Poslovni broj: 29 P-1350/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

T 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu ovog suda Vlatki Gašperov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. TT / OIB [osobni identifikacijski broj]/ [adresa] st.26, 3132 Melburn, Australija, 2. ZT / OIB [osobni identifikacijski broj]/ [adresa] ([adresa]) 20269, Lovište 5, zastupani po punomoćnici Marijani Petrović, odvjetnici u Šibeniku protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku , radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno održane g lavne rasprave dana 28. svibnja 2026.godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zastupnika tuženice, a objavljene dana 29. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

„Utvrđuje se da je tužitelj ad 1) TT / OIB [osobni identifikacijski broj] / [adresa] st.26, 3132 Melburn, Australija vlasnik u k. o. [katastarska općina] dijela kat. čest. [katastarska čestica] zgr, površine 262m2 (buduća rezervirana kat. čest. [katastarska čestica]) označeno slovima C-D-E-F-G-C, dijela kat. čest. [katastarska čestica] površine 19m2,(buduća rezervirana kat. čest. [katastarska čestica]), označeno slovima F -G- H-I-F i dijela kat. čest. [katastarska čestica] (buduća rezervirana kat. čest. [katastarska čestica]), površine 139m2, označeno slovima E-F-I-J-K-E, dok je tužiteljica ad 2) ZT / OIB [osobni identifikacijski broj] / [adresa] ([adresa]) 20269, Lovište 5 vlasnica u k. o. [katastarska općina] dijela kat. čest. [katastarska čestica] zgr (buduća rezervirana kat. čest. [katastarska čestica]), površine 338m2, označeno slovima A-B-C-D-A, sve ujedno prikazano na skici mjesta spora od dana 12.10.2023.g., koju je izradio ET, ing.geod., a koja skica mjesta spora je sastavni dio ove presude , sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji TT i ZT ( dalje: tužitelji) su dana 03. kolovoza 2023. godine podnijeli tužbu protiv tuženice radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1.1.Tužitelji u tužbi navode da su stvarni vlasnici i posjednici nekretnine položene u K. O. [katastarska općina] i dijela kat. čest. [katastarska čestica] zgr i dijela kat. čest. [katastarska čestica]. Predmetne nekretnine u naravi su obiteljska kuća s okućnicom. Tužitelji se nalaze u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine dugi niz godina. Predmetne nekretnine stekli su nasljeđivanjem iza smrti svoga pokojnog oca FT pok. MT, svaki za 1/4 dijela, sukladno Rješenju o nasljeđivanju donesenom po Općinskom sudu u Šibeniku pod poslovnim brojem O-332/75, od dana 26. veljače 1976.g. te zaključenjem Ugovora o darovanju od 16.08.2022.g. s majkom BT i zaključenjem međusobnog sporazuma o uređenju imovinskih odnosa od 16.08.2022.g. između samih tužitelja. Majka tužitelja BT je predmetne nekretnine stekla nasljedstvom iza smrti svojega muža pok. BT Z za te zaključenjem Ugovora o darovanju od dana 16.08.2022.g. sa svojom kćeri OT, također za 1/4 dijela.

2. U prilog tužbi tužitelj dostavlja zahtjev za mirno rješenje spora koji je zaprimila tužena dana 23. ožujka 2023. godine sukladno odredbi čl. 186.a.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 80/22 i 114/22; dalje ZPP) prije podizanja ove tužbe.

3.Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, a iz razloga što iz dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. U tužbi se navodi da bi tužitelj pravo vlasništva predmetnog dijela navedenih predmetnih stekli temeljem međusobne diobe, darovanjem i nasljeđivanjem. Međutim tužitelji nisu priložili dokazi iz kojeg bi proizlazilo da bi njihov prednik AT bio vlasnik predmetnih nekretnina. Nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu je u upisana u PL 1549 kao posjed Republike Hrvatske i čitavog niza različitih fizičkih osoba od kojih niti jedan nije tužitelj niti se može zaključit da bi netko od istih bio njegov prednik. Iz navedenog je jasno da je oborena presumpcija poštenog posjeda. Slijedom navedenog tužitelji nisu mogli steći predmetne nekretnine temeljem međusobne diobe, darovanjem i nasljeđivanjem obzirom da nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima.

