Poslovni broj: R1-174/2023-37

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu ovoga suda Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagateljice ad. 1. PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad.2. PPF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćniku Željku Živkoviću, odvjetniku u Šibeniku, protiv protustranke ad.1. BPF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad.2. BP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Marku Jurkoviću, odvjetniku u Splitu, radi osnivanja nužnog prolaza, po dovršenom postupku, izvan ročišta, dana 29. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Osniva se nužni prolaz preko dijela nekretnine protustranaka oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine u korist nekretnine predlagateljica oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine i to kao služnost staze i kolnika u širini od 3 metra od početnih točaka A-B, pa u širini od 2,15 metara, 2,45 metara i 2,69 metara u dijelu između kuće protustranaka i nekretnine trećih osoba oznake kat. čest. [katastarska čestica], pa opet u širini od 3 metra do točaka H-G, koji put se proteže u dužini od 31,70 metara uz zapadnu granicu nekretnine protustranaka, koji dio je označen na skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju¸ Marka Pilića, mag. ing. geod. et geoinf. od dana 12. svibnja 2025. oznakom A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A, u ukupnoj površini od 91 m2.

II. Nužni prolaz iz toč. I. ovog rješenja se osniva pod uvjetom da predlagateljice ad.1. PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad.2. HPF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protustrankama ad.1. BPF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad. 2. BP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] na ime novčane naknade isplate iznos od 18.671,29 eura, odnosno svakom od njih iznos od 9.335,65 eura, sve u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ovoga rješenja.

III. Nalaže se protustrankama da naknade predlagateljicama troškove ovoga postupka u sveukupnom iznosu od 2.435,00 eura, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljice PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i HPF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] podnijele su ovome sudu dana 14. rujna 2023. prijedlog radi osnivanja nužnog prolaza u kojem su navele da su vlasnice i posjednice nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], površine 659 m2, u naravi kuća sa dvorištem u [adresa]. Protustranke su vlasnici i posjednici nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].u naravi kuća sa dvorištem u [adresa]. Nekretnina protustranaka položena je neposredno uz javnu cestu u [adresa], a nekretnina predlagateljica se nalazi iza nekretnine protustranaka , time da je jedini mogući pristup do nekretnine predlagateljica kolni put širine cca 3 m i duljine cca 25 m koji se proteže od javne ceste preko nekretnine protustranaka, duž jugozapadne granice ove čestice. Navedenim putom se predlagateljice i njihovi prednici služe više od 40 godina na način da istim kolima i pješke dolaze do svoje nekretnine, jer do nekretnine predlagateljice ne postoji nikakav drugi mogući prolaz. Predlagateljice su pred ovim sudom pokrenule parnicu radi utvrđenja prava služnosti kolnog puta, koji zahtjev je odbijen presudom P-386/2020 od 3. listopada 2022., a u odnosu na koju presudu su predlagateljice podnijele prijedlog za dopuštenje revizije. Protustranke postojeći kolni prolaz prema javnoj cesti povremeno zatvaraju željeznim vratima koje su bespravno postavili 2018. godine na javnu površinu i iz neobjašnjivih razloga zabranjuju predlagateljicama i njihovim gostima prilaz u njihovu kuću, što rezultira stalnim sporovima i uredovanjem policije. Predlagateljice su bespravno zauzimanje javne površine prijavile komunalnom redaru i načelniku Općine Murter Kornati, ali na njihove prijave se nije odgovorilo i ništa se nije poduzelo. Predlagateljicama je neshvatljivo postupanje protustranaka, nudile su im plaćanje naknade za služnost puta, što protustranke odbijaju i naslađuju se problemima predlagateljica u prilazu do njihove kuće. Slijedom navedenoga predložile da sud osnuje nužni prolaz u korist kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u širini od 3 m preko dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je na skici mjesta očevida od 13. svibnja 2021. izrađenoj po sudskom vještaku mjerniku Ivici Trošiću u predmetu vođenom pred Općinskim sudom u Šibeniku pod posl. brojem P-386/2020 označen slovima C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N- O-P-R-C.

2. Protustranke su se protivile formiranju nužnog prolaza te navele da ne odgovara istini da bi jedini mogući pristupni put do javnog puta sa nekretnine u vlasništvu predlagatelja bio preko dijela nekretnine protustranaka budući isti imaju pristup do javnog puta preko nekretnine koja neposredno graniči uz nekretninu protustranaka. Osporavaju da bi se predlagateljice služile navedenim putem preko 40 godina, a što je i pravomoćno utvrđeno u presudi Općinskog suda u Šibeniku P - 386/2020 u kojoj je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljica (ovdje predlagateljica) na utvrđenje postojanja stvarne služnosti prava staze i prava kolnika na teret dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na skici mjesta očevida od 13. svibnja 2021. izrađenoj po sudskom vještaku mjerniku Ivici Trošiću označen slovima C-D-E-F-G-H- I-J-K-L-M-N-O-P-R-C, površine 79 m2 kao poslužnog dobra, a u korist kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra. U međuvremenu da je revizijski sud odbio prijedlog predlagateljica kojim su tražile dopuštenje izjave revizije.

3. Radi ocjene osnovanosti prijedloga za osnivanje nužnog prolaza, sud je u postupku obavio očevid na predmetnim nekretninama uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke, izvršen je pregled skice mjesta očevida od 13. svibnja 2021. izrađena po sudskom vještaku Ivici Trošiću u predmetu P - 386/2020, izvoda iz katastarskog plana DGU, Područni ured za katastar Šibenik od 13. rujna 2023., fotografija objekta stranaka i predmetnog puta, prijava od 15. veljače 2022. upućene komunalnom redaru i načelniku Općine Murter Kornati, Prostornog plana uređenja općine [adresa]-Kornati (Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje, Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije 2/04, 3/04, 4/06, 12/08, 5/11 i 13/15, 6/16-pročišćeni tekst te Službeni glasnik Općine Murter-Kornati, 1/17, 4/17-ispravak, 5/17-ispravak, 1/18-pročišćeni tekst, 8/18), te spisa ovoga suda posl. broj P-386/2020 i Psp-6372028. Na ročištu rasprave su saslušani vještak geodetske i građevinske struke. Predlagateljice su odustale od dokaznog prijedloga za saslušanjem stranaka.

3.1. Sud je odbio prijedlog protustranka za pribavom podataka od nadležnog ureda Šibensko kninske županije za prostorno uređenje , gradnju i urbanizam koliko je u općini [adresa] propisana minimalna širina zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade kao i prijedlog za provođenjem dodatnog vještačenja sa novim vještacima kao suvišnim.

4. Za navesti je da sud na prijedlog stranaka pribavio spis ovoga suda posl. broj P-386/2020, a kojem spisu je priložen spis Psp-63/2018.

