Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: 29 P-1691/2023

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

    C 8

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu ovog suda Vlatki Gašperov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. CI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Luki Marčiću, odvjetniku u Šibeniku protiv tužene Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno održane glavne rasprave dana 28. svibnja 2026.godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zastupnika tuženice, a objavljene dana 29. lipnja 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Utvrđuje se da su tužitelji CI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnici svatko za po ½ dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koji dio je na geodetskom snimku koji je izradila II, dipl. ing. geod. dana 29. lipnja 2023. godine označen slovima A-B-C-D-E-A, površine 5111 m2, a što u cijelosti odgovara skici mjesta očevida koju je izradio KI, mag. ing. geod. u travnju 2026. godine, a koje skice čine sastavni dio ove presude.

    Obrazloženje

    1.Tužitelji CI i BI ( dalje: tužitelji) su dana 25. rujna 2023. godine podnijeli tužbu protiv tuženice radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    1.1.Tužitelji u tužbi navode da su predmetnu nekretninu stekli temeljem Ugovora o darovanju zaključenog dana 16.08.2023. godine između BI kao darovatelja i tužitelja kao daroprimatelja, a koji je predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. HI pok. RI, a potom i materijalnom diobom koju je proveo sa svojom majkom AI ud. HI, braćom B, ZI, NI, I i ŽI, te nevjestom K. Pok. HI je navedenu nekretninu naslijedio od svoga oca RI koji je prvi došao na predmetnu nekretninu sredinom 19. stoljeća . U posjedovnom listu broj 1547 kao posjednik nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisan je pravni prednik tužitelja BI pok. HI. Predmet spora čini jednu cjelinu koju je ogradio još pok. OI u 19. stoljeću .

    2. U prilog tužbi tužitelj dostavlja negativni odgovor Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, Građansko upravnog odjela N-DO-174/2023 za mirno rješenje spora podnesenog nadležnom državnom odvjetništvu postupanju sukladno odredbi čl. 186.a.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 80/22 i 114/22; dalje ZPP) prije podizanja ove tužbe .

    3.Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, a iz razloga što iz dokaza na koje se tužitelji u tužbi pozivaju ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Međutim tužitelji nisu priložili dokazi iz kojeg bi proizlazilo da bi njihov prednik OI bio vlasnik predmetne nekretnine. Nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastarskom operatu je u upisana u PL 1547 kao posjed Republike Hrvatske i čitavog niza različitih fizičkih osoba od kojih niti jedan nije tužitelj niti se može zaključit da bi netko od istih bio njegov prednik. Iz navedenog je jasno da je oborena presumpcija poštenog posjeda. Nadalje, nekretnina nije bila ograđena niti 1980. kako jee to razvidno iz HOK -a tako niti 1968. kako je to razvidno iz avionskog snimka.

    4.U tijeku postupka sud je pregledao dokumentaciju koja prileži spisu i to :

    Geodetski snimak dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od dana 29. lipnja 2023. godine ( list 5 spisa), Ugovor o darovanju ovjeren kod javnog bilježnika Mire Grbac iz [adresa], broj OV-7242/2023 od dana 16.08.2023. godine ( list 6,7 spisa), Ugovor o diobi od dana 03. prosinca 1978. godine ( list 9,10 spisa), prijepis posjedovnog lista broj 1547 za k. o. [katastarska općina] ( list 11,12, 13 spisa) te zemljišne knjige ovog suda.

    4.1. Sud je održao uviđaj na licu mjesta dana 12. listopada 2023. godine uz sudjelovanje vještaka mjernika KI, dipl.ing.geod, a kojom prilikom su saslušani svjedoci ZI, UI i PI.

    4.3. Tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari uređen je podneskom punomoćnika tužitelja nakon provedenog vještačenje u ovoj pravnoj stvari

    5.Tužbeni zahtjev je osnovan.

    6.Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva na dijelu nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz istodobni izbris tuženice i upis tužitelja u zemljišne knjige pozivajući se na darovanje te na diobu suvlasnika predmetne nekretnine te dugogodišnjim posjedom (dosjelošću) njihovih pravnih prednika.

    7. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.

    8. Pasivna legitimacija u ovoj pravnoj stvari nije sporna, a da je tome tako proizlazi iz e izvadaka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

    9. Pregledom Ugovora o diobi sklopljenog dana 03. prosinca 1978. godine utvrđeno je da su nasljednici pok. HI i to njegova žena pok. VI i sinovi:

    I, H, ZI, NI, BI i ŽI, nevjesta ud. K i kći MI podijelili nekretnine koje se bile u vlasništvu pok. HI.