4.U tijeku postupka sud je pregledao dokumentaciju koja prileži spisu i to :

Međusobni sporazum o uređenju imovinskih odnosa ( list 3,4 spisa), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O-332/75 od dana 26. veljače 1976. godine ( list 6 spisa), Ugovor o darovanju nekretnina od 16. kolovoza 2022. godine ( list 7,8 spisa), Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja ( list 9 spisa), Zahtjev za mirno rješenje spora zaprimljen kod Općinskog državnog odvjetništva dana 23.veljače 2023. godine ( list 10, 11 spisa), Ugovor o darovanju nekretnina od 16. kolovoza 2022. godine ( list 12,13 spisa)

4.1. Sud je održao uviđaj na licu mjesta dana 12. listopada 2023. godine uz sudjelovanje vještaka mjernika ET, dipl.ing.geod, a kojom prilikom je saslušao svjedoka UT.

4.2. Na ročištu glavne rasprave održanog dana 06. svibnja 2026. godine saslušan je svjedok dok je na ročištu dana 28. svibnja 2026. godine saslušan tužitelj TT.

4.3. Tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari uređen je podneskom punomoćnika tužitelja nakon provedenog vještačenje u ovoj pravnoj stvari.

5.Tužbeni zahtjev je osnovan.

6.Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva na dijelu nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr i dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz istodobni izbris tuženice i upis tužitelja u zemljišne knjige pozivajući se na rješenje o nasljeđivanju iza smrti oca tužitelja te dugogodišnjim posjedom (dosjelošću) njegovih pravnih prednika, sve prikazano na geodetskom situacijskom nacrtu stvarnog stanja Gromatic KR d.o.o. Šibenik.

7. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.

8. Pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari nije sporna, a da je tome tako proizlazi iz e izvadaka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9. Pregledom rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, broj O- 332/75 ( list 5,6 spisa), a doneseno iza smrti FT iz [adresa] utvrđeno da njegovu ostavštinu sačinjavaju nekretnine koje je pokojnik dobio 1954. godine još za života pok. oca MT, a kao nasljednici su proglašeni BT ud. MT, VT p. MT, BT OT p. MT i GT p. MT.

10. Pregledom Ugovora o darovanju od 16. kolovoza 2022. godine utvrđeno je da OT daruje BT u vlasništvo 1/4 idealnog dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr i to određene površine te dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10.1. Pregledom Ugovora o darovanju nekretnina od dana 16. kolovoza 2022. godine utvrđeno je da je je BT darovala IT i ZT predmetne nekretnine i to za ½ dijela.

11. Uvidom u Međusobni sporazum o uređenju imovinskih odnosa od 16. kolovoza 2022. godine utvrđeno je da su tužitelji uredili imovinske odnose nekretnina naslijeđenih iza smrti oca pok. FT i darovanih od majke BT.

10. Uviđajem na licu mjesta održanom dana 12. listopada 2023. godine uz sudjelovanje vještaka geodetske struke izvršena je identifikacija predmeta te utvrđeno da mjesto spora se identificira kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u katastru evidentirana zajedno sa okućnicom 2004. godine. Kao posjednik na istoj se vodi BT iz [adresa] u površini od 600 m2. Samo mjesto spora predstavlja posjed tužiteljice ad.2. u površini od 338 m2 koji će biti obilježen slovima A-B-C-D-A kao dio kat. čest. [katastarska čestica] zgr ( buduća rezervirana čestica 2533 k. o. [katastarska općina]), a na terenu je zatečena stara gusterna sa vrtom koji se obrađuje , pušnica kao i ruševni gospodarski objekti koji su nekada služili kao štale. Nadalje, mjesto spora predstavlja kao posjed tužiteljice ad.1. te se identificira dio lat. čest. 513 zgr u površini od 262 m2 koji će u skici biti obilježen slovima D-E-F-G-C-F ( budućeg rezerviranog broja 2534), a u naravi predstavlja dio na kojem se nalazi dio štale u korištenju kao spremište kao i stambena kuća koja je po riječima pun tužitelja obnovljena zakonom o obnovi 2004. godine, a na kući stoji numerička oznaka "140 Glavna cesta". Nadalje, predmet spora predstavlja i dio kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 19 m2 ( budućeg rezerviranog broja 802/38), a koji će u skici biti obilježen slovima F-G-H-I-F, au naravi predstavlja objekt u žici i betonskim zidom ograđeni prostor sa jugoistočne strane stambenog objekta i ispred ulaza u dvorište betonski dio. Predmet spora po tužitel ju ad.1. predstavlja i dio kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 139 m2( buduće rezerviranog broja 802/39), a koji će biti obilježen slovima E-F-I-J-K-E, u naravi predstavlja kameno-betonski zid sa željeznog ogradom ograđen dio zemljišta koji se koristi kao vrt.

