Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: Psp-58/2024-25

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu pojedincu Vlatki Markuš, rješavajući u pravnoj stvari tužitelja ŠP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Marti Licul, odvjetnici u Labinu, protiv tužene ŠPL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, zbog smetanja posjeda, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 13. svibnja 2026. u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika, 26. lipnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjeva tužitelja koji glasi:

1. Utvrđuje se da je tuženica ŠPL, OIB: [osobni identifikacijski broj] smetala tužitelja ŠP, OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu na dijelu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Poreč – Parenzo, koji dio nekretnine je označen crvenom kvadratnom šrafurom na geodetskoj situaciji stvarnog stanja od 4. 11. 2024., koju je izradio ovlašteni inženjer geodezije BP iz ARC GEO d.o.o. na način da je samovlasnim činima dana 16. listopada 2024. godine pokidala uže za sušenje rublja koji se nalazilo privezano za stablo oraha koje se nalazi na jugozapadnom dijelu nekretnine te zabranila tuženiku da bere orahe sa stabla koje raste na jugozapadnom dijelu nekretnine i prijetila da će posjeći to stablo oraha, zabranila da na tom dijelu nekretnine odlaže drva te zabranila da pili stablo murve- duda koje se nalazi na sjevernom dijelu nekretnine te je nasilno uklonila autoprikolicu s južnog dijela predmetnog dijela nekretnine i odbacila je na nekretninu označenu kao k. č. ZGR. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dana 7. studenog 2024. neovlašteno ušla na predmetni dio nekretnine tužitelja te dovela radnike radi mjerenja i vršenja iskopa i gradnje zida na predmetnom dijelu nekretnine na način da se zid sagradi unutar ograđenog dvorišta tužitelja i zatvori dosadanji prolaz do glavne ceste te radi čišćenja raslinja, a dana 8. studenog 2024. na predmetni dio nekretnine poslala treću osobu putem koje je tužitelju zabranila korištenje predmetnog dijela nekretnine nesmetano i na dosadašnji način te naredila uklanjanje vozila tužitelja i ostalih stvari uz prijetnje, provokacije i povišene tonove, dana 13. studenog 2024. tuženica dala nalog trećoj osobi da uđe u predmetni dio nekretnine u posjedu tužitelja, što je ista potom učinila vozilom četiri puta i pritom srušila željezni stup koji se nalazi na sjevernom dijelu na ulazu u predmetni dio nekretnine prema glavnoj cesti, dok je unutar perioda od 14. studenog 2024. do 25. studenog 2024., izuzev dana 24. studenog 2024. tuženica davala naloge trećim osobama da vozilima ulaze u predmetni dio nekretnine u posjedu tužitelja i tamo parkiraju i snimaju privatnu imovinu tužitelja mobitelom, što su potom iste učinile, a dana 26. studenog 2024. su treće osobe po nalogu tuženice ušle u predmetni dio nekretnine u posjedu tužitelja sa službenim vozilom Elektre d.o.o., tu parkirale i okretale vozilo te pobacale betonske blokete te drva koja je tužitelj imao odložena na zapadnom dijelu nekretnine po čitavom tom predmetnom dijelu nekretnine, izvukla iz zemlje željezni stup koji se nalazio na sjevernom dijelu na ulazu u predmetni dio nekretnine prema glavnoj cesti i odbacila ga na predmetni dio nekretnine, a kojeg je dana 13. studenog 2024. treća osoba po nalogu tuženice taj željezni stup srušila te ponovno nasilno uklonile autoprikolicu s južnog dijela predmetnog dijela nekretnine i odbacile na nekretninu označenu kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je dana 29. studenog 2024. tuženica s trećom osobom parkirala vozilo na ulazu u predmetni dio nekretnine, a treća osoba po njezinom nalogu ponovno pobacala betonske blokete te drva koja je tužitelj imao odložena na zapadnom dijelu nekretnine okolo parkirane autoprikolice koja se nalazi na južnom dijelu nekretnine te ponovo izvukla iz zemlje željezni stup koji se nalazio na sjevernom dijelu na ulazu u predmetni dio nekretnine prema glavnoj cesti, a kojeg je treća osoba izvukla dana 26. studenog 2024., a potom tužitelj bio vratio na mjesto te odbacila na predmetni dio nekretnine željeznu građevinsku armaturu te je u narednim danima u razdoblju od 09. prosinca 2024. do 17. ožujka 2025. prekopala cijeli predmetni dio nekretnine, porušila krušnu peć i sjenicu – nadstrešnicu te sagradila betonski ogradni zid uz južni dio predmetnog dijela nekretnine, čime je tuženica onemogućila tužitelja u nesmetanom izvršavanju posjeda prava vlasništva na dosadašnji način, radi čega tužitelj ne može nesmetano koristiti dio nekretnine označen crvenom kvadratnom šrafurom na geodetskoj situaciji stvarnog stanja od 4. 11.2024., koju je izradio ovlašteni inženjer geodezije BP iz ARC GEO d.o.o. na dosadašnji način pa se tuženici zabranjuje svako takvo ili slično smetanje i nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, uz prijetnju izricanja novčane kazne, sve u roku od osam dana.