4.1. Pregledom spisa ovoga suda P-386/2020 utvrđeno je da se radi o parnici radi utvrđenja prava služnosti kolnog pristupa po tužbi ovdje predlagateljica, u kojem predmetu je pravomoćnom presudom ovoga suda posl. broj P-386/2020-53 od 3. listopada 2022. odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje prava stvarne služnosti prava staze i kolnika dosjelošću na teret dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra, a u korist kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra, koji je skici vještaka mjernika Ivice Trošića od 13. svibnja 2021. označen slovima C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-C površine 79 m2, jer nije dokazano da bi tužiteljice kao poštene posjednice izvršavale sadržaj služnosti kroz dvadeset godina, a da se vlasnici poslužne nekretnine nisu tome protivili. Za napomenuti je da je prijedlog za dopuštenje revizije podnesen od strane tužiteljica, ovdje predlagateljica, rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revd-4019/2024-2 od 6. studenoga 2024. odbijen, odnosno odbačen.

4.2. Pregledom spisa ovoga suda Psp-63/2018, koji predmet je vođen po tužbi tužiteljica ovdje predlagateljica radi smetanja tužiteljica u suposjedu dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to dijela koji je prikazan u skici mjesta očevida vještaka mjernika HP od 24. svibnja 2019., i označen slovima I-C-D-EF-G-H-I, koji u naravi predstavlja kolni put do nekretnine tužiteljica oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da su tuženici, ovdje protustranke dana 7. studenoga 2018. na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavili klizna željezna vrata., čime tužiteljicama onemogućili pristup na njihovu nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Presudom Županijskog suda u Puli-Pola Gž-1157/2019-2 od 13. siječnja 2020. preinačena je presuda Općinskog suda u Šibeniku posl. broj Psp - 63/2018 od 7. listopada 2019., te je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev tužiteljica za utvrđenje smetanja suposjeda dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer tužiteljice odnosno njihovi prednici nikada nisu koristile predmetnu nekretninu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno točno određeni dio te nekretnine kao suposjednici iste sa tuženicima.

5. Na očevidu obavljenom dana 7. svibnja 2025. punomoćnik predlagateljica je sudskoj komisiji pokazao nekretninu predlagateljica. Izvršen je obilazak i pregled te nekretnine koju je vještak mjernik identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], kulture kuća, [adresa], površine 189 m2, dvorište površine 438 m2 i pomoćna zgrada površine 32 m2, dakle ukupne površine 659 m2. Nekretnina predlagateljica je u naravi kuća sa dvorištem na adresi [adresa].

5.1. Nekretnina protustranaka je identificirana kao kat. čest. [katastarska čestica], kulture vrt, bez iskazane površine u k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. Nekretnina protustranaka je u naravi kuća sa ograđenim dvorištem na adresi [adresa], te je ista položena neposredno uz javnu cestu. Na zapadnom dijelu nekretnine je put pripadnost nekretnine protustranaka, a preko kojeg predlagateljice traže osnivanje nužnog prolaza, te se na dnu tog puta uz javnu cestu nalaze željezna klizna vrata.

5.2. Punomoćnik predlagateljica pozvan da pokaže kuda bi po prijedlogu predlagateljica išla trasa nužnog prolaza izjavio da bi išla od željeznih vrata koja su na skici mjesta očevida iz predmeta P-386/2020 od 13. svibnja 2021. označena točkama A-B, te bi išla u širini od 3 metra do nekretnine predlagatelja gdje je moguće u toj širini.

5.3. Vještak mjernik je u odnosu na pokazanu trasu napomenuo da će u skici mjesta očevida prikazati širinu od 3 metra tamo gdje je to moguće, a na dijelovima gdje se nalazi objekt protustranke sa svim svojim priključenim konstruktivnim dijelovima kao što su podesti, stepenice i potporni zidovi trasa nužnog prolaza će se prikazati manjom od 3 metra na način da ne zadire u prethodno navedene stambene objekte te da je trasa prohodno iskoristiva, odnosno prohodno vozna.

5.4. Trasa nužnog prolaza pokazana po predlagateljicama, u skici vještaka mjernika od dana 12. svibnja 2025. na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] je označena slovima A- B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-A , u širini od 3 metra od početnih točaka A-B, pa u širini od 2,15 metara,2,45 metara i 2,69 metara u dijelu između kuće protustranaka i nekretnine trećih osoba oznake kat. čest. [katastarska čestica], pa opet u širini od 3 metra do točaka H-G, te dužini od 31,70 metara, i u ukupnoj površini od 91 m2. Na trasi se nalazi kameno opločenje (utabanane kamene ploče)

5.5. Protustranka se u odnosu na predloženu trasu nužnog prolaza na očevidu nije očitovala, niti je sudskoj komisiji na terenu pokazala neku drugu trasu za koju smatra da bi bila povoljnija odnosno prikladnija u odnosu na predloženu.

5.6. Vještak mjernik je u pisanom dijelu svog nalaza i mišljenja naveo da je nakon obrade terenskih mjerenja utvrdio da se željezna klizna vrata i dio pristupne površine južno od navedenih vrata nalaze na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je na skici mjesta očevida prikazan d io koji se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je dio ovog postupka.

6. Vještak građevinske struke u svom pismenom nalazu i mišljenju od 29. srpnja 2025. je naveo da nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko koje predlagateljice predlažu osnivanje nužnog prolaza se nalazi u širem području mjesta [adresa], na adresi [adresa]. Nekretnina je u naravi građevinsko zemljište "M" zona, mještovite namjene, na kojem se nalazi kuća i dio dvorišta protustranaka. Zemljište je ograđeno od susjednih parcela. Dio navedene nekretnine predstavlja jedini pristup do nekretnine predlagateljica. U krugu od 500 metara se nalaze stambeno-turistički objekti, hoteli, kupalište, trgovine, ljekarna i privatne kuće, karakteristično za gradsko naselje. Nekretnina je od mora udaljena cca 270 metara, a od centra mjesta je udaljena cca 1200 metara. Nekretnina se prema Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina smatra zemljištem na kojima su ispunjeni uvjeti za izdavanje građevinske dozvole prema Zakonu o gradnji. Nekretnina ima pristup na javnu prometnu površinu i ima dovoljnu površinu za kompletiranje izgradnje dijela kolnog pristupa.

6.1. Vještak je u svome nalazu dao procjenu visine novčane naknade za osnivanje nužnog prolaza, pa je vještak utvrdio da tržišna vrijednost služnosti puta prema Zakonu o procijeni vrijednosti nekretnina iznosi 17.671,04 eura. Naveo da predložena trasa predstavlja dijelom problem za nekretninu protustranaka jer prolazi dijelom uz kuću, međutim navedena trasa za nekretninu predlagateljica predstavlja višestruku korist jer joj predstavlja jedini kolni-nesmetani pristup.

7. Protustranke su prigovarale nalazu i mišljenju vještaka mjernika i vještaka građevinske struke. Istaknule da se i dalje protive osnivanju predloženog nužnog prolaza jer nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti, a što je vidljivo i iz vještačenja.