12. Na okolnost dugogodišnjeg posjedovanja sud je prilikom održavanja uviđaja, na licu mjesta saslušao svjedoke UT i JT.

12.1. Svjedok UT ( rođen 1953.) u nesrodan sa tužiteljem je naveo da poznaje tužitelja i njihove prednike te mu je poznato da su tužitelji predmetnu nekretninu stekli nasljeđivanjem i diobom sa sunasljednicima. Prije sadašnjeg uređenja te diobe sa ostalim sunasljednicima predmet spora je također bio ograđen u cijelosti, ali kamenim suhozidom. Prednici tužitelja na ovom prostoru bavili su se poljoprivredom i stočarstvom-ovce, koze. Na predmetu spora je bilo nešto smokava, jedna je vidljiva i danas, a bilo je i starih stabala bajama i jedna murva što je sve uklonjeno prilikom obnove. Navodi da je poznavao oca tužitelja pok. FT i njegovog oca ( djeda tužitelja) ST. Predmetna nekretnina je u obitelji tužitelja i njegovih prednika najmanje 150 godina, moguće i više. Nikad nije čuo da bi bilo tko tužitelju i njegovim prednicima osporavao predmet spora niti je čuo za bilo kakve postupke. Područje mjesta spora u narodu se zove "Zaseok Sakić", a smješteno je u [adresa]. Prednici tužitelja -otac AT i djed ST su predmet spora držali kao svoj, obrađivali ga i koristili na način kako je naveo.

12.2. Svjedok JT ( rođen 1949. ) navodi da je vlasnik nekretnine koja je u blizini predmetne nekretnine, a gdje je i živio do završetak osnovne škole. Poznato mu je da su vlasnici cjelokupnih čestica iz dijela kat. čes.801/1 k. o. [katastarska općina] bili četvorica, a jedan od njih je i otac tužitelja. Na dijelu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] otac tužitelja pok. AT je držao kola za polje, za loze, drva. Navedena veličina predmetne nekretnine je 40-tak kvadrata. Isto tako na spornom dijelu nekretnine djed tužitelja je držao vozila za polje, zvao se MT. Sjeća se da je MT umro 60 -tih godina prošlog stoljeća. Braća su se između sebe podijelila te su nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] i dio kat. čest. [katastarska čestica] zgr pripale tužitelju. Na predmetnima nekretninama su bile štale u kojim su se čuvale ovcem, gusterne. Navodi da su se braća između sebe podijelila i između njih nikada nije bilo spora, a koji su se zvali MT, E, AT i F. Navedeno imanje su sva četvorica naslijedila od svog oca, a on od svog oca.

13. Saslušani svjedoci su u svim bitnim dijelovima iskazivali identično po pitanju poznavanja rodoslovlja obitelji tužitelja pa su tako identično iskazivali kako je djed od tužitelja pok. ST bio vlasnik predmetne nekretnine, a kojeg su naslijedila braća između ostalih i otac tužitelja pok. AT, a kojega su potom naslijedili tužitelji. dakle nekretnina se nasljeđivala sa koljena na koljeno u obitelji ST te da je predmetna nekretnina kasnije pripala tužiteljima, a sve sukladno priloženom rješenju o nasljeđivanju. Iskazi svjedoka su u bitnim dijelovima identični u pogledu dugogodišnjeg posjedovanja predmetne nekretnine. Sud nije našao razloga ne pokloniti vjeru saslušanim svjedocima jer su iskazivali u bitnim dijelovima identično, a njihovi iskazi su u suglasju sa priloženim materijalnim dokazima priloženim uz tužbu .

14. Svjedoci su svjedočili o činjenicama koje su im poznate neposredno (isti imaju nekretnina u blizini), a navodi odgovaraju zatečenom na licu mjesta pa se tako sud neposrednim zapažanjem uvjerio da predmet ovog postupka je obiteljska kuća te dvorišta oko kuće, kuće u kojoj su živjeli roditelji tužitelja, a prije njih djed tužitelja. Svjedoci su detaljno iskazivali način posjedovanja te da bi se radilo o mirnom uživanju istog.

15. Sud je cijenio činjenicu da u tako malom mjestu stanovnici poznaju lokalne običaje i događanja, pa tako da im je poznato i koja od nekretnina kome pripada i da se zemlja u obitelji u pravilu prenosila s koljena na koljeno pritom detaljno navodeći rodoslovlje od djeda tužitelja oca tužitelja te samog tužitelja.

16. Na ročištu održanom dana 28. svibnja 2026. godine sud je izveo i dokaz saslušanjem parnične stranke tužitelja ad.1. TT.