2. Nalaže se tuženici BPL, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi tužitelju ŠP, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka uvećan za zakonske zatezne kamate koje na ukupan iznos troška parničnog postupka teku od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku osam dana."

II Nalaže se tužitelju da naknadi prouzročeni parnični trošak tuženoj zajedno u iznosu od 625,00 eura (šesto dvadeset pet eura) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos počevši od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate po stopi koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operac ije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 (pet) postotnih poena , u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je u zemljišnoj knjizi ovoga suda na nekretnini označenoj k. č. br. zgr. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisan kao vlasnik, dok je na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnica upisana tužena. Tvrdi da je u isključivom posjedu dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji se nalazi ispred njegove obiteljske kuće koja se nalazi na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa], kučni broj 11a, do ceste, a koji dio nekretnine je omeđen ogradom i živicom prema cesti te stablima i živicom prema preostalom dijelu nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je pobliže označen crvenom bojom na geodetskoj situaciji stvarnog stanja od 04. studenog 2024., koju je izradio ovlašteni inženjer geodezije BP iz ARC GEO d.o.o. Tvrdi da taj dio nekretnine s površinom od 237 m2 ima u izvanknjižnom vlasništvu, te u posljednjem faktičnom i mirnom posjedu, koji u stvarnosti predstavlja jednu jedinstvenu i zaokruženu stambeno-gospodarsku cjelinu zajedno s njegovom obiteljskom kućom. Tvrdi da taj dio koristi kao okućnicu svoje kuće, parkiralište, prolaz do glavne ceste, za odlaganje drva i ostalog materijala te njegovih stvari, na kojem dijelu ima i sagrađenu drvarnicu i sjenicu, te garažu i peć za kruh. Navodi da su 16. listopada 2024. tužena i njezin suprug ušli u posjed dijela predmetne nekretnine te pokidali uže za sušenje rublja koje je bilo privezano na stablo oraha na jugozapadnom dijelu nekretnine i odbacili ga na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nasilno uklonili autoprikolicu koja je bila parkirana na južnom dijelu nekretnine i odbacili ju na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navodi još da su mu tom prilikom zabranili da bere orahe sa stabla koje raste na jugozapadnom dijelu i prijetili da će posjeći to stablo oraha, zabranili da tu odlaže drva, te da pili stablo murve koje se nalazi na sjevernom dijelu nekretnine i koje je redovito pilio. Navodi da je isti dan vratio autoprikolicu na ranije mjesto. Zatim da je u narednim danima 07. i 08. studenog 2024. tužena nastavila sa smetanjem – uznemiravanjem na način da je samovlasno i bez njegova odobrenja ulazila u ograđeni dio njegovog dvorišta te dovodila i slala radnike i treće osobe radi poduzimanja određenih radnji na dijelu nekretnine koji je u njegovom posjedu. Pa je tako dovela i poslala radnike radi mjerenja i vršenja iskopa i gradnje zida na predmetnom dijelu nekretnine na način da se zid sagradi unutar ograđenog njegovog dvorišta i zatvori dosadašnji prolaz do glavne ceste, da očiti raslinje te slala treće osobe koje su ulazile u ograđeni dio i putem kojih je njemu i njegovoj supruzi koja je lošeg zdravstvenog stanja zabranila korištenje predmetnog dijela nekretnine te naredila uklanjanje njegovih vozila i ostalih stvari uz prijetnje, provokacije i povišene tonove . Zatim da je 13. studenog 2024. tužena poslala svoga supruga koji je sa svojim vozilom četiri puta ušao u predmetni dio nekretnine i potom srušio željezni stup koji se nalazi na sjevernom dijelu na ulazu u predmetni dio prema glavnoj cesti. Tvrdi da je tužena takvim ponašanjem neovlašteno poduzela čine kojima je samovlasno smetala njegov posljednji faktički i mirni posjed. Radi toga je predložio da sud donese presudu kojom bi se utvrdilo da ga je tužena smetala u posljednjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine na način kako je to opisao u historijatu, te zabranio tuženoj svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

