Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-2977/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji pojedincu, mr. sc. Zrinki Tironi, u ostavinskom postupku iza pok. AG, sina A, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o žalbi nasljednika ŠG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima Nikoli Horvatu i Deanu Radišiću, odvjetnicima u Karlovcu, protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj: 25 O-93/2024-4 od 28. svibnja 2024., dana 29. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba nasljednika ŠG te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj: 25 O-93/2024-4 od 28. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud pod posl. br. 25 O-93/2024-4 dana 28. svibnja 2024. donio rješenje koje glasi:

„I. Određuje se prekid postupka u ovom ostavinskom predmetu.

II. Upućuje se BG iz [adresa], OIB. [osobni identifikacijski broj], supruga ostavitelja, na pokretanje parnice protiv VG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kćeri ostavitelja, i ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sina ostavitelja, radi utvrđenja da se na ime njene bračne stečevine iz ostavinske imovine izdvaja cijelo suvlasništvo 3/12 dijela kuće upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i sve navedene pokretnine pod toč. B i prava pod toč. C u zapisniku javnog bilježnika Snježane Plavetić Zmić sa sjedištem u Karlovcu poslovni broj 0-93/2204-19 od 27. ožujka 2024. u 1/2 dijela.

III. Upućuje se ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ostavitelja, na pokretanje parnice protiv BG iz [adresa], Š [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], supruge ostavitelja, i VG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kćeri ostavitelja, radi utvrđenja da je povrijeđeno njegovo pravo na nužni dio obzirom na darivanja koja je otac učinio spram njegove sestra VG i to zemljište na Rabu za gradnju kuće, osobni automobil marke Corsa, njezinom sinu je darovao po 500,00 eur mjesečno za školovanje te plaćao režijske troškove za njezinu kuću u [adresa], 10 godina je uplaćivao rate u korist otplate njezinog kredita.

IV. Upućuje se ŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ostavitelja, na pokretanje parnice protiv BG iz [adresa], Š [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], supruge ostavitelja, radi utvrđenja da supruga ostavitelja BG nije dostojna za nasljeđivanje jer se teško ogriješila o život, rad i dostojanstvo ostavitelja, većinom ga lažno kazneno prijavivši i ostavila ga bez pomoći koju mu je mogla pružiti, te da je trajno prestala njezina zajednica sa ostaviteljem.

V. Nasljednici su dužni pokrenuti parnicu u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja te o tome obavijestiti sud.

VI. Ako nasljednici postupe sukladno točki II. - IV. ovog rješenja, prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno završena.

VII. Ako nasljednici ne postupe sukladno točki II. - IV. ovog rješenja, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je nasljednik upućen na parnicu.“

2. Protiv prvostupanjskog rješenja nasljednik ŠG je podnio žalbu. Iz sadržaja žalbe proizlazi da se podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP) u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a. Žalitelj predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Žalba nasljednika ŠG nije osnovana.

4. Predmet razmatranja drugostupanjskog suda jest ocjena zakonitosti rješenja prvostupanjskog suda o prekidu ostavinskog postupka kojim je nasljednik ŠG upućen na pokretanje parničnog postupka radi utvrđenja da mu je povrijeđeno pravo na nužni dio i radi utvrđenja da je nasljednica DG nedostojna nasljeđivanja, dok je nasljednica DG upućena u parnicu radi utvrđenja bračne stečevine.

5. Žalitelj u žalbi u bitnome navodi kako u predmetnom slučaju prvostupanjski sud nije utvrdio vrijednost ostavine niti je utvrdio je li žalitelju povrijeđeno pravo na nužni dio, a što da je trebao napraviti prije upućivanja nasljednika u parnicu. Žalitelj smatra kako je prvostupanjski sud trebao primijeniti pravila o izračunavanju nužnog dijela i potom ocijeniti je li osnovan zahtjev nasljednika ŠG za vraćanjem učinjenih darovanja zbog čega da bi predmetno upućivanje u parnicu bilo preuranjeno.