16.1. Tužitelj TT, rođen 1956. godine je u svom iskazu u bitnom naveo da je predmetna nekretnina kuća u vlasništvu njegove obitelji u kojoj on živi od rođenja. U naravi se radi o kući te o prostoru ispred i iza kuće. Iza kuće je i pomoćni objekt. Predmetnu nekretninu je počeo raditi njegov djed pok. MT rođen početkom 20 stoljeće odnosno 1904 godine, a umro početkom 1970. godine. Djed je podijelio kuću pa su njegovom ocu pripale dvije sobe, u kojima je živjela njegova obitelj. On je u navedenoj kući živio do kraja 1992 godine, a onda sam se s obitelji preselio u Australiju, a u [adresa] dolazi od 2008. godine redovno. Njegov otac i djed su pravili ogradu oko predmetne nekretnine, ne zna kada su je radili, ali se sjeća da je bio dijete te ju je on dovršio 2018. godine. Naveo je da im nikad nitko nije osporavao posjed niti vlasništvo na predmetnoj nekretnini. Predmetnu nekretninu koja je prikazana na skici mjesta očevida su koristili njegovi prednici, njegov otac pa i on i to u prikazanim gabaritima. Gornji dio prikazan na skici označen slovima E-I-J-K je oduvijek korišten odnosno počeo je koristiti njegov otac i na prikazanom mjestu su se držali drva, zaprežna kola, plug i ostali poljoprivredni alati. Unazad par godina na navedenom mjestu je počeo raditi vrt. Navedeni dio je jednim dijelom ograđen kamenom ogradom, a drugi dio je on svojevoljno proširio. Dodaje da na skici mjesta očevida, a koji je označen rozom bojom i slovima E-F-J-K ,d a su navedeni dio koristili njegov djed i otac i na navedenom mjestu su držali poljoprivrednu mašineriju.

Na poseban upit zz tuženika kad se kuća počela praviti naveo je da je na predmetnoj nekretnini bio iskopan bunar, na kojem je ugravirano da je iskopan 1920. godine a tada je već kuća bila sagrađena. Djed je živio u predmetnoj kući i nisu imali vode, pa su zbog toga iskopali bunar.

16.2. Tužitelj u svom iskazu potvrđuje navode iz tužbe te ističe kako je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti oca pok. FT, a on nasljeđivanjem iza smrti svog oca.

16.3. Sud je poklonio vjeru navodima tužitelja jer je u svrhu dokazivanja svojih tvrdnji pribavio svu dokumentaciju koju je realno moguće pribavit

17. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu dana 01. siječnja 1997. godine, bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile statusa kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. godine („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV -a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

18. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije dana 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

19. Analizom i ocjenom iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja jednako kao i neposrednim zapažanjem na licu mjesta kojom prilikom se zatekla kuća koju je koristio tužitelj, a koju su za života koristili i njegovi roditelji, a što je sve utvrđeno na zapisniku s održanog očevida, ovaj sud je stava kako je postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osnovan. Naime, zaključak je ovog suda da su tužitelji nasljeđivanjem iza oca pok. FT, a on nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. JT, dosjelošću stekli pravo vlasništva predmeta spora budući je ovaj sud prihvatio iskaze svjedoka da se predmetna nekretnina nalazi u posjedu prednika tužitelja obitelji JT. Neposrednim zapažanjem na licu mjesta sud je potvrdio gdje se nalaz i mjesto spora i obiteljska kuća koju je gradio djed tužitelja pok. ST te koji ju je i koristio. Svi saslušani svjedoci, neovisno jesu li isti u srodstvu s tužiteljima ili ne iskazivali su identično o načinu posjedovanja predmeta spora, pa su tako svi suglasno kazivali da je pok. ST, izgradio kuću, a koju je naslijedio otac tužitelja.

20. Zaključak ovog suda je da je tužitelj stekao valjani pravni osnov nasljeđivanjem iza smrti svojeg oca pok. FT, a on nasljeđivanjem iza pok. oca ĐT, a on dugogodišnjim posjedom, dakle, ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki izvanrednom dosjelošću rok koje je, propisan člankom 159. stavak 4. ZV-a (u trajanju od 40 godina), svakako dovršen do vremena stupanja na snagu ZV-a, zbog čega je zahtjevu tužitelja valjalo udovoljiti u cijelosti i presuditi kao u izreci, kontinuiranim, mirnim i od nikog ometanim posjedom prednika izvršavanog glede spornih nekretnina više od 40 godina, a svakako i ranije što su o posrednim i općepoznatim činjenicama za žitelje onog kraja iskazivali saslušani svjedoci.

21. Odluka o trošku je izostala obzirom da isti stranke nisu ni potraživale (čl. 154.ZPP).

22. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude

Šibenik, 29. lipnja 2026.

Sudac

Vlatka Gašperov

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku

DN-a:

1. Pun tužitelja

2. Tuženoj

3. U spis