2.Tužena u svom odgovoru osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Osporava da bi tužitelj bio posjednik, a kamoli izvanknjižni vlasnik dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ne osporava da je tužitelj u posjedu prava stvarne služnosti puta koji se proteže preko jugoistočnog djela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako bi s javne površine došao do svoje nekretnine i koji je prikazan na skici izmjere OP od 09. listopada 2024. Nadalje pojašnjava da je vlasnica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postala temeljem kupoprodajnog ugovora od 05. rujna 2024. nakon čijeg sklapanja je odmah ušla u posjed te nekretnine. Da je 07. rujna 2024. sačinila fotografije iz kojih da je razvidno da je cijela nekretnina bila zarasla raslinjem i kao takva bila neprohodna, a što da je vidljivo iz ortofoto snimaka. Zatim da na tim snimkama nije vidljiv nikakav objekt a niti je ucrtan u katastarskom operatu. Navodi da na predmetnoj nekretnini postoje razrušeni truli ostaci nekadašnje kolibe, ali da tužitelj nije bio u njezinom posjedu. Nadalje navodi da tužitelj pogrešno navodi datume i kronologiju kako je ona koristila predmetnu nekretninu te pogrešno pokazuje stvarno činjenično stanje. Pojasnila je da je dana 17. rujna 2024. započela s čišćenjem predmetne nekretnine malčerom kao i ručno što da je bilo potrebno kako bi geodet mogao izvršiti izmjere, što je tužitelj znao jer je bio prisutan s obzirom da živi u neposrednoj blizini. Nakon toga da je 22. i **.**.2024. OP došao izmjeriti predmetnu nekretninu kojom prilikom je bio prisutan i tužitelj i ničemu se nije protivio niti je bilo čemu prigovorio. Navodi da je tada maknuta i autoprikolica s južnog dijela predmetne nekretnine. Na osnovi tog mjerenja sačinjena je skica izmjere od 09. listopada 2024. Zatim da se je čišćenjem utvrdilo da na predmetnoj nekretnini postoji stablo oraha do kojeg se ranije nije moglo doći. Napomenula je da tužitelju nitko nije zabranio da bere orahe s toga stabla jer plodova nije ni bilo. Zatim da nije tužitelju branila da ispili stablo murve već naprotiv da mu je to dopustila, a što da je vidljivo na fotografiji od 13. listopada 2024. Zatim da je od 01. do 03. listopada 2024. nastavljeno s čišćenjem predmetne nekretnine prilikom čega je iskopan kanal za temelje, a zatim su na dan 03. listopada 2024. betonirani temelji. Tom prilikom je uklonjeno uže za sušenje rublja jer je isto smetalo pumpi za beton, međutim tužitelj se ni tad nije usprotivio izvođenju radova niti uklanjanju užeta pa tako ni 16. listopada 2024. kada je betoniran zid ograde. Naglašava da bi svaki put po dolasku na predmetnu nekretninu parkirala svoj automobil na predmetnoj nekretnini čemu se tužitelj nije protivio. Osporava da bi njezin suprug srušio željezni stup. Na kraju navodi da je tužitelj prekludiran u podnošenju predmetne tužbe koju da je podnio 14. studenog 2024., a za da je za radnje smetanja koje su obuhvaćene tužbom saznao najkasnije 17. rujna 2024. Predložio je da sud odbaci tužbu, a podredno da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3.Nakon toga tužitelj je proširio svoj tužbeni zahtjev koji se odnosi na period od 14. studenog 2024. do 25. studenog 2024., nakon podnošenja tužbe navodeći da je tužena u tom periodu davala naloge trećim osobama da vozilima ulaze na sporni dio nekretnine, tamo parkiraju, snimaju njegovu nekretninu, bacaju njegove betonske blokete i drva, izvukli su iz zemlje željezni stup i odbacili ga, odbacili željeznu građevinsku armaturu, prokopala cijeli sporni dio, porušila krušnu peć i sjenicu - nadstrešnicu, te je sagradila betonski ogradni zid uz južni dio spornog dijela.

