Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-143/2025- 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Tatjane Radaković Bašić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavelić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice OCJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tužitelja OC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupa Marko Petković odvjetnik u Šibeniku, Stjepana Radića 71, protiv tuženika ĆC, sin KC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] HV-a 78A, zastupanog po odvjetnicima u OD "Rude i partneri" j.t.d. u Šibeniku, Stjepana Radića 6/II, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi 1. tužiteljice i 2. tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2020/2023 od 15. studenoga 2024., na sjednici vijeća 29. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se žalba 1. tužiteljice i 2. tužitelja kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2020/2023 od 15. studenoga 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja (imena u nominativu): ad.1 OCJ, OIB [osobni identifikacijski broj] i ad.2 OC, OIB [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužitelj HC sin EC, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koji je na skici mjesta očevida koju je izradio mjernik ZC dipl. ing. geodezije dana 21. ožujka 2016. godine, označen slovima „A-B-C-D-A“, površine 1.100,00 m2, koja je skica sastavni dio ove presude, također da je tužitelj HC sin EC, OIB [osobni identifikacijski broj], suvlasnik za ¾ dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] – [katastarska općina] i to onoga koji je na skici mjesta očevida koju je izradio mjernik ZC dipl. ing. geodezije dana 21. ožujka 2016. godine, koja je sastavni dio ove presude, označen likom omeđenim slovima „K-J-I-H-G-G1-J1- K1-K“, pa je tuženik ĆC sin KC, OIB [osobni identifikacijski broj], dužan predati tužitelju HC sinu EC, OIB [osobni identifikacijski broj], posjed opisanog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijelo, te posjed opisanog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za ¾ dijela, sve rokom od petnaest dana pod prijetnjom ovrhe“.

II. Nalaže se tužiteljima (imena u nominativu): ad.1 OCJ, OIB [osobni identifikacijski broj] i ad.2 OC, OIB [osobni identifikacijski broj], platiti tuženiku ĆC sinu KC, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 3.625,00 eura (tri tisuće šesto dvadeset pet eura), uvećano za zakonske zatezne kamate koje na isti iznos teku od donošenja ove presude do isplate, u roku od petnaest dana, pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žali se 1. tužiteljica i 2. tužitelj (dalje: tužitelji) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešne odluke o troškovima postupka. Navode da je postojanje pravnog interesa je procesna pretpostavka za dopušteno suđenje u određeno j pravnoj stvari, a ne materijalno pravna pretpostavka za prihvaćanje zahtjeva određenog sadržaja. Ističu da je važno da teme raspravljanja ne određuju samo stranke, nego i sud, te da stav prvostupanjskog suda o nepostojanju pravnog interesa i svemu navedenom u točki 38. obrazloženja presude je itekako bitan. Svoj stav prvostupanjski sud je bio dužan iznijeti u tijeku postupka jer načelo jednakosti procesnih subjekata, ali i načelo kontradiktornosti kako ga shvaća i prihvaća Europski sud traži da stranke budu upoznate s stavom suda od kojih zavisi usmjeravanje parnice i njezina sudbina. Predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev tužitelja, a podredno da ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku. Potražuju žalbeni trošak u iznosu od 250,00 eura i trošak sudske pristojbe.

3. Na žalbu tužitelja nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Prvostupanjska presuda je u dovoljnoj mjeri razumljiva da se može preispitati.

5.1. Prvostupanjski sud je, postupajući sukladno odredbi članka 8. ZPP -a, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

6. Predmet spora je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži priznanje prava vlasništva posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], i to jugoistočnog dijela te nekretnine površine od 1.100,00 m2, narodnog imena „Brdine“, koji je na skici koju je izradio mjernik, prikazan likom omeđenim slovima „A-B-C-D“, i suvlasnik ¾ dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] – [adresa] i to onoga dijela koji je na skici, označen likom omeđenim slovima „K-J-I-H-G-G1-J1-K1-K“.

6.1. Predmet spora je i tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži predaju u posjed opisanog dijela čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] za cijelo, te posjed opisanog dijela čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] za ¾ dijela, sve u roku od petnaest dana pod prijetnjom ovrhe“.