    10. Pregledom Ugovora o darovanju ovjeren kod javnog bilježnika Mire Grbac iz [adresa], broj OV-7242/2023 od dana 16.08.2023. godine utvrđeno je da je BI HI darovao tužiteljima dio nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

    11. Pregledom Ugovora o diobi od 03. prosinca 1978. godine sklopljenim sa nasljednicima pok. HI i to: ŠI ud HI, ŠI B, ŠI ZI, NI, NI I, ŽI, ŽI K i MI utvrđeno je da su predmetne nekretnine pripale ocu tužitelja.

    12. Uviđajem na licu mjesta održanom dana 24. travnja 2026. godine uz sudjelovanje vještaka geodetske struke izvršena je identifikacija predmeta te utvrđeno da predmet očevida odgovara dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U naravi pokazana nekretnina je dio maslinik, a dio šuma odnosno makija, šikara. Istočni dio je obrađen, u naravi zasađeno 60tak stabala maslina, a zapadni dio obrastao odnosno neobrađen. Pokazana nekretnina odgovara geodetskom snimku koji je priložen u spis predmeta izrađen od II dipl. ing. geod. U naravi posjed je ograđen i to sa zapada suhozidom, sa sjevera i istoka žičanom ogradom, a sa juga dijelom betonskim zidom, a dio nije vidljiv na terenu. Isto tako sve je prikazano na geodetskom snimku.

    13. Na okolnost dugogodišnjeg posjedovanja sud je prilikom održavanja uviđaja, na licu mjesta saslušao svjedoke ZI, UI i PI.

    13.1. Svjedok ZI ( rođen 1949.) u srodstvu sa tužiteljima je naveo da je predmetna nekretnina bila u vlasništvu pradjeda pok. EI koji je na istoj obavljao poljoprivredne poslove. Njega je naslijedio njegov sin po. FI koji je imao jedinog sina HI i kojem je pripala predmetna nekretnina. Pok. HI je imao 6 sinova između ostalog i njega kao i oca tužitelja LI. Pok. HI je držao na predmetnoj nekretnini životinje i obavljao poljoprivredne poslove. Njegov brat BI osim CI i BI nema druge djece. Po kazivanju roditelja mu je poznato da je predmetna nekretnina bila u vlasništvu EI koji je umro prije nego što se on rodio. Nekretnina je dugi niz godina u vlasništvu njegove obitelji te mu je otac govorio da je pok. EI na nekretninu dovodio stoku. Zadnji dio ograde je postavljen od davnina i ne zna tko ju je postavio dok je noviji dio ograde postavljen prije cca 30 godina kada su se njih šestorica dijelili.

    13.2. Svjedok UI ( rođen 1960. ) nesrodan sa tužiteljima naveo je da cijeli svoj život živi u [adresa] i sjeća se da je kao dijete dolazio na nekretninu na kojoj su bili posađeni bademi i na kojoj nekretnini su se igrali. Dolazio je sa ostalom djecom. Po priči roditelja zna da je vlasnik nekretnine bio pok. HI. On se sjeća pok. HI, koji je bio stari čovjek dok je on još bio dijete i bilo mu je poznato da je pok. HI vlasnik nekretnine. Sve navedeno oko vlasništva na p redmetnoj nekretnini zna po prići seljana, malo je mjesto gdje živi i zna tko je vlasnik koje nekretnine, pa mu je tako poznato da je pokazana nekretnina u vlasništvu obitelji HI. Dodao je da je pok. HI umro prije Domovinskog rata. Dodao je da n ikada nije čuo niti ima saznanja da se oko predmetne nekretnine vodio spor oko posjeda odnosno vlasništva.

    13.3. Svjedok PI ( rođen 1962) nesrodan sa tužiteljima naveo je da je vlasnik nekretnine koja je u blizini predmetne nekretnine i poznato mu je da je predmetna nekretnina kao i nekretnine oko nje bile u vlasništvu LI. Na nekretnini su dovodili stoku. Suhozidi su napravljeni prije 150 godina. HI je imao šest sinova između ostalih i BI i svi su se podijelili na način da je svaki dobio dio parcele te je BI dao svoje sinu i kćeri CI. Navodi da CI viđa jer živi u [adresa] i dolazi povremeno. Po kazivanju mještana poznato mu je da je predmetna nekretnina djedovina tužitelja i da je oduvijek u obiteljskom vlasništvu.