Sud je dopustio takvu preinaku tužbe sukladno odredbi članka 190. stavak 3. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, "Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23 – u nastavku ZPP) jer smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa između stranaka.

4.Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: zk izvatke (6-8), kopiju katastarskog plana (9), fotografije (10-15), izvješće i potvrdu PP Poreč (16-17), geodetsku situaciju stvarno stanje (18), fotografije (27-32), kupoprodajni ugovor (40- 43), zk izvadak (44-45), ortofoto snimke (46-47), skicu izmjere (48), fotografije (49-68), rješenje Županijskog suda u Varaždinu SS Koprivnica Gž-508/2024-3 (77-85), fotografiju (86), saslušao je mjerničnog vještaka Vladimira Muškovića, dipl.ing.geod. iz Poreča (99-100), saslušao je svjedoke DP (100), OP (100- 101), LP (101), FP (102), PP (102-103), AP (103-104), JP (104), GP (104-105), izvršio je uvid u skicu lica mjesta (109), fotografije (125-141), saslušao je svjedoka ZP (144- 145), te tužitelja (146-148) i tuženu (148-150) te je izvršio uvid u ovosudni e-spis poslovni broj P-1003/2024.

5.U ovom postupku nije sporno da je tužena vlasnica nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tužitelj je vlasnik susjedne nekretnine na kojoj ima obiteljsku kuću i dvorište oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6.Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi pitanje je da li je tužitelj posljednji mirni posjednik dijela nekretnine tužiteljice i to dijela koji je na geodetskoj situaciji stvarnog stanja od 04. studenog 2024. izrađenoj po ovlaštenom inženjeru SP, označen crvenom šrafurom (18), te da li je tužena smetala tužitelja u posjedu tog dijela na način:

- da je 16. listopada 2024. zajedno sa suprugom pokidala uže za sušenje rublja koje je bilo privezano na stablo oraha na jugozapadnom dijelu, te nasilno uklonili autoprikolicu koja je bila parkirana na južnom dijelu i odbacili je na nekretninu tužitelja, te tom prilikom zabranili tužitelju da bere orahe i prijetili da će posjeći to stablo oraha, zabranili da na spornom dijelu odlaže drva, zabranili mu da pili stablo murve – duda;