7.1. Naime, vještak mjernik u svom vještvu je jasno prikazao kako predloženi nužni prolaz nema potrebnu širinu od 3 metra jer je na nekim mjestima prikazana širina samo 2,15 s tim da je vještak iskazao širinu do samih zidova kuće kako na predloženoj nekretnini tako i na susjednoj nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica], a pritom nije uzeo u obzir odnosno nije prikazao zemljište nužno za redovitu upotrebu zgrade.

7.2. Isto tako, vještak mjernik nije priložio fotografije stvarnog stanja terena, a što predstavlja odlučnu i bitnu činjenicu jer iz tih fotografija se jasno vidi kako predloženi nužni prolaz dolazi do stepenica kojima se ulazi na gornju etažu, čime bi prolazak vozila ugrozio sigurnost protustranaka, članova njihove obitelji, posjetitelja i turista koji bi koristili kuću protustranaka. Osim toga vlasnici zgrada imaju pravo staviti i novu fasadu na kuću tako da se širina prolaza smanjuje, odnosno ako se nužni prolaz osnuje na toj širini protustranke i vlasnici kuće na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neće moći staviti fasadu, čime se znatno i bitno ograničava njihovo pravo vlasništva na zgradi. Također vlasnik na kat. čest. [katastarska čestica] ima pravo staviti i ogradu na svoj zid prema nekretnini protustranaka , što će dodatno suziti manevarski prostor za vozila i dodatno ugroziti sigurnost ljudi koji se zateknu na tom mjestu, jer se tuda pristupa na stepenice za gornju etažu kuće protustranaka. Štoviše minimalna širina prolaza u konkretnom slučaju nije dovoljna za prolazak motornih vozila prosječnih dimenzija, tako da predloženi prolaz uopće nije svrhovit.

7.3. U odnosu na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke naveli da isti nije napravljen pravilno, jer u istom nisu utvrđene i iskazane odlučne činjenice i to cjelokupna šteta jer vještak je u procjembenom elaboratu iskazao samo tržišnu vrijednost dijela kat. čest. [katastarska čestica] koji ulazi u trasu nužnog prolaza i to u iznosu od 70% tržišne vrijednosti, a u visini od 17.671,04 eura. Međutim, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u više svojih odluka zauzeo i potvrdio pravno shvaćanje da se kod osnivanja nužnog prolaza mora imati u vidu ne samo nastalu štetu u visini vrijednosti dijela nekretnine koji je određen za nužni prolaz nego i umanjenje vrijednosti opterećene nekretnine zbog osnivanja nužnog prolaza dijelom. Dakle, u ovakvim predmetima nije dovoljno utvrditi tržišnu vrijednost dijela nekretnine preko kojeg bi se pružao nužni prolaz nego treba utvrditi i štetu zbog smanjenja vrijednosti cjelokupne nekretnine uslijed zasnivanja nužnog prolaza. Predloženi nužni prolaz bi bio uz kuću i stepenice protustranaka čime bi se izmijenio položaj kuće jer kuća više ne bi bila odmaknuta od ruba čestice i kuća protustranaka ne bi više imala zemljište nužno za redovitu upotrebu zgrade jer bi između dijela preko kojeg prolazi nužni prolaz i kuće bila vanjska ploha zida i stepenište kuće. Također prolazak vozila bi izazivao buku, vibracije i zagađenje ispušnim plinovima. Zasnivanjem nužnog prolaza tržišna vrijednost objekta i cjelokupne nekretnine protustranaka bi se umanjila za najmanje 50%, odnosno za najmanje 200.000,00 eura.

7.4. Osim toga, naveli da predloženi prolaz bi prolazio kroz ograđeno dvorište što je protivno Zakonu o vlasništvu , pa je zbog toga neosnovan.

7.5. Također, naveli (po prvi put sada očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka) da predlagateljice mogu tražiti nužni prolaz preko nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a koje nekretnine nisu izgrađene tako da na njima ne bi došlo do drastičnog umanjenja vrijednosti kao što je slučaj s nekretninom protustranaka.

8. Očitujući se na prigovore protustranaka vještak mjernik je u svom podnesku od 8. listopada 2025. naveo da je fotodokumentacija na koju se u svome prigovoru pozivaju protustranke sastavni dio građevinskog vještačenja iz kojih su vidljive sve relevantne okolnosti, položaj nekretnina i konfiguracija terena preko kojeg bi prolazila predložena trasa nužnog prolaza. Na pitanje koliko iznosi minimalna širina zemljišta koje je nužno za redovitu upotrebu naveo da isti kao sudski vještak geodetske struke nije nadležan niti stručan da dade odgovor na navedeno pitanje, te je isto regulirano Zakonom o prostornom građenju, pa je tako čl. 158. st. 3. navedenog zakona propisano da rješenje o utvrđivanju građevne čestice nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano. U odnosu na pitanje koliko će iznositi širina prolaza ako se na kuću na kat. čest. [katastarska čestica] stavi fasada isti naveo da se radi o nekretnini vlasništvo trećih osoba koje nisu stranke ovog postupka, te se radi o predviđaju kad će netko i da li će netko staviti fasadu na svoju kuću, čime bi bilo kakav odgovor bio besmislen, a pogotovo zbog činjenice da debljina fasade može varirati i ovisi o potrebama vlasnika susjedne nekretnine. Štoviše, susjedni objekt koji se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] se dodiruje u točki K sa kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], neovisno o osnovanom nužnom prolazu.

9. Vještak građevinske struke je u odnosu na prigovor visine naknade za osnovani nužni prolaz u svom procjembenom elaboratu-Ispravak 1 od 12. veljače 2026. svoju procjenu uskladio sa Pravilnikom o procjeni nekretnina, kako za procjenu služnosti puta, tako i procjenu povlasne i poslužne nekretnine , a sve naslonjeno na m2 procijenjenog zemljišta. Pa je tako vještak u svom Ispravku sada utvrdio da tržišna vrijednost služnosti puta prema Zakonu o procijeni vrijednosti nekretnina iznosi 18.671,29 eura. Tržišna vrijednost povlasne nekretnine nakon osnivanja nužnog prolaza iznosi 174.490,11 eura, dok je tržišna vrijednost poslužne nekretnine nakon osnivanja nužnog prolaza iznosi 125.950,62 eura. Napomenuo da se tržišna vrijednost odnosi na samo građevinsko zemljište bez objekata.

9.1. Naveo da se vještak građevinske struke naslanja na skicu vještaka mjernika i obrađuje je sukladno Zakonu i pravilniku. Vozila su godinama prolazila predloženom trasom kako to proizlazi iz spisa i nije im smetala mala širina na jednoj točki. Smatra da navedeni pristup predstavlja jedini mogući pristup -kolni i pješački povlasnoj nekretnini. Na dnu predložene trase nužnog prolaza se nalazi čelična ograda-vrata koja se povremeno otvaraju i zatvaraju. Što se tiče buke, vibracije i zagađenja ispušnim plinovima isti je minoran s obzirom na promet 1-3 osobna vozila dnevno. Smatra da su koristi od otvaranja nužnog prolaza veće od štete na poslužnoj nekretnini.

