Poslovni broj: 29 P-1505/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

D 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu ovog suda Vlatki Gašperov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Luki Marčiću, odvjetniku u Šibeniku protiv tužene Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno održane glavne rasprave dana 08. lipnja 2026.godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zastupnika tuženice, a objavljene dana 29. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla pravni osnov za stjecanje prava vlasništva za cijelo na dijelu nekretnine katastarske oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koji dio je na geodetskom snimku kojeg su izradila Skalar geodetska rješenja d.o.o. dana 12.04.2023. godine, označen slovima A-B-C-D-A, površine 1235 m2, a što u cijelosti odgovara skici mjesta očevida koju je izradio TC, mag. ing. geod. u svibnju 2026. godine, a koje skice čine sastavni dio ove presude.

Obrazloženje

1.Tužitelj DC ( dalje: tužitelji) je dana 25. kolovoza 2023. godine podnijela tužbu protiv tuženice radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na Geodetskom snimku kojeg je izradila Skalar geodetska rješenja d.o.o. dana 12. travnja 2023. godine označen slovima A -B- C-D-A površine 1235 m2.

1.1.Tužiteljica u tužbi navodi da je predmetna nekretnina je izvorno bila vlasništvo HC (pradjed tužitelja) kojega je naslijedio njegov sin ŠC pok. HC (djed tužitelja rođ. 1902. godine, umro 1983. godine), a kojega je, u odnosu na predmetnu nekretninu, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku posl. br. O-231/83 naslijedio njegov sin T / SC) Jaram. Nakon smrti oca tužiteljice FC predmetna nekretnina je pripala tužiteljici sukladno rješenju o nasljeđivanju Općinskoga suda u Šibeniku posl. br. O- 435/94. Predmetna nekretnina narodnog naziva Punta Križa se od davnina nalazila u posjedu obitelji FC. Nakon izgradnje jadranske magistrale šezdesetih godina prošlog stoljeća, predmetna nekretnina je podijeljena na dva fizički odvojena zemljišta koje presijeca jadranska magistrala, današnje kat. oznake čest. br. 4129/1, K. O. [katastarska općina]. Pokojni djed tužiteljice ŠC je svojevremeno, pokrenuo parnični postupak radi uknjižbe prava vlasništva na dijelu zemlje zvane Punta križa, i to na dijelu koji se nalazi ispod magistrale, te je i ishodovao presudu Općinskoga suda u Šibeniku posl. br. P-186/67 od dana 12.07.1967. godine u kojoj je utvrđeno da je djed tužiteljice vlasnik za cijelo čest. br. 376/41, K. O. [katastarska općina].

2. U prilog tužbi tužitelj dostavlja negativni odgovor Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, Građansko upravnog odjela N-DO-33/2023 za mirno rješenje spora podnesenog nadležnom državnom odvjetništvu postupanju sukladno odredbi čl. 186.a.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 80/22 i 114/22; dalje ZPP) prije podizanja ove tužbe.

3.Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, a iz razloga što iz dokaza na koje se tužitelji u tužbi pozivaju ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Naime, u rješenju o nasljeđivanju iza smrti pok. JC, pok. HC, djeda tužiteljice (rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod posl. br. O-231/83, od 14. lipnja 1985. godine), predmetna nekretnina zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], uopće ne spominje kao dio ostavinske mase iza smrti prije navedenog pravnog prednika tužiteljice, a u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koja je navedena u prije navedenom rješenju o nasljeđivanju kao zemlja narodnog naziva „Punta Križa“, da su, osim SC, oca tužiteljice, nasljednici iste i to za različite suvlasničke dijelove i ostale fizičke osobe, točnije čak njih sedam. Također, iz istog rješenja nije vidljivo ni kolika je površina nekretnine narodnog naziva „Punta Križa“, a nije poznato ni je li ista odgovara danas fizičkom dijelu za koji tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva.U rješenju o nasljeđivanju poslije smrti pok. ŽC, pok. JC – oca tužiteljice, Općinskog suda u Šibeniku pod posl. br. O-435/94, od 23. rujna 1994. godine, iako se u istome spominje zemlja narodnog naziva „Punta Križa“, ne može se sa sigurnošću iz istoga utvrditi da je riječ o - danas fizičkom dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Također, iz istoga ne proizlazi niti kolika je površina zemlje narodnog naziva „Punta Križa“, koju bi tužiteljica prema prije navedenom rješenju o nasljeđivanju, naslijedila od svog oca. Nadalje, kao posjednik na predmetnoj nekretnini upisana je Republika Hrvatska.