- da je 07. i 08. studenog 2024. tužena ulazila u ograđeni dio dvorišta tužitelja te dovodila i slala radnike i treće osobe radi poduzimanja radnji na spornom dijelu i to radi mjerenja i vršenja iskopa i gradnje zida, čišćenja raslinja, te naredila uklanjanje njegovih vozila i stvari uz prijetnje, provokacije i povišene tonove;

- da je 13. studenog 2024. tužena poslala svojeg supruga koji je s vozilom četiri puta ušao u sporni dio i pritom srušio željezni stup koji se nalazi na sjevernom dijelu;

- da je od 14. do 25. studenog 2024. (osim 24. studenog 2024.) tužena davala naloge trećim osobama da vozilima ulaze u sporni dio i tamo parkiraju i snimaju imovinu tužitelja;

- da su 26. studenog 2024. treće osobe ušle na sporni dio po nalogu tužene sa službenim vozilom Elektre d.o.o. te parkirale i okretale vozilo, te pobacale betonske blokete i drva, izvukle iz zemlje željezni stup i odbacile ga;

- da je 29. studenog 2024. tužena s trećom osobom parkirala vozilo na ulazu u sporni dio, a treće osobe da su po nalogu tužene ponovno pobacale betonske blokete i drva koja je tužitelj imao uokolo parkirane autoprikolice, te ponovno izvukli iz zemlje željezni stup;

-da je od 09. prosinca 2024. do 17. ožujka 2025. tužena prekopala cijeli sporni dio, porušila krušnu peć i sjenicu – nadstrešnicu, te sagradila betonski ogradni zid uz južni dio spornog dijela.

7.Pravo na zaštitu posjeda regulirano je odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14-u nastavku ZV) kojom je propisano da svatko koga drugi smeta u posjedu bio da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda.

Odredba čl. 22. st. 1. ZV-a propisuje da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. A st.2. istog članka propisuje da sud pruža posjedovnu zaštitu u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda, nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i bez obzira na to koliko bi smetanje bilo u kakvom javnom ili sličnom interesu.

Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od kada je smetani saznao za čin smetanja (uznemiravanja odnosno oduzimanje) i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (čl. 21. st. 3. ZV-a). Valja navesti kako sudsku posjedovnu zaštitu zbog smetanja posjeda karakterizira sumarnost postupka, koja se odnosi na jednostavnost ograničenost samog predmeta raspravljanja kao i hitnost posjedovne zaštite, budući da se ista može zatražiti i biti od strane suda pružena samo u zakonom predviđenim kratkim prekluzivnim rokovima, čijim protekom se konkretna posjedovna zaštita više ne može ostvariti, budući da se nakon toga pravo na nju gasi.

8.S obzirom na brojne radnje koje tužitelj opisuje kao smetanje njegovog posjeda čiji tijek i kronologiju tužena osporava prije svega bilo je potrebno utvrditi da li je tužitelj bio posljednji mirni posjednik spornog dijela predmetne nekretnine.