10. Protustranke su prigovorile očitovanju vještaka na prigovore, kao nepotpunim i neutemeljenim. Smatraju da su se vještaci prilikom očitovanja trebali međusobno konzultirati kako bi dali odgovore iz svoje domene. Naime, da je Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23) propisano da se može bez građevinske dozvole izvesti fasada, a prosječna debljina fasade prema sadašnjim standardima je 10 centimetara. To znači da svaki vlasnik nekretnine, pa tako i susjedne može napraviti fasadu i ta mogućnost mu uvijek treba biti dostupna. Stoga, ukoliko se na kućama između kojih se namjerava postaviti koridor nužnog prolaza postavi fasada, širina prolaza ne može biti sada prikazana nego mora već sada biti umanjena za širinu fasade. U suprotnom ako se utvrdi širina nužnog prolaza kako je to prikazano u skici mjesta očevida tada se vlasnicima kuća "faktički" oduzima pravo postaviti fasadu, a koje pravo im pripada temeljem Zakona o gradnji i Pravilnika. I vještak mjernik je naveo da se susjedni objekt na kat. čest. [katastarska čestica] dodiruje u jednoj točki sa kat. čest. [katastarska čestica] i trasom nužnog prolaza , što znači da se trasa nužnog prolaza na tom dijelu mora udaljiti najmanje 10 centimetara od kuće, kako bi ostala mogućnost da vlasnik kuće jednom iskoristi svoje zakonsko pravo da postavi fasadu.

10.1. Vještak građevinske struke da uopće ne spominje niti mogućnost postavljanja fasade niti širinu zemljišta nužnog za redovitu upotrebu zgrade. Općina Murter je u svojim prostornim planovima i prostornoj dokumentaciji definirala da zemljište za redovitu upotrebu te građevine se smatra pojas zemljišta oko građevine širine pola visine građevine. Također urbanističkim pravilima Općine Murter određeno je da je građevna čestica u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s ovim Planom te koja ima pristup na prometnu površinu. Iznimno omogućava se pristup građevinskoj čestici preko susjedne čestice zemljišta (bez obzira na namjenu) najmanje širine 3,0 metara uz uvjet da se formiranjem pristupa osiguravaju uvjeti gradnje na susjednoj čestici (ukoliko je ona građevna) uz skladu s odredbama Prostornog plana, posebno u pogledu osiguranja prostora za parkiranje vozila te uz obvezno osnivanje prava služnosti. Dakle, slijedom navedenoga razvidno je kako predloženi koridor nužnog prolaza ne zadovoljava propisane urbanističke uvjete jer jednostavno nema minimalne širine od 3 metra za zasnivanje nužnog prolaza. Osim toga predloženi koridor nužnog prolaza koji dolazi točno do kuće protustranaka bi prelazio preko pojasa zemljišta oko kuće protustranaka koji služi za redovitu upotrebu te kuće, čime kuća protustranaka faktički gubi zemljište nužno za redovitu upotrebu jer s te strane kuće ne bi preostalo doslovno niti jedan centimetar prostora od zida kuće do koridora nužnog prolaza. U prilog svojim tvrdnjama priložili Prostorni plan uređenja općine [adresa]-Kornati (Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje, Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije 2/04, 3/04, 4/06, 12/08, 5/11 i 13/15, 6/16-pročišćeni tekst te Službeni glasnik Općine Murter-Kornati, 1/17, 4/17-ispravak, 5/17-ispravak, 1/18-pročišćeni tekst, 8/18). Stoga predložili da sud odbije prijedlog predlagateljica jer je protivan prostornim planovima i urbanističkim pravilima Općine Murter s obzirom da ne udovoljava propisanu širinu.

10.2. Vještak građevinske struke da je pogrešno utvrdio vrijednost naknade za zemljište nužnog prolaza jer je tržišnu vrijednost množio s koeficijentom 0,7, što je pogrešno. Do umanjivanja doklazi samo kod služnosti koje se osnivaju ispod površine zemlje pa vlasnici mogu koristiti površinu, a u konkretnom slučaju nužni prolaz bi bio iznad površine, a vještak je primijenio koeficijent 0,7 koji predstavlja 70% vrijednosti, iako je nesporno da se u konkretnom slučaju više ograničavaju prava nego kad se postavi cijev ispod površine, jer protustranke kao vlasnici na tom dijelu iznad površine neće moći apsolutno ništa raditi. Prigovorili i izračunu "posljedičnih gubitaka" gdje vještak spominje gubitak u stručnoj djelatnosti, zanimanju i sl., pa zaključuje da se takav gubitak ne pojavljuje, čime smatraju da su takovi navodi vještaka promašeni. Naveli da kod osnivanja nužnog prolaza sud mora imati u vidu ne samo nastalu štetu u visini vrijednosti dijela nekretnine koji je određen za nužni prolaz nego i umanjenje vrijednosti opterećene nekretnine zbog zasnivanja nužnog prolaza dijelom. Dakle, tu se ne traže uvjeti za nekakvu štetu zbog izmakle dobiti, već se jednostavno radi o objektivnoj činjenici umanjivanja vrijednosti nekretnine preko koje prelazi nužni prolaz u odnosu na vrijednost koju bi takva nekretnina imala bez takvog prolaza. Primjer toga naveli da će kupci na tržištu uvijek birati "čistu" nekretninu bez prolaza, pa će takva nekretnina zbog veće potražnje biti skuplja-vrjednija , dok će nekretnina opterećena služnošću biti jeftinija -manje vrijedna , a to se ne odnosi samo na "golo" zemljište, već na nekretninu kao cjelinu, jer time i kuća na takvoj nekretnini gubi vrijednost.

11. Predlagateljice su u odnosu na prigovore protustranaka navele da predloženim prolazom iste prolaze punih 50 godina, čime u ovom postupku samo žele legalizirati postojeće stanje. Postupanje protustranaka u ovom predmetu kao i u predmetima koji su prethodno vođeni smatraju doloznim i rezultatom poremećenih odnosa.

12. Vještak mjernik je u svom pisanom očitovanju kao i na ročištu rasprave od 15. travnja 2026. godine, u odnosu na gore navedene prigovore protustranaka još jednom naveo da se protustranke čitavo vrijeme referiraju na eventualno postavljanje fasade na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] , vlasništvo trećih osoba, a ne na nekretninu vlasništvo protustranaka na kojoj je, kako je to zatečeno na očevidu već postavljena fasada i na dijelu kamena obloga. Činjenica jeste da predložena trasa nužnog prolaza dodiruje betonski zid uz objekt protustranaka, betonski podest i stepenice koje su ožbukane. U slučaju eventualnog postavljanja fasade na objektu koji se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica], time bi postavljanje iste u točki K prešla na nekretninu vlasništvo protustranaka oznake kat. čest. [katastarska čestica], što znači da bi bila izgrađena na tuđem vlasništvu, te sudu prepustio tumačenje odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Dakle, izgradnjom fasade na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] ni u jednom drugom dijelu se ne bi dodirivala sa predloženom trasom nužnog prolaza, osim u točki K.

