REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-446/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima Miji Jeličiću i Marini Bosnić, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Jeličić i partneri d.o.o. iz Splita, protiv tuženika AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Srđanu Brajeviću, odvjetniku u Splitu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, od 2. ožujka 2026., poslovni broj: Psp-51/2024-21, 29. lipnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja OG, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, od 2. ožujka 2026., poslovni broj: Psp-51/2024-21, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je samovlasnim postavljanjem drvenih dasaka na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, d.i.geod. „Split, srpanj 2025.“, koja skica čini sastavni dio ovog rješenja, označen točkama A-B-C-A, šrafiran crvenom bojom, površine 0,45 m2, koje je postavio dana 21.ožujka 2024.g. te zamijenio betonskim blokovima (bloketama) koji su u navedenom vještvu označeni linijom A-B-C, tuženik samovlasno počinio smetanje zadnjeg mirnog i faktičnog posjeda tužitelja posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ označen točkama A-B-C-A, šrafiran crvenom bojom, površine 0,45 m2, pa mu se nalaže da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje na predmetnoj nekretnini na način što će ukloniti betonske blokove (blokete) postavljene na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, d.i.geod. „Split, srpanj 2025.“ označen linijom A-B-C te uspostaviti ranije posjedovno stanje na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ označen točkama A -B-C-A, šrafiran crvenom bojom, površine 0,45 m2, te mu se zabranjuje ubuduće ovakvo ili slično samovlasno smetanje tužiteljevog posjeda.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe tužitelju isplati parnični trošak sa zakonskom kamatom koja na dosuđeni iznos troška teče od dana objave prvostupanjske odluke do isplate.“

2. Nalaže se tužitelju da u roku 15 dana naknadi tuženiku trošak ovog parničnog postupku u iznosu od 750,00 EUR (slovima: sedam stotina pedeset eura), sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 2.ožujka 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.“

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno podnio tužitelj navodeći da isto pobija u cijelosti zbog svih žalbenih razloga predviđenih člankom 353. stavka 1. točke 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 , 114/22, 155/23; - dalje: ZPP), kao i zbog apsolutno bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a jer da je pobijano rješenje nezakonito budući da ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da su razlozi koji se u rješenju navode u suprotnosti sa dokazima koji su izvedeni tijekom postupka i činjenicama koje su utvrđene kao nesporne, da sud ne navodi razloge o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su navedeni da su u proturječni izvedenim dokazima i izrekom rješenja, slijedom čega da je i materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

2.1. U žalbi analizira razloge odbijanja tužbenog zahtjeva, te navodi da prvostupanjski sud u obrazloženju iznosi različite i proturječne tvrdnje koje da su isključivo usmjerene na pristupni put do njegove kuće, a ne i na posebni dio nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ označen točkama A-B-C-A koji je predmet spora, pa da proizlazi da sud razloge za odbijanje tužbenog zahtjeva temelji na tvrdnjama koje nemaju veze s predmetom spora . Navodi da prvostupanjski sud izvedene dokaze nije cijenio na ispravan način, osobito da nije ispravno cijenio njegov iskaz i iskaz tuženika, da je iskaz tuženika gotovo u potpunosti ignorirao u odlučnom dijelu u kojem priznaje da je on -tužitelj koristio sporni dio nekretnine i da je tuženik samovlasno postavio daske i blokete na tom dijelu nekretnine, da se sud upustio i u raspravljanje o pitanjima koja nisu relevantna za parnice u kojima se odlučuje o posjedovnoj zaštiti , pri tome da je u zanemario pitanja koja su bitna i koja predstavljaju suštinu za odlučivanje u ovom postupku, a to su pitanja posljednjeg stanja posjeda predmeta spora i nastalog smetanja na tom dijelu. Nadalje navodi da je tuženik već u odgovoru na tužbu izričito priznao postojanje odlučnih činjenica za donošenje odluke kojom se usvaja tužbeni zahtjev, te da činjenica da je on-tužitelj posljednji mirni i faktični posjednik predmeta spora proizlazi i iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića „Split:

06.travnja 2023.god.“ izrađenog u predmetu Općinskog suda u Splitu poslovni broj: R1-498/2022, kao i iz iskaza svjedoka RG i LG. Napose navodi da u ovom predmetu nije pitanje je li mu u potpunosti onemogućen pristup njegovom dvorištu nakon što je tuženik samovlasno postavio daske i ogradio dio nekretnine, već da je predmet spora činjenica da je tuženik izvršio nadogradnju zida na dijelu nekretnine koji je u njegovom samostalnom zadnjem, mirnom i faktičnom posjedu čime ga je samovlasno uznemirio u posjedovanju predmetnog dijela nekretnine, a posljedično tome i onemogućio dotad nesmetan pristup automobilom u dvorište.

