- 1 -              Revd 121/2024-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 121/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. T., OIB: ..., iz S., zastupana po punomoćniku I. M., odvjetniku u S., protiv tuženice F. T., OIB: ..., iz V., zastupana po punomoćniku V. V., odvjetniku u V., radi brisovne tužbe, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2866/2023-2 od 22. kolovoza 2023., kojom je preinačena  presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3245/2019 od 17. listopada 2022., u sjednici održanoj 17. siječnja 2024.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Odbija se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.

 

II. Odbacuje se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

 

Obrazloženje

 

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2866/2023-2 od 22. kolovoza 2023., kojom je preinačena  presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3245/2019 od 17. listopada 2022.

 

2. Tuženica je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavila slijedeća pitanja:

 

"1. Je li ugovor o darovanju za slučaj smrti (donatio mortis causa) ugovor intitu personae?

 

2. Stječe li daroprimac temeljem Ugovora o darovanju za slučaj smrti prava i obveze u momentu sklapanja ugovora ili tek u momentu smrti daroprimca?

 

3. Može li predmet Ugovora o darovanju za slučaj smrti ući u ostavinsku masu daroprimca i biti predmetom nasljeđivanja ako je daroprimac umro prije darovatelja?

 

4. Kod ugovora o darovanju za slučaj smrti prestaje li isti u slučaju da daroprimac, obdarenik premine prije darovatelja imajući u vidu da je isti (ugovor) u biti zaključen pod suspenzivnim uvjetom ili je potrebno posebno, izrijekom ugovoriti da smrti daroprimca, obdarenika prije darovatelja dovodi do prestanka, raskida ugovora o darovanju za slučaj smrti?

 

5. Je li daroprimac iz ugovora o darovanju za slučaj smrti, ako je umro prije darovatelja, u momentu svoje smrti nositelj prava i obveza iz ugovora o darovanju za slučaj smrti ili je taj ugovor momentom njegove smrti prestao?

 

6. Je li sud drugog stupnja pri odlučivanju o žalbi ovlašten upuštati se u ispitivanje stvarne volje stranaka kod ocjenjivanja vrste pravnog posla koji su stranke sklopile, i ako je, je li dužan za navedena utvrđenja dati jasne, razumne i na zakonu utemeljene argumente koji se mogu ispitati?

 

7. Je li "prava i obveze iz ugovora o darovanju za slučaj smrti" mogu biti nasljediva odnosno ulaze li u ostavinsku masu daroprimca, obdarenika kao imovinsko nasljedivo pravo u slučaju smrti daroprimca, obdarenika prije darovatelja?

 

8. Je li smrt darovatelja u ugovoru o darovanju za slučaj smrti suspenzivan uvjet čija realizacija postaje nemoguća u slučaju da daroprimac, obdarenik premine prije darovatelja čime se dovodi do nemogućnosti realizacije takvog darovnog ugovora?

 

9. Je li sud drugog stupnja, pri donošenju presude kojom se preinačuje presuda suda prvog stupnja, ovlašten presuditi na temelju bitno drugačije pravne osnove od one o kojoj se u postupku raspravljalo, bez omogućavanja strankama da se o istoj izjasne?"

 

3. Tuženica još ističe da su joj pobijanom odlukom povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to:

 

- povreda prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ili čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

 

5. Prijedlog za dopuštenje revizije je neosnovan u odnosu na postavljena pitanja, dok je nedopušten u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

6. Polazeći od odredbe čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da se pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije ne mogu smatrati pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, uvidom u odluke ovog suda na koje se poziva podnositelj prijedloga (Rev 4253/2019 od 20. rujna 2022. i Rev 1435/1992-2 od 20. srpnja 1993.) utvrđeno je da nije riječ o istovrsnoj činjeničnoj, a slijedom toga niti pravnoj situaciji kao u ovom predmetu, pa su utoliko izostali razlozi važnosti postavljenih pitanja. Prema tome, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. st. 3. ZPP, pa nema pretpostavki za intervenciju ovog suda i dopuštenje revizije.

 

7. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješeno je kao u st. I. izreke.

 

8. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kako temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala i u nižestupanjskom postupku.

 

9. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj sud je ocijenio da tuženica nije učinila vjerojatnim da joj u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

10. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, riješeno je kao u st. II. izreke.

 

Zagreb, 17. siječnja 2024.