tuženika na dobit u društvu obzirom da tužitelju temeljem ugovora pripada 50% sudjelovanja u dobiti „PODUZETNIKA„

(ovdje tuženi) koju ovaj ostvari poslovanjem „PODUZEĆA„ (koje je predmet ortakluka)"

3. Tuženik ističe da su mu pobijanom odlukom povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to:

- povreda prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posljedično i načelo pravne sigurnosti u vezi s načelom vladavine prava iz čl. 3. Ustava Republike Hrvatske.

4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

5. Prijedlog za dopuštenje revizije je neosnovan u odnosu na postavljena pitanja, dok je nedopušten u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

6. Postupajući po odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ona koja ima u vidu odredba čl. 385.a st. 1. ZPP i koja bi opravdala intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije. Naime, iz sadržaja pitanja naznačenih u prijedlogu, cjelokupnog obrazloženja prijedloga te obrazloženja pobijane presude jasno proizlazi da tuženik postavljenim pitanjima još jednom ističe nezadovoljstvo nižestupanjskim presudama kroz bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešnu primjenu materijalnog prava, a što da je učinjeno u predmetnom spisu. Da je tome tako, proizlazi iz samih pitanja koja su usko vezana uz konkretni spor, pa istima, u svakom slučaju, nedostaje element univerzalnosti da bi se mogla smatrati pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu.

7. U takvoj situaciji neodlučno je pozivanje tuženika na više odluka drugostupanjskih sudova, odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 384/2020-4 od 16. ožujka 2021., te odluke Ustavnog suda pobliže navedene u prijedlogu za dopuštenje revizije.

8. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala i u nižestupanjskom postupku.

9. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posljedično tome niti načelo pravne sigurnosti u vezi s načelom vladavine prava iz čl. 3. Ustava Republike Hrvatske.

10. Zbog svega navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u st. I. izreke ovog rješenja, dok je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno kao u st. II. izreke.

Zagreb, 17. siječnja 2024.