12.1. Na ročištu rasprave vještak je u cijelosti ostao pri svome pisanom nalazu i mišljenju kao i pisanim očitovanjima u odnosu na prigovore protustranaka. Na upit punomoćnika protustranaka koliko iznosi širina zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade te je li isto propisano zakonom ili pravilnicima, vještak odgovorio da se radi o području koje pokriva Zakon o prostornom uređenju zbog čega bi vještak građevinske struke bio kompetentniji za odgovoriti za postavljeno pitanje, a isto da jedini koji sa sigurnošću može utvrditi zemljište nužno za uporabu građevine jeste nadležni urbanistički ured. Na osnovu svog višegodišnjeg iskustva i izrade geodetskih elaborata da mu je poznato da zemljište nužno za redovitu uporabu građevine može biti minimalno koliko je tlocrtni obris objekta dok koliko maksimalno može biti ne može odgovoriti.

12.2.Na daljnji upit punomoćnika protustranaka je li u svom višegodišnjem radu formirao građevne čestice za legalizirane objekte i objekte izgrađene prije 1968. godine, te koliko je tom prilikom obuhvaćao zemljište oko tih objekata, koliko u širinu, te je li to propisano urbanističkim planovima jedinice lokalne uprave i samouprave gdje se nalazi nekretnina, vještak odgovorio da se susreo sa rješenjima o formiranju građevinskih čestica za obiteljske kuće ali isto tako i za višestambene zgrade, te naveo kada se radi o obiteljskim kućama većinom je utvrđena građevna čestica sukladno pravnom interesu (vlasništvu) predmetne katastarske čestice bez obzira na udaljenosti od stambenog objekta. Što se tiče višestambenih zgrada vezano za Grad Šibenik isključivo su formirane građevne čestice po rubu zgrade (po fasadi) i Grad Šibenik nije dozvolio traženi 1 m od objekta da bude sastavni dio višestambene zgrade. Obrazloženje nedozvoljavanja 1 m oko zgrade [adresa] je bio Zakon o komunalnoj infrastrukturi i trgovima, a u određenim slučajevima i Zakon o cestama. Prethodno navedeno se odnosi na većinu slučajeva iako postoji specifični slučajevi i iznimne situacije jer rješenje o formiranju građevne čestice može biti drugačije definirano.

13. Vještak građevinske struke je u svom pisanom očitovanju kao i na ročištu raspravi od 15. travnja 2026. naveo da u najužem dijelu trasa nužnog prolaz je širine 2.15 m, na što debljina fasade uopće nema utjecaja. Razlog tome je što se radi o terasi i stupu koji je obložen kamenim pločama. Ovi dijelovi nikako ne utječu na toplinsku zaštitu objekta, niti se ikad oblažu sa kamenom vunom ili EPS u smislu toplinske zaštite.

13.1. U odnosu na odredbe Pravilnika i urbanističkog plana Općine [adresa], a vezano za širinu od minimalno 3 metra za pristup nekretnini da je točno da se za nove građevine traži širina od 3 metra kako bi se ishodovale građevne dozvole. Međutim ovdje se radi o "nužnom"-životnom prolazu sa izgrađenim objektima koji je godinama funkcionirao putem predložene trase a kako to proizlazi iz spisa i izjava stranaka na očevidu. Prosječna širina osobnog vozila je od 160 do 180 centimetara tako da se pažljivim prolaskom na toj jednoj točki na početku (kut balkona), pažljivom vožnjom savlada bez problema.

13.2. Na ročištu rasprave vještak je u cijelosti ostao pri svome pisanom nalazu i mišljenju kao i pisanim očitovanjima u odnosu na prigovore protustranaka. U odnosu na visinu naknade kako je istu utvrdio u svom Procjembenom elaboratu – Ispravak 1, a visinu koju su prigovarale protustranke, naveo da visina naknade za nepotpuno izvlaštenje gdje poslužna nekretnina zadržava status vlasništva, određena je Pravilnikom o procjeni nekretnina. U tom Pravilniku postoje razredi koje vještak može ovisno o slučaju uzeti, maksimalan iznos ili vrijednost koeficijenta na m2 je 0,7 ili 70% po vrijednosti zemljišta. U konkretnom slučaju je uzeo taj koeficijent jer veći nije mogao. To je po zakonu, a stranke imaju mogućnost nagodbe izvan tog iznosa ovisno o dogovoru.

13.3. Što se tiče fasade na nekretnini protustranka naveo da taj argument u konkretnom slučaju ne može biti sporan niti je bitan za odluku prolaza. Naime kut objekta protustranaka je AB stup koji je obložen kamenom. Terase i vanjski dijelovi kuće, stupovi i grede se energetski ne oblažu i ne predstavljaju ovojnicu za zaštitu objekta u smislu uštede energije.

13.4.Što se tiče susjednog objekta i njegove fasade taj argument je još manje bitan iz razloga što isti ne može niti smije sa svojom fasadom konkretnom debljinom od 10 cm izići u zračni prostor druge parcele. I tu je sporna samo jedna točka , odnosno jedan kut.

13.5. Što se tiče prolaza od 3 m naveo da je za nove objekte minimalni prolaz do parcele širine 3m, ali samo kada su u pitanju građevinske dozvole i nove građevine. U ovom slučaju to je nužni – životni prolaz koji na jednoj točki ima širinu 215 cm. S obzirom na širinu vozila, osobna vozila tu mogu proći i prema stanju spisa više godina su tu prolazili i to je jednostavno takva realnost.

13.6. Na upit punomoćnika protustranke koliko iznosi širina zemljišta oko zgrade nužno za redovnu upotrebu zgrade u smislu zakona i urbanističkih pravila vještak odgovorio da je pitanje općenito postavljeno i u pravilu se odnosi kao i kod prolaza, za novoizgrađene objekte gdje su udaljenosti od susjeda i prometnice definirani važećim urbanističkim planom tog područja, u smislu ishodovanja građevinske dozvole. U izgrađenim zonama gusto ili manje gusto sa kućama tlocrt objekta zna zauzimati cijelu parcelu, sa dvije ili tri strane biti na granici i to su posebni slučajeve na koje nema jasnog odgovara nego svaki je poseban ovisno u slučaju. U konkretnom slučaju isti nema uvida u stanje građevine dozvole poslužnog objekta, a s obzirom na svoje višegodišnje iskustvo, može reći stanje građevina i udaljenosti od susjeda je šaroliko i ne može se jasno odgovoriti na ovo pitanje.