6. Odredbom članka 222. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/2013., 33/15., 14/19., dalje: ZN) u svezi s odredbom članka 253. stavak 1. ZN-a propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo. Stavkom 2. istog članka propisano je da će na način predviđen odredbom stavka 1. ovoga članka sud postupiti osobito ako su sporne činjenice: 1. o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje, 2. o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio, 3. o kojima ovisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost, 4. je li se neka osoba odrekla nasljedstva.

Odredbom članka 224. stavak 1. točka 1. ZN-a propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice: 1. o kojima ovisi sastav ostavine.

Odredbom članka 225. stavak 1. ZN-a propisano je da će sud uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.

Odredbom članka 125. stavak 1. ZN-a propisano je da je nedostojan naslijediti, kako na temelju zakona tako i na temelju oporuke, kao i dobiti bilo što na temelju oporuke: 1. onaj koji je namjerno usmrtio ostavitelja, ili je to pokušao; 2. onaj koji je silom ili prijetnjom natjerao, ili prijevarom naveo ostavitelja da napravi ili opozove oporuku ili neku oporučnu odredbu, ili ga je spriječio da to učini; 3. onaj koji je uništio ili sakrio ostaviteljevu oporuku s namjerom da spriječi ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje, kao i onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu oporuku; 4. onaj koji se teže ogriješio o obvezu uzdržavanja prema ostavitelju prema kojemu je imao zakonsku obvezu uzdržavanja, onaj koji nije htio pružiti ostavitelju nužnu pomoć, koju mu je mogao pružiti bez opasnosti za vlastiti život, ili ga je ostavio bez pomoći u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje.

7. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je ostavitelj preminuo pok. AG preminuo **.**.2023.

- da su zakonski nasljednici iza navedenog ostavitelja supruga DG, te djeca ŠG sin, i kći VG,

- da je nasljednica DG u ostavinskom postupku zatražila da se na ime njezine bračne stečevine iz ostavinske imovine izdvoji cijelo suvlasništvo 3/12 dijela kuće upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i sve pokretnine navedene pod toč. B i prava pod toč. C u zapisniku javnog bilježnika Snježane Plavetić Zmić sa sjedištem u Karlovcu poslovni broj 0-93/2204-19 od 27. ožujka 2024. u 1/2 dijela te da joj je nasljednik ŠG osporio pravo suvlasništva na ime bračne stečevine i priznao joj samo 20% doprinosa u stjecanju navedene imovine,

- da se navedena imovina u službenim evidencijama vodi kao vlasništvo /suvlasništvo ostavitelja,

- da je nasljednik ŠG u ostavinskom postupku naveo da mu je privrijeđeno pravo na nužni dio s obzirom na darivanja koja da je ostavitelj učinio spram njegove sestra VG i to zemljište na Rabu za gradnju kuće, osobni automobil marke Corsa, a njezinom sinu je darovao po 500,00 eur mjesečno za školovanje te plaćao režijske troškove za njezinu kuću u [adresa], kao i da je 10 godina uplaćivao rate u korist otplate njezinog kredita te da je on (ŠG) osobno doprinosio za izgradnju kuće na Rabu i novčano i radom zbog čega smatra da i on ima udio u toj kući,

- da je nasljednik ŠG svojoj majci DG osporio pravo na nasljedstvo zbog nedostojnosti navodeći da se teško ogriješila o život, rad i dostojanstvo ostavitelja, većinom ga lažno kazneno prijavivši i ostavila ga bez pomoći koju mu je mogla pružiti, te da je trajno prestala njezina zajednica sa ostaviteljem.

Prvostupanjski je sud donio pobijano rješenje o prekidu postupka pozivom na odredbe članka 222. stavka 1. točke 1., članka 224. stavak 1. i članka 225. ZN -a, jer je smatrao da su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine i nasljedni dio te je u parnicu uputio nasljednike čije je pravo smatrao manje vjerojatnim.

8. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda odredbi parničnog postupka koje su predviđene odredbama članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP -a, u svezi sa odredbom članka 381. ZPP-a. Također prvostupanjski sud nije počinio povredu odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a (na koju povredu žalitelj posebno ukazuje) jer pobijano prvostupanjsko rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati. Pored toga, ono je jasno, razumljivo i nije kontradiktorno.