7. U činjeničnim navodima tužbe prednik tužitelja tvrdi da je sporne nekretnine stekao nasljeđivanjem iza svog pokojnog oca EC pok. HC , te da su sporne nekretnine raspravljene kao ostavinska imovina rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-1008/09 od 30. listopada 2009., te su uručene njemu kao sinu ostavitelja u cijelosti, i to nekretnina narodnog imena „Brdine“ u naravi vinograd (u tužbi se ovaj dio opisuje kao jugoistočni dio čest. zem. [katastarska čestica] , k. o. [katastarska općina]), te nekretnina zvanu „Stubalj“ i to ½ iste do bure (u tužbi se kaže da se radi o sjevernom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] površine 1.833,00 m2). Tužitelj tvrdi da je tuženik, koji je isto sin pokojnog ostavitelja, a djed tuženika, u posjedu tih nekretnine bez valjane pravne osnove te da je greškom u katastarskom operatu kao posjednik za 1.100,00 m2 navedenih nekretnina bio upisan otac tuženika, ujedno brat tužitelja KC.

7.1. Iz takvih navoda tužbe proizlazi da se radi o vlasničkoj tužbi predmnijevanog vlasnika u smislu članka 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/0, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, dalje ZV ) .

8. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da je ovoj pravnoj stvari bila donesena prvostupanjska presuda pod poslovnim brojem P-2123/2015 dana 29. prosinca 2016. kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja HC sina EC, koja preuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Karlovcu poslovnim brojem Gž-327/2017 od dana 07. veljače 2018.,

- da je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Rev-2199/2018 od 01. lipnja 2022. ukinuta presuda Županijskog suda u Karlovcu , te je u ponovljenom postupku Županijski sud u Karlovcu rješenjem broj Gž-681/2022 od dana 15. ožujka 2023. ukinuo prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2123/2015 od 29. prosinca 2016. i predmet vratio na ponovni postupak,

- da je tužitelj HC, **.**.2018. preminuo, a da su njegovi pravni slijednici supruga OCJ, i sin OC preuzeli ovu parnicu,

- da je sporno pravo na posjed jugoistočnog dijela kč. br [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] narodnog imena „Brdine“ vinograd i ¾ sjevernog (burnog) dijela kč. br. [katastarska čestica], k.o.

[adresa], narodnog imena „Stubalj“,

- da su u vrijeme vođenja prvostupanjskog postupka navedene nekretnine bile u posjedu tuženika,

- da su sporne nekretnine bile vlasništvo EC i UC, roditelja prednika tužitelja i bake i djeda tuženika,

- da su ŠC i UC UC. svoje nekretnine, između ostalih i sporne nekretnine, darovali svojoj djeci HC, ovdje predniku tužitelja, i KC, ocu tuženika i to u omjeru ¼ HC, a ¾ KC,

- da su braća HC i KC KC. sklopili ugovor o diobi s time da je tim ugovorom o razvrgnuću suvlasničke zajednice bila obuhvaćena samo kč.br. (dio) 3636, k. o. [katastarska općina], dok diobom nije bila obuhvaćena kč.br. (dio) 241/1 iste k.o.,

- da je pravomoćnom presudom Okružnog suda u Šibeniku poslovni broj P-3/77 od 17. ožujka 1978. opozvan ugovor o darovanju nekretnina od 16. siječnja 1969. u odnosu na KC, dakle u odnosu na ¾ suvlasnog dijela ukupno darovanih nekretnina,

- da opoziv ugovora o darovanju u odnosu na KC ne utječe na ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice kojega su 1971 sklopili braća HC i KC,

- da je kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], obzirom da nije bila predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice braće KC, ostala u suvlasništvu HC i - nakon opoziva ugovora o darovanju - darovatelja,

- da je ŠC sudskom oporukom od 15. kolovoza 1983. sporne čestice ostavio sinu HC,

- da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju koje je donio Općinski sud u Šibeniku pod poslovnim brojem O-1008/09 od 30. listopada 2009. utvrđeno da su sporne nekretnine ostavinska imovina pokojnog EC, iz [adresa], rođenog 1900., a umrlog 1985. te su u rješenju opisane kao zemlje zvane „Brdine“ vinograd i „Stubalj ½ do bure k. o. [katastarska općina],

- da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-1008/09 od 30. listopada 2009. raspoređena ostavinska imovina iza pokojnog EC, koja uključuje i spornu imovinu, temeljem oporuke br. Pi-

187/83 od 15. kolovoza 1983.,

- da su i prednik tužitelja i prednik tuženika sudjelovali u ostavinskom postupku.