2.2. Predlaže da se pobijano rješenje preinači na način da se usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti i tuženika obveže na naknadu troškova postupka, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak sastava žalbe u iznosu od 200,00 eura sa PDV-om u iznosu od 50,00 eura, te sudsku pristojbu na žalbu u iznosu od 26,54 eura, odnosno ukupan iznos od 276,54 eura.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio donošenju istog utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 365. stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 381. ZPP-a. Međutim, pri donošenju pobijanog rješenja počinjena je apsolutno bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati obzirom da ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, posljedično čemu se ne može ispitati je li prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite zbog smetanja posljednjeg mirnog posjeda tužitelja na dijelu nekretnine označene kao čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u nalazu i mišljenju sudskog vještaka Ivana Barbalića, dipl. ing. geod., od srpnja 2025. , označenog točkama A-B-C-A, površine 0,45 m2, radnjama tuženika pobliže navedenim pod točkom I izreke pobijanog rješenja, uspostava ranijeg posjedovnog stanja uklanjanjem betonskih blokova (bloketa) sa površine od 0,45 m2, te zabrana tuženiku takvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja na navedenoj nekretnini.

7. U žalbenom postupku sporno je jesu li ispunjene pretpostavke posjedovne zaštite.

8. Pobijanim rješenjem, prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev uz zaključak da tužitelj nije dokazao da je bio posljednji mirni posjednik predmetnog dijela nekretnine, te da postavljanjem drvenih dasaka, a potom betonskih blokova, nije dokazano smetanje posjeda obzirom da tužitelj i dalje može pristupiti svojoj kući vozilom koristeći pristupni put širine približno 3 metra.

8.1. Osnovano tužitelj u žalbi ističe da se pobijano rješenje za sada ne može ispitati , te da su razlozi odlučni za donošenje odluke nejasni i djelomično proturječni , to stoga što se i prema mišljenju ovog suda prvostupanjski sud upustio u raspravljanje činjenica koje u konkretnom slučaju nisu od značaja jer predmet spora nije pitanje je li tužitelju zbog postupanja tuženika, onemogućen prolaz vozilom do kuće, opseg korištenja pristupnog puta niti mogućnost mimoilaženja vozila, već isključivo pitanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja na dijelu nekretnine označenom točkama A-B-C-A, površine 0,45 m2.

9. Odredbom članka 20. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; - dalje: ZV), propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanjem uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed.

9.1. Odredbom članka 22. stavka 1. ZV-a propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a stavkom 2. istog članka propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9.2. Nadalje i člankom 441. ZPP-a propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, te da je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10. Iz sadržaja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjski sud pravilno navodi navedena pravna načela, međutim obrazloženje pobijanog rješenja pretežito temelji na okolnostima koje nisu odlučne za pružanje posjedovne zaštite u predmetnom slučaju.

11. Tako u obrazloženju opširno raspravlja o mogućnosti prolaza vozilom do kuće tužitelja, širini pristupnog puta, prometnim standardima, te činjenici da tužitelj i dalje može pristupiti svojoj nekretnini drugim dijelom puta , koje okolnosti prema mišljenju ovog suda mogu biti od značaja u postupcima koji se odnose na pravo prolaza, služnosti ili uređivanje suvlasničkih odnosa, ali nisu odlučne za ocjenu je li došlo do smetanja posjeda na dijelu nekretnine koji je predmet ovog postupka. Naime, kako je već ranije navedeno, predmet spora nije pravo tužitelja na prolaz vozilom do kuće, niti pitanje postoji li drugi prikladan prolaz, već je pitanje je li tužitelj bio posljednji mirni posjednik dijela nekretnine označenog točkama A-B-C-A, te je li tuženik na tom dijelu poduzeo radnje kojima je promijenio postojeće posljednje stanje posjeda.

