Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj Gž-876/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Nediljki Radić, kao sutkinji pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Josipi Miffek Herak, odvjetnici iz Petrinje, te protustranke ŽG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Odvjetničkom društvu Čavić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi uređenja međe, rješavajući žalbu protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj R1-73/2023-25 od 20. studenog 2024., dana 29. lipnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sisku poslovni broj R1-73/2023-25 od 20. studenog 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je kako glasi:
"I. Uređuje se međa između nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] oranica Majur od 4122 m2, kojih je vlasnik i posjednik UG, te nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina]. kčbr. [katastarska čestica] oranica Majur od 4122 m2, kojih je vlasnik i posjednik protustranka, temeljem posljednjeg mirnog posjeda koji se proteže od točke F1 i prolazi iz pravca sjeverozapada prema jugoistoku, ravnom linijom u dužini od 41,64 metra do točke F2. Potom međa ide od točke F2 prema jugoistoku u ravnoj liniji u dužini od 9,38 metara do točke F3. Zatim se od točke F3 međa lomi prema točki F4 u dužini od 8,04 metara. Potom ravno kanalom međa ide od točke F4 do dimnjaka do točke F5 u dužini od 183,82 metra, te zatim ravnom linijom međa ide od točke F5 do krajnje međašne točke F6 u dužini od 26,57 metara, a koja se nalazi uz čemprese od dimnjaka do krajnje točke, a što je prikazano na skici izmjere vještaka, koja je sastavni dio ove odluke.
II. Nalaže se protustranci ŽG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da predlagatelju UG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak postupka u iznosu od 274,74 €, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 20. studenog 2024. pa do isplate, u roku od 15 dana."
2. Protustranka pobija rješenje zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se isto ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. U odgovoru na žalbu protustranke, predlagatelj je osporio navode uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredom članka 381. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje bitne povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Predmet ovog izvanparničnog postupka je uređenje međe između k. č. br. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vlasništvo predlagatelja i k. č. br. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vlasništvo protustranke.
7. Međom se označava do kuda u prostoru seže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine. Međa je također i linija odnosno crta, granica, zamišljeni pravac koji razdvaja dvije susjedne nekretnine te u geodetskom smislu međa predstavlja crtu na katastarskom planu koja razdvaja dvije katastarske čestice. Granice katastarskih čestica odnosno međe označavaju se međašnim znacima, a kao međašni znaci najčešće se pojavljuju razni zidovi, ograde, živice, ali i različite druge stvari koje mogu poslužiti svrsi razgraničenja dviju nekretnina.
8. Prvostupanjski je sud prema obrazloženju pobijanog rješenja među između nekretnina stranaka utvrdio prema posljednjem mirnom posjedu.
9. Kada sud uređuje među prema posljednjem mirnom posjedu, mora utvrditi tko od stranaka odnosno susjeda ima u faktičnoj vlasti spornu međašnu površinu, odnosno do kud u prostoru seže faktična vlast kojega od susjeda. To pitanje se može utvrđivati ispravama, svjedocima, vještacima, nacrtima i dr., a posjed koji je relevantan za ovaj način uređenja međe je posljednji mirni posjed.
10. Pod posjedom se podrazumijeva faktična vlast na stvari, a sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) posjed je stečen kada stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast na stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (originalno ili izvorno stjecanje posjeda), a bilo da mu je preneseno (derivativno ili izvedeno stjecanje posjeda).
11. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud održao očevid u ovom predmetu, a radi uređenja međe između nekretnina stranaka te je na očevidu proveden dokaz saslušanjem predloženih svjedoka na okolnost posjeda stranaka.
12. O ročištu na mjestu događaja sud će sastaviti zapisnik. Taj zapisnik treba sadržavati slijedeće: rješenje o uređenju međe ili nagodbi stranaka o međi, opis zatečenog stanja na početku očevida, izjave stranaka, njihovi prijedlozi i provedeni dokazi (saslušanje svjedoka), skicu mjesta događaja s opisom i način na koji je sudac uredio među, a što je u konkretnom slučaju i urađeno.
13. U odnosu na primjenu materijalnog prava potrebno je istaknuti da je postupak uređenja međa izvanparnični postupak u smislu odredbe članka 103. stavak 1. ZV-a u kojem sud obnavlja ili ispravlja među prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako stranke na to pristanu kako je to propisano stavkom 2. tog članka, odnosno prema posljednjem mirnom posjedu ili prema pravičnoj ocjeni ako nije moguće utvrditi posljednji mirni posjed (stavak 3. istog članka). Nakon što na jedan od tih načina uredi među sud je u smislu odredbe članka 103. stavak 4. ZV-a istodobno s donošenjem odluke o uređenju međe na licu mjesta dužan označiti među međašnim znakovima.
14. Označavanjem međe, međašnim znakovima na licu mjesta, potrebno je zbog nastupanja pravnih posljedica uređenja međe iz članka 103. stavak 5. ZV-a koja određuje da se od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima, smatra da postoji pravo vlasništva do linije međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati.
15. Prema posljednjem mirnom stanju posjeda sud će utvrditi među ukoliko do primjene nije došlo utvrđenjem međe po jačem pravu. Za posjednika naime vrijedi predmnijeva, ali se ta predmnijeva može i opovrči. U postupku uređenja međa je stoga svakom susjedu pridržano pravo da ostvari svoje jače pravo, bilo u samom izvanparničnom postupku, bilo parničnim putem. Dakle, ukoliko niti jedna stranka ne dokaže svoje jače pravo, a utvrđen je posljednji mirni posjed, sud će utvrditi među prema tom mirnom posjedu.
16. Prvostupanjski je sud obrazložio mirni posjed predlagatelja i na koji način isti vrši posjed spornog dijela na temelju dokaza provedenih tijekom dokaznog postupka i to neposrednim opažanjem na licu mjesta, iz iskaza saslušanih svjedoka na očevidu, kao i iz nalaza vještaka, što je detaljno obrazložio, a s kojim obrazloženjem se slaže i ovaj drugostupanjski sud, pa su neosnovani žalbeni navodi protustranke da je prvostupanjska odluka donesena na temelju nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao i pogrešnom primjenom materijalnog prava.
17. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Splitu 29. lipnja 2026.
Sutkinja izvjestiteljica
Nediljka Radić