13.7. Na daljnji upit je li urbanističkim planovima i pravilima propisana minimalna širina zemljišta nužna za redovnu upotrebnu vještak odgovorio da u pravilu radi se o situaciji kada se traži građevna dozvola za nove objekte dok za već izgrađene objekte nema jasnih odgovora na to pitanje. Stare građevine ako su evidentirane u avio snimku i dobiju potvrdu Ureda za katastar u pravilu ishoduju uporabnu dozvolu za gradnju prije 15. veljače 1968. godine i smatraju se legalnim bez obzira na kolikoj se parceli nalaze, bez obzira na izgrađenost parcele, dakle bez obzira je li parcela 100%, 10% ili %0% izgrađena i zemljište za redovnu uporabu zgrade u ovom slučaju nema veze.

13.8. Na daljnje pitanje je li vlasnici imaju pravo tražiti formiranje građevinske čestice i da u takvim slučajevima obuhvate i zemljište oko zgrade te da li im je općina ili grad dužna prodati to zemljište radi formiranja građevinske čestice, vještak odgovorio da svaka stranka ima pravo od općine ili grada tražiti zemljište koje bi mu odgovarala da formira ili proširi svoju parcelu, to ovisi o poziciji gdje se nalazi objekt, je li ima prostora da se to traži i svaki slučaj je poseban. Minimalna širina zemljišta u metrima za nužnu upotrebu zgrade nekada je 1 metar i tada ne možete imati otvore, nekada je 2 metra, a nekad je 3 metra, od prometnice je udaljenost 5 metara + 2,5 metara od osi prometnice. Svaki urbanistički plan ima svoje metre i udaljenosti.

13.9. Na upit suda je li nekretnina protustranaka ima akt legalnosti, punomoćnik izjavio da se o navedenom trenutno ne može očitovati jer je isti zamjenik punomoćnika protustranaka.

13.10. Na daljnji upit punomoćnika protustranaka je li se nekretnina sa kućom kada se preko iste uspostavi nužni prolaz gdje će onda prolaziti i automobili radi pristupa na povlasnu nekretninu, tada umanjuje vrijednost cjelokupne poslužne nekretnine vještak odgovorio da su u procjeni dane tri vrijednosti i to zbog vrijednost poslužne nekretnine umanjena zbog osnivanja nužnog prolaza, vrijednost nužnog prolaza i povećana vrijednost povlasne nekretnine zbog osnivanja nužnog prolaza. To je urađeno putem Pravilnika i Zakona i u tom dijelu može se samo razgovarati o vrijednosti građevinskog zemljišta koje je uzeto za usporedbu u blizini.

13.11. Na upit punomoćnika protustranaka, a obzirom na utvrđenu tržišnu vrijednost naknade za nužni prolaz koju je vještak odredio u iznosu od 18.671,29 eura, da se vještak očituje je li nekretnina na kojoj je osnovan nužni prolaz ima jednaku vrijednost kao i nekretnina koja nije opterećena nužnim prolazom, a radi se o jednako izgrađenim – usporednim nekretninama vještak odgovorio da nekretnina kroz koju je formiran nužni prolaz sigurno vrijedi manje nego nekretnina na kojoj nema nužnog prolaza. Njemu kao vještaku je zakon dao okvire da tu razliku izračuna i tako je postupio i u konkretnom slučaju.

14. Punomoćnik predlagatelja je naveo da je objekt protustranke ilegalan, dakle nije ucrtan u katastarski operat niti je upisan u zemljišnim knjiga , te je kat. čest. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] upisana kao voćnjak od 457 m2.

15. Punomoćnik protustranaka osporio je netom iznesene navode punomoćnika predlagatelja posebno u dijelu da je objekt na nekretnini protustranke nelegalan. U cijelosti prigovorio nalazu i mišljenju te iskazima saslušanih vještaka jer očito vještaci nisu dovoljno informirani da je urbanističkim pravilima definirana minimalna širina zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade, pa predložio da sud od ureda Šibensko kninske županije nadležnog za prostorno uređenje, gradnju i urbanizam zatražiti podatak koliko je u općini [adresa] propisana minimalna širina zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade, zato što se predloženom trasom nužnog prolaza dolazi do samog vanjskog zida zgrade protustranaka pa im se na tom dijelu faktički oduzima zemljište nužno za redovnu upotrebu zgrade.

15.1. Također vještak građevinske struke da je u svom iskazu potvrdio da nekretnina koja je opterećena nužnim prolazom ne vrijedi jednako kao i nekretnina koja nema takav teret upravo ono što su protustranke navodile u svojim podnescima i citirale relevantnu praksu Vrhovnog suda koji je naveo da se kod visine štete treba uzeti umanjenje vrijednosti opterećene nekretnine zbog zasnivanja nužnog prolaza jer je cjelokupna nekretnina protustranaka dakle stanovi u kući gube veliku vrijednost uspostavom nužnog prolaza koja je višestruko veća od tržišne vrijednosti služnosti puta koji je vještak iskazao. Stoga protustranke zatražile vještačenje po novim vještacima i to na okolnost utvrđivanja širine zemljišta nužnog za redovnu upotrebu zgrade na nekretnini protustranaka te visine naknade za nužni prolaz i štete zbog umanjena vrijednosti cjelokupne opterećene nekretnine protustranaka.

16. Odredbom čl. 223. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17-dalje ZVDSP-a) propisano je da služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnog prolaza, odnosno u postupku osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja, u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom. St.4. propisano je da onaj u čiju je korist na nekretnini osnovano pravo služnosti odlukom suda ili drugog tijela ovlašten je ishoditi upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi.

17. Prema odredbi čl. 224. ZVDSP-a nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine , ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju korist se nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine (stavak 1.), s tim da se nužni prolaz ne može osnovati preko preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači, a kroz ograđene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog (stavak 2.). St. 3. je propisano da će sud svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti da se on osniva u korist određene nekretnine kao služnost staze, progona stoke, kolnika ili svega zajedno, vodeći računa o potrebama povlasne nekretnine i o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno, no nikad ne može osnovati nužni prolaz u korist određene osobe niti općeg dobra. St. 4. propisano je da će sud svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obvezu vlasnika nekretnine u čiju korist se osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u interesu Republike Hrvatske provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnog prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako se stranke glede naknade nisu drukčije sporazumjele.

18. Dakle, prilikom donošenja odluke o osnivanju nužnog prolaza u smislu odredbe čl. 224. ZVDSP-a dvije su temeljne pretpostavke i to da do nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem i da je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete koja se tim prolazom čini poslužnoj nekretnini.

19. Na temelju provedenog očevida te nalaza i mišljenja vještaka mjernika, ovaj sud je utvrdio da su protustranke vlasnice nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća sa dvorištem , te je ista položena neposredno uz javnu cestu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , dok je na zapadnom dijelu nekretnine put na kojem je kameno opločenje, pripadnost nekretnine protustranaka, te se na dnu toga puta uz javnu cestu nalaze željezna vrata postavljena od strane protustranaka, a za koja je vještak mjernik utvrdio da se klizna vrata i dio pristupne površine južno od navedenih vrata nalaze na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja asfaltiranu cestu-javno dobro u općoj uporabi, upisanog vlasništva Općina Murter-Kornati. Predlagateljice su vlasnice nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja kuću sa dvorištem, i ista se nalazi neposredno iza nekretnine protustranaka. Za nekretninu predlagateljica u naravi ne postoji ni pješački ni kolni prilaz do nekretnine, odnosno ista je odvojena od javnog puta.