9. Neosnovano žalitelj u žalbi prigovara da pobijano rješenje nije pravilno ni zakonito. Naime, među nasljednicima sporno je pitanje sastava ostavinske mase i to kako nekretnina (kuća na Rabu) tako i pokretnina. U takvom slučaju nije moguće u ostavinskom postupku primjenom pravila o izračunavanju nužnog dijela utvrditi je li nasljednik ŠG podmiren u svom nužnom dijelu. Za izračunavanje nužnog dijela prethodno je nužno izračunati vrijednost čiste ostavine kojoj se pribrajaju darovi kako bi se dobila obračunska vrijednost ostavine iz koje proizlazi nužni dio (članka 71. ZN-a). Samo u slučaju da je među strankama nesporno što predstavlja imovinu ostavitelja i što je nasljednik primio od ostavitelja za njegova života nema mjesta prekidu ostavinskog postupka i upućivanju nasljednika na parnicu o ćemo u predmetnom slučaju nije riječ.

10. Kako je u predmetnom slučaju među stankama sporan sastav ostavine pravilno je prvostupanjski sud prekinuo ostavinski postupak i uputio nasljednika ŠG u parnicu radi utvrđenja da mu je povrijeđeno pravo na nužni dio, a ovo u suglasju s odredbama članka 222. stavka 1. točke 1., članka 224. stavak 1. i članka 225. ZN-a. Također je prvostupanjski sud pravilno uputio nasljednika ŠG na pokretanje parnice protiv obje sunasljednice, majke DG i sestre VG jer se one ukazuju kao jedinstveni i nužni suparničari. To proizlazi iz prirode spornog odnosa u nasljednim parnicama, gdje se spor može riješiti samo na jednak način prema svim nasljednicima, koji se smatraju jednom parničnom strankom. Stoga svi zakonski i oporučni nasljednici moraju biti obuhvaćeni tužbom, bilo na aktivnoj ili pasivnoj strani, jer su nužni sudionici postupka (nužni suparničari) i njihova pravomoćna odluka ima učinak prema svima. Ne može odluka donesena u parnici proizvoditi učinke samo u odnosu na pojedine nasljednike, posebno što o toj odluci ovise nasljedni dijelovi svih nasljednika.

11. Nadalje, zakonski nasljednik se smatra poštenim i savjesnim od trenutka otvaranja nasljedstva, osim ako se dokaže suprotno. Dakle, pretpostavka je da je nasljednik dostojan i pošten, a teret dokazivanja nedostojnosti leži na onome tko to tvrdi. Slijedom navedenog manje je vjerojatno pravo onoga koji za drugoga tvrdi da nije dostojan za nasljeđivanje, budući tu tvrdnju mora dokazati, imajući u vidu da se dostojnost za nasljeđivanje pretpostavlja, što konkretno znači da će sud uputiti u parnicu upravo onog nasljednika koji tvrdi da drugi sunasljednici nisu dostojni za nasljeđivanje ostavitelja. Stoga je pravilno prvostupanjski sud uputio nasljednika ŠG na pokretanje parnice radi utvrđenja nedostojnosti za nasljeđivanje nasljednice DG, posebno što nasljednik ŠG tu svoju tvrdnju u ostavinskom postupku nije potkrijepio nikakvim javnim ispravama (npr. kaznenom presudom i sl.).

12. Za istaknuti je i to kako je ostavitelj u zemljišnoj knjizi i ostalim ispravama dostavljenim u spis utvrđen vlasnikom/suvlasnikom imovine za koju nasljednica DG tvrdi da je za pola njezina bračna stečevina. Stoga je logično da se njezino pravo ukazuje kao manje vjerojatno zbog čega ju je prvostupanjski sud pravilno uputio na pokretanje parnice radi utvrđenja da navedena imovina predstavlja njezinu bračnu stečevinu za ½ dijela.

13. Slijedom svega navedenog trebalo je žalbu nasljednika ŠG odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, a ovo na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 29. lipnja 2026.

Sutkinja

Mr. sc. Zrinka Tironi