11.1. Iz stanja spisa proizlazi da među strankama nije sporno da je upravo tuženik postavio drvene daske, a potom betonske blokove na predmetnom dijelu nekretnine, čak što više, iz iskaza tuženika proizlazi da je navedene radnje poduzeo kao reakciju na ponašanje tužitelja vezano uz korištenje zajedničkog puta na drugoj nekretnini označenoj kao čkbr. [katastarska čestica], koja nije predmet ovog postupka, konkretno zbog parkiranja vozila tužitelja na tom putu, pri čemu prvostupanjski sud nije dao jasne razloge kakav utjecaj navedena okolnost ima na odlučne činjenice koje se odnose na posljednje stanje posjeda i čin smetanja.

11.2. Osim toga, prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nije dokazao da je bio posljednji mirni posjednik spornog dijela nekretnine, međutim iz obrazloženja nije jasno zbog kojih razloga nije uvažio suglasne iskaze stranaka i svjedoka RG i LG, koji su se odnosili upravo na dugogodišnje korištenje predmetnog dijela zemljišta, niti je dao dostatne razloge glede značaja drugih utvrđenih okolnosti uključujući tvrdnju tužitelja o postojanju komunalnih priključaka na predmetnom dijelu nekretnine, te okolnosti pod kojima je sporni zaobljeni dio zida ostavljen prilikom ranijih građevinskih zahvata, za koji i sam tuženik priznaje da je sporni zaobljeni dio zida tako postavio prije više od dvadeset godina radi omogućavanja lakšeg pristupa tužitelja njegovoj nekretnini.

12. Slijedom navedenog, za sada nije moguće sa sigurnošću utvrditi temelji li se zaključak prvostupanjskog suda na ocjeni da tužitelj nije bio posljednji mirni posjednik predmetnog dijela nekretnine ili na ocjeni da unatoč postojanju posjeda, nije došlo do smetanja jer tužitelj i dalje može pristupiti svojoj kući (što uopće niti nije predmet spora), obzirom da opisano obrazloženje pobijanog rješenja ostavlja dvojbu o odlučnim činjenicama na kojima je odluka zasnovana , te onemogućuje njezino pravilno ispitivanje u žalbenom postupku.

13. Stoga je na temelju članka 380. točke 3. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti ukazanu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, vodeći računa o navodima i uputama ovog drugostupanjskog suda. Prvostupanjski sud će održati novu glavnu raspravu na kojoj će dodatno saslušati stranke i svjedoke radi utvrđenja postojanja pretpostavki za posjedovnu zaštitu, pri čemu će imati u vidu samo činjenice koje su predmet spora, te će polazeći od odredbi članka 21. i 22. ZV-a i članka 441. ZPP-a, ponovno ocijeniti sve izvedene dokaze i jasno utvrditi tko je bio posljednji mirni posjednik dijela nekretnine označenog točkama A-B-C-A, površine 0,45 m2, od kada i na koji način je vršen posjed na spornom dijelu nekretnine, je li tuženik na tom dijelu poduzeo radnje opisane u tužbenom zahtjevu i je li pri tome bio svjestan da postavljanjem drvenih dasaka a potom betonskih blokova mijenja dotadašnje stanje na spornom dijelu nekretnine, pri čemu će cijeniti i razlog takvog njegovog postupanja, te će obrazložiti predstavljaju li te radnje čin smetanja posjeda u smislu odredaba ZV-a. Nakon potpunog i pravilnog utvrđenja navedenih odlučnih činjenica, donijeti će zakonitu odluku koju će valjano obrazložiti sukladno članku 338. stavka 4. ZPP-a, koja ima uporište u stanju spisa i provedenim dokazima, dajući za svoje zaključke jasne i obrazložene razloge .

15. Prvostupanjski sud će na temelju članka 166. stavka 3. ZPP-a odlučiti i o troškovima žalbenog postupka.

Slavonski Brod, 29. lipnja 2026.

Sutkinja

Mirjana Šebalj Meglajec