20. Predlagateljice su predlagale osnivanje nužnog prolaza na zapadnom dijelu nekretnine protustranaka, čemu su se protustranke protivile iz razloga što smatraju da se radi o ograđenom kućnom dvorištu pripadajuće kuće protustranaka, kao i iz razloga zato što se predloženom trasom nužnog prolaza dolazi do samog vanjskog zida zgrade protustranaka pa im se na tom dijelu faktički oduzima zemljište nužno za redovnu upotrebu zgrade.

21. U odnosu na prigovor da bi se ovdje radilo o dijelu nekretnine protustranaka glede kojeg bi sukladno čl. 224. st. 2. ZVDSP-a postojala apsolutna zabrana otvaranja nužnog prolaza jer se radi ograđenom kućnom dvorištu, za navesti je da je ovaj sud na temelju izgleda lica mjesta i načinom uživanja tog dijela nekretnine protustranaka, opisanom u nalazu i mišljenju vještaka mjernika (list 40-51 spisa), utvrdio da predmetna površina dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi ne predstavlja dvorište oko kuće protustranaka, već je prilazni put njihovoj nekretnini sa zapadne strane. Naime nekretnina protustranaka se sastoji, a kako je to utvrđeno na očevidu od suterena i visokog potkrovlja. U stan u suterenu se ulazi sa razine zemlje, odnosno sjeverne strane, a u stan u visokom prizemlju se ulazi sa zapadne strane preko podesta i par stepenica uz podest. Isto proizlazi i iz priloženih fotografija vještaka građevinske struke, kao i fotografija predlagateljica gdje je vidljivo da se pročelje kuće protustranke nalazi na sjevernoj strani prema asfaltiranoj cesti gdje su postavljena klizna željezna vrata, ista je kameno betonskim zidom do ruba kuće (točke B i C)sa zapadne strane odvojena od tog spornog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i na istočnoj strani prema nekretnini oznake kat. čest. *843 k. o. [katastarska općina] i na južnoj strani prema nekretnini vlasništvo predlagateljica. Činjenica što se na početku spornog prostora na dodiru s faktičnim javnim putem nalaze željezna vrata koja su postavile protustranke ne čini prostor preko kojeg se traži otvaranje nužnog prolaza protustrankinim ograđenim dvorištem.

21.1. Ograničenja otvaranja nužnog prolaza iz čl. 224 ZVDSP-a odnose se na poslužna dobra koja se faktično koriste na način koji je tamo opisan, pa tako i na ograđena kućna dvorišta. Pojam „ograđena kućna dvorišta“ je pravni standard kojeg sudska praksa tumači na suženi način. Kako proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika, nekretnina protustranaka u dijelu preko koje se traži otvaranje nužnog prolaza (zapadni dio kat. čest. [katastarska čestica] ) po svom izgledu i funkciji ne predstavlja dvorište protustranaka već prilazni put kući protustranaka.

21.2. Dakle, istaknuti prigovor protustranaka da bi se ovdje radilo o ograđenom kućnom dvorištu ovaj sud ne nalazi osnovanim, pa u konkretnom slučaju ne postoje zakonski razlozi koji bi sprječavali da se nužni prolaz osnuje preko dijela nekretnine protustranaka oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , jer mjesto na kojem predlagateljice predlažu osnivanje nužnog prolaza ne predstavlja ograđeno kućno dvorište , već na tom potezu postoji put.

21.3. Ovaj sud, a suprotno navodima protustranaka, također drži da činjenica što su predlagateljice vodile spor sa protustrankama oko utvrđenja prava služnosti puta koji spor su izgubile, potkrijepljuje utvrđenje suda da predlagateljice nemaju putne veze sa javnim putom, pa je upravo za takve slučajeve Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predvidio institut osnivanja nužnog prolaza.

22. U odnosu na navode protustranaka da u slučaju osnivanja nužnog prolaza kako to predlažu predlagateljice isti dolazi točno do kuće protustranaka, pa u slučaju ukoliko protustranke odluče postaviti fasadu na svojoj kući tada širina prolaza ne može biti kako je prikazana nego mora već sada biti umanjena za širinu fasade vještak građevinske struke je naveo da taj argument u konkretnom slučaju ne može biti sporan niti je bitan za odluku prolaza. Naime kut objekta protustranaka je AB stup koji je obložen kamenom, a terase i vanjski dijelovi kuće, stupovi i grede se energetski ne oblažu i ne predstavljaju ovojnicu za zaštitu objekta u smislu uštede energije.

23. U odnosu na fasadu na susjednom objektu oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vještak građevinske struke je naveo da je taj argument je još manje bitan iz razloga što isti ne može niti smije sa svojom fasadom konkretnom debljinom od 10 cm izići u zračni prostor druge parcele. I tu je sporna samo jedna točka jedan kut, odnosno točka K gdje se susjedni objekt koji se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ionako dodiruje sa nekretninom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo protustranaka.

23.1. Ovaj sud napominje, da zadiranje fasade u tuđi zračni prostor kao što je prelazak izolacije preko međe regulirano je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Vlasnik zgrade nema pravo bespravno ulaziti u tuđi zračni prostor. Za izvođenje radova ili trajno korištenje zračnog prostora potrebna je suglasnost susjeda ili sklapanje ugovora o pravu služnosti.

24. Što se tiče prigovora protustranaka vezano za širinu nužnog prolaza, za navesti je da je vještak građevinske struke naveo da je za nove objekte minimalni prolaz do parcele širine 3m, ali samo kada su u pitanju građevinske dozvole za nove građevine. U konkretnom slučaju radi se o nekretninama sa izgrađenim objektima, te to je nužni – životni prolaz koji na jednoj točki ima širinu 215 cm , pa s obzirom na širinu vozila koja se kreće između 160 i 180 centimetara, osobna vozila tu mogu proći.

25. U odnosu na prigovor protustranaka da u slučaju osnivanja nužnog prolaza nekretnina protustranaka će izgubiti zemljište oko zgrade nužno za redovitu upotrebu zgrade, vještak građevinske struke je naveo da se u pravilu radi se o situaciji kada se traži građevna dozvola za nove objekte dok za već izgrađene objekte nema jasnih odgovora na to pitanje. Stare građevine ako su evidentirane u avio snimku i dobiju potvrdu Ureda za katastar u pravilu ishoduju uporabnu dozvolu za gradnju prije 15. veljače 1968. godine i smatraju se legalnim bez obzira na kolikoj se parceli nalaze, bez obzira kolika je izgrađenost parcele, pa zemljište za redovnu uporabu zgrade u ovom slučaju nema veze.