4.U tijeku postupka sud je pregledao dokumentaciju koja prileži spisu i to: Skica izmjere kojeg je izradila Skalar geodetska rješenja d.o.o. dana 12. travnja 2023. godine ( list 5 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O -231/83 od dana 14.06.1985. ( list 6,7,8 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O-435/94 od dana 23. rujna 1994. godine ( list 11, 12, 13 spisa), pravomoćna presuda Općinskog suda u Šibeniku, broj P186/67 ( list 15,16 spisa), Izvod iz katastarskog plana ( list 17 spisa), zemljišne knjige ovog suda.

4.1. Sud je održao uviđaj na licu mjesta dana 15. svibnja 2026. godine uz sudjelovanje vještaka mjernika TC, dipl.ing.geod, a kojom prilikom su saslušani svjedoci UC, ZC, IC, EC.

4.3. Tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari uređen je podneskom punomoćnika tužitelja nakon provedenog vještačenje u ovoj pravnoj stvari.

5.Tužbeni zahtjev je osnovan.

6.Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva na dijelu nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz istodobni izbris tuženice i upis tužitelja u zemljišne knjige pozivajući se na darovanje te na diobu suvlasnika predmetne nekretnine te dugogodišnjim posjedom (dosjelošću) njihovih pravnih prednika.

7. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.

8. Pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari nije sporna, a da je tome tako proizlazi iz e izvadaka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O - 231/83 donesen iza smrti CC utvrđeno je da je predmet nasljeđivanja između ostalog i nekretnina narodnog naziva "Punta Križa" označena kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O - 435/94 donesen iza smrti FC utvrđeno je da je predmet nasljeđivanja između ostalog i nekretnina narodnog naziva "Punta Križa" ispod ceste u površini od 1000 m2, zemlja zv. "Punta Križa" preko ceste, a koja je pripala DC.

11. Nesporno je da u priloženim rješenjima nekretnine koje su predmet spora nisu navedene kao ostavinska masa pokojnika pravilnim zemljišno knjižnim oznakama brojeva zemljišnoknjižnih čestica već po navodima tužiteljice po narodnom imenu „Punta Križa“.

12. Uviđajem na licu mjesta održanom dana 15. svibnja 2026. godine uz sudjelovanje vještaka geodetske struke izvršena je identifikacija predmeta te utvrđeno da predmet očevida odgovara dijelu kat. čest 376/236 K. O. [katastarska općina]. U naravi pokazana nekretnina je ograđeno zemljište. Prevladava šikara makinja i sitno raslinje te je pokazano nekolicina starih loza kao ostatak starog vinograda. Prikazana situacija na skici izmjere koja je dostavljena u predmetu izrađena od Skalar geodetska rješenja d.o.o. (MC) odgovara stanju na terenu. Točke A-B na prikazanoj situaciji je suhozid, kao i na terenu. Isto tako i točk C-D isto tako. Međa između točaka A i D, C i B nije vidljiva na terenu, kao i na situaciji.

12. Na okolnost dugogodišnjeg posjedovanja sud je prilikom održavanja uviđaja, na licu mjesta saslušao svjedoke GC, ZC, IC, EC.

12.1. Svjedok UC ( rođena 1949.) u nesrodana sa tužiteljima je navela da cijeli svoj život živi na Brodarici, rodila se na Krapnju i živjela tamo do 16 godine. Navodi da su na predmetnim nekretninama bile masline i loze. Predmetna nekretnina je bila u vlasništvu pradjeda HC, djeda JC, pa oca FC. Ja kako cijeli život živim u neposrednoj blizini sjećam se djeda JC. Po pričanju znam da je nekretnina bila u vlasništvu pok. djeda JC. Na nekretnini je viđala AC, žena pok. FC, oca tužiteljice.Budući da je predmetna nekretnina bila na uzvisini, sa svake strane su bile posađene vinove loze. Ona se ne sjećam točno kada je djed tužiteljice umro ali mislim da je 60 god prošlog stoljeća. Navodim da nikad nisam čula da je tužiteljici ili njenim prednicima osporeno vlasništvo, niti sam ikad viđala nekog drugog. Dodala je da ima nekretninu koja je udaljena 15 m od predmetne. pa zbog navedenog i poznajem okolnosti za vlasništvo na predmetnu nekretninu. Mi smo oduvijek znali čije je šta i oko navedenog nije bilo spora.