    14. Saslušani svjedoci su u svim bitnim dijelovima iskazivali identično po pitanju poznavanja rodoslovlja obitelji tužitelja pa su tako identično iskazivali kako je djed od tužitelja pok. HI bio vlasnik predmetne nekretnine, a kojeg su naslijedila šestorica braće, koji su se između sebe podijelili pa je tako predmetna nekretnina pripala ocu tužitelja, a koji je potom predmetnu nekretninu darovao svojoj djeci. Dakle nekretnina se nasljeđivala sa koljena na koljeno u obitelji HI te je predmetna nekretnina kasnije pripala tužiteljima, a sve sukladno priloženom Ugovoru od darovanju. Iskazi svjedoka su u bitnim dijelovima identični u pogledu dugogodišnjeg posjedovanja predmetne nekretnine. Sud nije našao razloga ne pokloniti vjeru saslušanim svjedocima jer su iskazivali u bitnim dijelovima identično, a njihovi iskazi su u suglasju sa priloženim materijalnim dokazima priloženim uz tužbu .

    14.1 Svjedoci su svjedočili o činjenicama koje su im poznate neposredno (isti imaju nekretnina u blizini), a navodi odgovaraju zatečenom na licu mjesta pa se tako sud neposrednim zapažanjem uvjerio da predmet ovog postupka je poljoprivredno zemljište koje je dijelom ograđeno starijim suhozidima ,a dijelom novim betonskim zidom. Svjedoci su detaljno iskazivali način posjedovanja te da bi se radilo o mirnom uživanju istog.

    15. Sud je cijenio činjenicu da u tako malom mjestu stanovnici poznaju lokalne običaje i događanja, pa tako da im je poznato i koja od nekretnina kome pripada i da se zemlja u obitelji u pravilu prenosila s koljena na koljeno pritom detaljno navodeći rodoslovlje od djeda tužitelja oca tužitelja te samog tužitelja.

    16. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu dana 01. siječnja 1997. godine, bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile statusa kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. godine („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV -a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

    17. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije dana 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

    18. Analizom i ocjenom iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja jednako kao i neposrednim zapažanjem na licu mjesta kojom prilikom se zatekla kuća koju je koristio tužitelj, a koju su za života koristili i njegovi roditelji, a što je sve utvrđeno na zapisniku s održanog očevida, ovaj sud je stava kako je postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osnovan. Naime, zaključak je ovog suda da su tužitelji darovanjem od svog oca LI, a on nasljeđivanjem iza smrti svog oca pok. HI te diobom sa njegovim nasljednicima, dosjelošću stekli pravo vlasništva predmeta spora budući je ovaj sud prihvatio iskaze svjedoka da se predmetna nekretnina nalazi u posjedu prednika tužitelja obitelji HI. Neposrednim zapažanjem na licu mjesta sud je potvrdio gdje se nalazi mjesto spora. Svi saslušani svjedoci, neovisno jesu li isti u srodstvu s tužiteljima ili ne iskazivali su identično o načinu posjedovanja predmeta spora.

    19. Zaključak ovog suda je da su tužitelji stekao valjani pravni osnov darovanjem od svog oca LI, a on nasljeđivanjem iza pok. oca HI, a on dugogodišnjim posjedom, dakle, ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki izvanrednom dosjelošću rok koje je, propisan člankom 159. stavak 4. ZV- a (u trajanju od 40 godina), svakako dovršen do vremena stupanja na snagu ZV -a, zbog čega je zahtjevu tužitelja valjalo udovoljiti u cijelosti i presuditi kao u izreci, kontinuiranim, mirnim i od nikog ometanim posjedom prednika izvršavanog glede spornih nekretnina više od 40 godina, a svakako i ranije što su o posrednim i općepoznatim činjenicama za žitelje onog kraja iskazivali saslušani svjedoci.

    20. Odluka o trošku je izostala obzirom da isti stranke nisu ni potraživale (čl. 154.ZPP).

    21. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude

    Šibenik, 29. lipnja 2026.

    Sudac

    Vlatka Gašperov

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku

    DN-a:

    1. Pun tužitelja

    2. Tuženoj

    3. U spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.