25.1. Za novoizgrađene objekte udaljenosti od susjeda i prometnice definirani su važećim urbanističkim planom tog područja, u smislu ishodovanja građevinske dozvole. S druge strane, u izgrađenim zonama sa kućama tlocrt objekta zna zauzimati cijelu parcelu, sa dvije ili tri strane biti na granici i to su posebni slučajeve na koje nema jasnog odgovara nego svaki je poseban ovisno u slučaju. U konkretnom slučaju isti nema uvida u stanje građevinske dozvole poslužnog objekta, a s obzirom na svoje iskustvo to uopće nije bio uvjet, već samo da su građevine evidentirane u avio snimka do lipnja mjeseca 2011.

25.2. Slijedom svega navedenoga ovaj sud je odbio prijedlog protustranaka za pribavom podataka od nadležnog ureda Šibensko-kninske županije za prostorno uređenje i gradnju kao suvišnim,jer smatra da se na navede okolnosti dovoljno očitovao vještak građevinske struke, pa bi se traženjem navedenih podataka samo neosnovno odugovlačio ovaj postupak.

26. Sud nalaz i mišljenje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke smatra stručnim i objektivnim i datim u skladu sa pravilnika struke, kao i njihova očitovanja na iznesene prigovore protustranaka.

26.1.Zbog navedenoga je sud odbio prijedlog protustranaka za provođenjem dodatnog vještačenja sa novim vještacima, jer smatra da su sudski vještaci u ovom predmetu iscrpno i stručno odgovorili na sva odlučna pitanja važnim za donošenje odluke o osnivanju nužnog prolaza. Štoviše sud je nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke u dijelu visine novčane naknade u cijelosti prihvatio iz razloga što je vještak kao stručna osoba jasno obrazložio postupak izračuna visine naknade citirajući važeći zakon i pravilnik, pa u tom dijelu sud nema razloga dovoditi u sumnju ispravnost izračuna vještaka. Nesporna je činjenica, kako je i sam vještak potvrdio da nekretnina sa osnovanim nužnim prolazom vrijedi manje nego li nekretnina koja nema teret nužnog prolaza, ali upravo zato Zakon o vlasništvu uvjetuje osnivanje nužnog prolaza plaćanjem naknade vlasniku poslužne nekretnine za tako osnovani prolaz. Institut nužnog prolaza je svakako tegoban za bilo koju poslužnu nekretninu preko koje se osniva, ali s druge strane se treba imati na umu da tako osnovani nužni prolaz je jedini prilaz do druge nekretnine i kao takav od životne važnosti za vlasnika te druge nekretnine jer svaka nekretnina treba i mora imati pristup, naravno cijeneći uvijek okolnosti svakog konkretnog slučaja.

27. Slijedom svega navedenoga, ovaj sud smatra gore iznesene prigovore protustranaka neosnovanim, jer smatra da su se u konkretnom slučaju ispunili uvjeti da se preko dijela nekretnine protustranaka osnuje nužni prolaz do nekretnine predlagateljica. Na ovakovo utvrđenje sud je došao imajući u vidu rezultate cjelokupnog postupka, posebno nalaze i mišljenja vještaka koji su iscrpnim odgovorima na sva postavljena pitanja stranaka i prigovore , učvrstili odluku ovoga suda, koji je uvažavajući odredbu čl. 224. st. 3. ZVDSP-a, dakle vodeći dovoljno računa o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno, osnovao nužni prolaz u korist kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na teret kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve kao je to prikazano u skici vještaka mjernika od dana 12. svibnja 2025.

28. Za navesti je da protustranke na održanom očevidu nisu pokazale sudskoj komisiji neki drugi pristupni put ka nekretnini predlagateljica , već su samo paušalno u svom podnesku od 29. kolovoza 2025., nakon što je vještak mjernik izradio skicu mjesta očevida naveli da „skreću pažnju suda kako predlagatelj može tražiti nužni prolaz preko nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje nisu izgrađene, tako da na njima ne bi došlo do drastičnog umanjenja vrijednosti kao što je slučaj s nekretninom protustranaka“. Za navesti je da sud uvijek prilikom osnivanja nužnog prolaza, na terenu razmotri sve prijedloge gdje bi mogla ići trasa nužnog prolaza i onda vještaku naloži da u skici mjesta očevida prikaže kako trasu predloženu po predlagatelju tako i trasu predloženu po protustranci, što ovdje nije bio slučaj iako su protustranke svakako imale tu mogućnost na licu mjesta. Štoviše, za navesti je da je pregledom izvoda iz katastarskog plana sudu nejasno na koji način bi se formirao pristupni put do nekretnine predlagateljica preko tako tri parcele koje se nalaze zapadno od nekretnine predlagateljica i dosta su udaljenje od nje.

29. Slijedom svega navedenoga je odlučeno kao u toč. I. izreke ovoga rješenja.

30. Sud je uvjetovao osnivanje nužnog prolaza obvezom predlagateljica kao vlasnica povlasne nekretnine u čiju korist se osniva nužni prolaz da protustrankama kao vlasnicima poslužne nekretnine na ime novčane naknade isplate iznos od 18.671,29 eura, koji iznos je utvrdio vještak građevinske struke u svom Procjembenom elaboratu-Ispravak 1, na način određen u toč. II. Izreke ovog rješenja.

31. Predlagateljice su ovlaštene po pravomoćnosti ovog rješenja ishoditi upis stečenog prava-prava služnosti staze i kolnika u zemljišne knjige.

32. Odluka o troškovima se temelji na odredbi čl. 32. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj: 59/23) kojom je propisano da će sud o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. U postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojima se uređuje parnični postupak, osim ako drugačije ne bi nalagali razlozi pravičnosti (st. 2.).

33. Slijedom navedenog, predlagateljicama je priznat trošak sastava prijedloga za osnivanje nužnog prolaza u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 16. toč. 1. al. 3 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika "Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/23-dalje Tarifa, za zastupanje na ročištima u dane 22. siječnja 2025., 7. svibnja 2025., 17. ožujka 2026. i 15. travnja 2026.,. u iznosu od po 100,00 eura za svako ročište (Tbr. 17. u svezi Tbr. 16. toč. 1. al. 3. Tarife), što čini iznos od 500,00 eura, a koji iznos uvećan za PDV od 25% ( 125,00 eura) čini iznos od 625,00 eura.

33.1. Predlagateljicama je priznat trošak očevida i vještačenja u iznosu od 1.810,00 eura.

33.2. Dakle predlagateljicama je priznat sveukupni trošak u iznosu od 2.435,00 eura.

34. Slijedom svega navedenoga je odlučeno kao u toč. III izreke ovog rješenja.

U Šibeniku, 29. lipnja 2026.

Sudac:

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

1. Predlagateljicama po punomoćniku

2. Protustrankama po punomoćniku.