12.2. Svjedok ZC ( rođena 1942.) nesrodna sa tužiteljicom je navela da je vlasnik nekretnine koja je u blizini predmetne nekretnine i poznato joj je da je predmetna nekretnina u vlasništvu tužiteljice, da ju je stekla od djeda, pok. JC. Sjećam se pok. JC kojeg je i viđala na predmetnoj nekretnini. Ne sjeća se kad je umro ali sjeća da ga je viđala i da je bio star. Na predmetnoj nekretnini su bile masline i loze. Mi smo jedni drugima pomagali pa je tako i ona tako dolazila kod njih na predmetnu nekretninu. Dodala je da su predmetne nekretnine i oko nje nekretnine u vlasništvu obitelji s Krapnja i točno zna koja nekretnina je u čijem vlasništvu te nema spora. Navodim da se tužiteljici nikad nije sporno posjed i vlasništvo niti sam ikad čula.

12.3. Svjedok IC ( rođen 1955. ) nesrodan sa tužiteljicom je naveo da je vlasnik nekretnine koja je u blizini predmetne nekretnine i poznato mu je da je predmetna nekretnina u vlasništvu tužiteljice, da ju je stekla od djeda, pok. JC. Sjeća se pok. JC kojeg je i viđao na predmetnoj nekretnini. Ne sjeća se kad je umro, ali sjećam se da ga je viđala i da je bio star. Na predmetnoj nekretnini su bile masline i loze. Mi smo jedni drugima pomagali pa je i on tako dolazio kod njih na predmetnu nekretninu. Navodi da su predmetne nekretnine i oko nje u vlasništvu obitelji s Krapnja i točno znaju koja nekretnina je u čijem vlasništvu te nema spora. Dodao je tužiteljici nikada nije osporavan posjed ili vlasništvo.

12.4. Svjedok EC ( rođen 1956.) nesrodan sa tužiteljicom je naveo da je još kao dijete dolazio na predmetnu nekretninu te se sjeća da su na istu dolazili djelatnici katastra kada su se svi upisivali. On je tada imao 7 ili 8 god i nosio je mjerač i pomagao je geodetu i sjeća se da se tada upisao pok. JC djed DC. Naime, isti se upisao na predmetnu nekretninu. Sjeća se da je prije nego što se JC upisao da je nekretnina bila u vlasništvu njegovog pok. oca i misli da se zvao HC. Ne sjeća se HC, ali zna po pričanju starijih da je isti bio vlasnik i da ju je JC stekao od njega. Sjeća se JC i njegove pok. supruge oni su je H, isti su obrađivali vinograd. Koliko se sjeća JC je umro početkom 1982 ili 83 godine. Predmetna nekretnina je u vlasništvu obitelji s Krapnja i točno znaju čije je šta i među njima nikad nije bilo spora.

13. Saslušani svjedoci su u svim bitnim dijelovima iskazivali identično po pitanju poznavanja rodoslovlja obitelji tužitelja pa su tako identično iskazivali kako je djed od tužitelja pok. ĐC bio vlasnik predmetne nekretnine, a kojeg su naslijedila braća između ostalih i otac tužitelja pok. Š, a kojega su potom naslijedili tužitelji. dakle nekretnina se nasljeđivala sa koljena na koljeno u obitelji ĐC te da je predmetna nekretnina kasnije pripala tužiteljima, a sve sukladno priloženom rješenju o nasljeđivanju. Iskazi svjedoka su u bitnim dijelovima identični u pogledu dugogodišnjeg posjedovanja predmetne nekretnine. Sud nije našao razloga ne pokloniti vjeru saslušanim svjedocima jer su iskazivali u bitnim dijelovima identično, a njihovi iskazi su u suglasju sa priloženim materijalnim dokazima priloženim uz tužbu .