9. Polazeći od naprijed navedenih činjenica prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev uz obrazloženje da tužitelji kao nasljednici pokojnog HC nemaju pravnog interesa prema tuženiku postavljati tužbeni zahtjev niti u deklaratornom dijelu na utvrđenje, a niti imaju pravni interes postavljati kondemnatorni dio zahtjeva na predaju posjeda, jer tužbeni zahtjev glasi na HC koji je mrtav te kao takav više nema stranačku sposobnost, niti može biti nositelj procesnih prava i dužnosti, niti se taj nedostatak može otkloniti.

9.1. Iako tužitelji u žalbi osnovano ističu da je ovakav stav prvostupanjskog suda neispravan jer je postojanje pravnog interesa procesna pretpostavka za dopušteno suđenje u određenoj pravnoj stvari, a ne materijalno pravna pretpostavka za prihvaćanje tužbenog zahtjeva određenog sadržaja i nedostatak ne može biti razlog za odbijanje tužbenog zahtjeva, te je sud u tom slučaju dužan tužbu odbaciti, pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo je odbiti tužbeni zahtjev.

10. Naime, u konkretnom slučaju radi se o tužbi predmnijevanog vlasnika u smislu članka 166. ZV-a, koji glasi: Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnjevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju.(2) Predmnjevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on. (3) Predmnjeva vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila pošteni posjednik stvari. (4) Predmnjevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanoga vlasnika.

10.1. Članak 159. stavak od 1. do 3. ZV-a, propisuje kako se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

10.2. Članak 18. stavak 3. ZV-a, propisano je da je posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

11. U konkretnom slučaju tužbeni zahtjev je usmjeren na priznanje prava vlasništva i predaju u posjed posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]- Bilice i to jugoistočnog dijela te nekretnine površine od 1.100,00 m2, narodnog imena „O“, prikazan likom omeđenim slovima „A-B-C-D“, kao i priznanje prava vlasništva na ¾ dijela čest. zem. [katastarska čestica] narodnog imena „Stubalj“ do bure, k. o. [katastarska općina] – [adresa] i to onoga dijela koji je na skici označen likom omeđenim slovima „K -J-I-H-G-G1-J1- K1-K“.

12. Predmetne nekretnine, raspoređene su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-1008/09 od 30. listopada 2009. iza pokojnog EC, iz [adresa], bez naznake površine, na način da su na nekretninama koje su bile vlasništvo pokojnog ostavitelj u trenutku njegove smrti 1985., a koje se nalaze u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], te su kao nasljednici proglašeni sin HC (prednik tužitelja), kći ČC, sin KC (prednik tuženika) i unuka SC.

13. Prema odredbi članka 135. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 52/71, 47/78) ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti, kada postaje njihovo zajedničko vlasništvo, a to znači vlasništvo više osoba na nepodijeljenoj stvari kada su njihovi udjeli odredivi, ali nisu unaprijed određeni - članak 18. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91.) ili sada članak 57. ZV-a.

14. Temeljem članka 231. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 53/91), koji po odredbi članka 253. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03) treba primijeniti na ovaj spor, pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u postupku ostavinske rasprave ukoliko im se ne prizna pravo da se svoj zahtjev ostvaruju u parnici. To što u rješenju o nasljeđivanju nisu bile navedene površine nekretnina koja su bile predmet ostavinskog postupka kao opseg ostavine, nema za posljedicu da stranke nisu vezane za to rješenje.

15. Budući je prednik tužitelja sudjelovao u ostavinskom postupku u kojem je sporni dio imovine, iako neprecizno, utvrđen kao ostavinska imovina takvo rješenja ga veže, te stoga u odnosu na tužitelje zbog nedostatka poštenja, ne djeluje predmnijeva vlasništva, te je njihov tužbeni zahtjev valjalo odbiti temeljem članka 166. stavak 3. ZV-a.

16. Pravilna je i odluka o parničnom trošku, kako po osnovi tako i po visini, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP -a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23).

17. Slijedom navedenog valjalo je odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (članak 368. stavak 2. ZPP-a).

18. Kako tužitelji nisu uspjeli u ovom žalbenom postupku, isti su odbijeni sa zahtjevom za naknadom troška žalbenog postupka (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

U Gospiću, 29. lipnja 2026.

Predsjednica vijeća :

Milka Vraneš