14. Svjedoci su svjedočili o činjenicama koje su im poznate neposredno (isti imaju nekretnina u blizini), a navodi odgovaraju zatečenom na licu mjesta pa se tako sud neposrednim zapažanjem uvjerio da predmet ovog postupka je obiteljska kuća te dvorišta oko kuće, kuće u kojoj su živjeli roditelji tužitelja, a prije njih djed tužitelja. Svjedoci su detaljno iskazivali način posjedovanja te da bi se radilo o mirnom uživanju istog.

15. Sud je cijenio činjenicu da u tako malom mjestu stanovnici poznaju lokalne običaje i događanja, pa tako da im je poznato i koja od nekretnina kome pripada i da se zemlja u obitelji u pravilu prenosila s koljena na koljeno pritom detaljno navodeći rodoslovlje od djeda tužitelja oca tužitelja te samog tužitelja.

16. Na očevidu održanom dana 15. svibnja 2026. godine sud je izveo i dokaz saslušanjem parnične stranke tužitelja DC.

16.1. Tužiteljica DC, rođena 1963. godine je u svom iskazu u bitnom je navela da je predmetnu nekretninu naslijedila iza smrti svog oca pok. FC, a on od svog oca pok. JC a on od oca pok. HC. Ne sjeća se svog pradjeda pok. HC, on kada je umro ona je bila dijete ili se čak nije ni rodila, sjeća se djeda pok JC i bake pok. S, zvali su je H. Isti su na predmetnoj nekretnini obrađivali masline i vinovu lozu. Kasnije je predmetnu nekretninu obrađivala njezinaja majka AC zajedno s njezinim pok. ocem. Navodi da nam nikad nitko nije osporavao niti posjed niti vlasništvo.

16.2. Tužitelj u svom iskazu potvrđuje navode iz tužbe te ističe kako je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti oca pok.LC, a on nasljeđivanjem iza smrti svog oca.

16.3. Sud je poklonio vjeru navodima tužitelja jer je u svrhu dokazivanja svojih tvrdnji pribavila svu dokumentaciju koju je realno moguće pribavit.

16. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu dana 01. siječnja 1997. godine, bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile statusa kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. godine („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV -a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

17. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije dana 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

18. Analizom i ocjenom iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja jednako kao i neposrednim zapažanjem na licu mjesta kojom prilikom se zatekla kuća koju je koristio tužitelj, a koju su za života koristili i njegovi roditelji, a što je sve utvrđeno na zapisniku s održanog očevida, ovaj sud je stava kako je postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osnovan. Naime, zaključak je ovog suda da su tužitelji darovanjem od svog oca LC, a on nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. ŠC , a on pak iza smrti svog oca pok HC, dosjelošću stekli pravo vlasništva predmeta spora budući je ovaj sud prihvatio iskaze svjedoka da se predmetna nekretnina nalazi u posjedu prednika tužitelja obitelji ŠC. Neposrednim zapažanjem na licu mjesta sud je potvrdio gdje se nalazi mjesto spora. Svi saslušani svjedoci, neovisno jesu li isti u srodstvu s tužiteljima ili ne iskazivali su identično o načinu posjedovanja predmeta spor

19. Zaključak ovog suda je da su tužiteljica stekla valjani pravni osnov nasljeđivanjem od svog oca FC, a on nasljeđivanjem iza pok. oca ŠC, a on iza svog oca pok. HC, dugogodišnjim posjedom, dakle, ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki izvanrednom dosjelošću rok koje je, propisan člankom 159. stavak 4. ZV-a (u trajanju od 40 godina), svakako dovršen do vremena stupanja na snagu ZV-a, zbog čega je zahtjevu tužitelja valjalo udovoljiti u cijelosti i presuditi kao u izreci, kontinuiranim, mirnim i od nikog ometanim posjedom prednika izvršavanog glede spornih nekretnina više od 40 godina, a svakako i ranije što su o posrednim i općepoznatim činjenicama za žitelje onog kraja iskazivali saslušani svjedoci.

21. Odluka o trošku je izostala obzirom da isti stranke nisu ni potraživale (čl. 154.ZPP).

22. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude

Šibenik, 29. lipnja 2026.

Sudac

Vlatka Gašperov

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku

DN-a:

1. Pun tužitelja

2. Tuženoj

3. U spis