9.Na uviđaju lica mjesta 01. rujna 2025. uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Vladimira Muškovića, dipl. ing. geodezije iz Poreča (98-100) sud je utvrdio da se sporni dio nekretnine nalazi u mjestu [adresa] koji u naravi predstavlja neuređenu travnatu površinu obraslu travom koja je s jedne strane ograđena visokim betonskim zidom, a s druge strane asfaltiranom prometnicom, a u jednom dijelu graniči sa isto tako jednom zapuštenom travnatom površinom. Tom je prilikom tužitelj pokazao svoju nekretninu koja se nalazi južno od spornog dijela, a dijeli ih visoki betonski zid na čijem dvorištu se nalaze tri parkirana auomobila, jedno uz sami betonski zid, a druga dva nedaleko uz postojeće kuće. Nadalje se iza auta uz betonski zid nalazi stablo smokve, a u nastavku autoprikolica. Nadalje je na spornom dijelu pokazao gdje je bilo stablo oraha, te je konstatirano da je pokazao mjesto na granici s istom takvom neuređenom travnatom površinom. Izjavio je da je za to stablo bio zavezan konop, dok je drugi kraj bio na stablu murve koja se nalazi preko spomenutog betonskog zida. Konstatirano je da tog oraha nema, a nema ni panja. Nadalje , je tužitelj pokazao mjesto gdje je bio željezni stup i to mjesto uz sami asfaltirani put, te je izjavio da je stup bio visine oko 2 metra i promjera 20 cm. Nadalje je pokazao mjesto uz sam betonski zid, a prema njegovoj kući za koje je naveo da se je tu nalazila autoprikolica, a uz nju bloketi kojih danas nema kao ni željeznog stupa. Nadalje je pokazao mjesto gdje je bilo drugo stablo oraha, a koje se nalazi na sredini spornog dijela uz asfaltirani put, kojeg stabla danas nema. Nadalje je pokazao da je uz to stablo oraha postojala sjenica, garaža, a još dalje prema istoku da je postojala stara krušna peć , a između sjenice i peći da je postojala murva. Konstatirano je da toga više nema, ostao je samo panj koji je izvađen i premješten nešto dalje.

Mjernični vještak Vladimir Mušković, dipl. ing. geod. iz Poreča identificirao je sporni dio, te je izjavio da površina pokazana od strane tužitelja u naravi predstavlja istočni dio k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Ta površina predstavlja neuređenu travnatu površinu na kojoj se nalazi nabacani građevinski materijal koji je također zarastao travom. Jednim dijelom je navedena površina ograđena betonskim zidom i to na južnom dijelu dok je na istočnom dijelu jednim dijelom ograđena kamenim zidom visine cca 2 m kao i niskim betonskim zidićem. Na sjevernom dijelu nalazi se asfaltirana cesta uz koju nema vidljivih graničnih oznaka. Na jugoistočnom dijelu te površine nalazi se betonski zid koji je uvučen prema sjeveru za cca 3,00 m te se isti nalazi unutar k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pozicija istoga prema istočnom dijelu omogućava pristup sa javne prometne površine prema nekretninama tužitelja. Ustvrdio je da nekretnina tužitelja nosi oznaku k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a nalazi se južno od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te ista u naravi predstavlja obiteljsku kuću i pripadajuće dvorište. Kada mu je predočena skica na strani 18 spisa izjavio je da dio koji je na njoj šrafiran crvenom bojom je dio pokazan po tužitelju kao sporan s time da jugoistočni betonski zid koji razgraničava nekretninu tužitelja od nekretnine tužene je prikazan na skici na strani 48 spisa crvenom linijom.

Mjernični vještak je izradio i skicu lica mjesta (109) na kojoj je prikazao sporni dio, te mjesta gdje su se nalazili željezni stup, stabla oraha, stablo murve, nadstrešnica

– garaža, krušna peć i gdje se nalazi betonski zid, te nabacani građevinski materijal i zemlja.

Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka kao i njegovu skicu lica mjesta kao stručne i objektivne a kojemu nisu progovorile niti parnične stranke.

10.Na fotografijama koje je tužitelj priložio uz svoju tužbu s označenim datumom 19. listopada 2024. vidljivi su dijelovi spornog dijela nekretnine tužene nakon što je taj sporni dio očišćen s malčerom. Na drugim fotografijama koje su dostavljene kasnije bez naznačenog datuma kada su nastale vidljive su otpiljene grane uz parkiranu autoprikolicu.

Na fotografijama koje je tužena dostavila uz svoj odgovor na tužbu, a koje imaju oznaku datuma 07. rujna 2024. vidljiva je nekretnina tužene koja je sva obrasla visokom travom i raslinjem i zapuštena. Na fotografiji koja ima oznaku datuma 17. rujna 2024. vidljiv je malčer uz očišćeni dio.

Na fotografiji koja nosi datum 22. rujna 2024. vidljiva je travnata površina i tri osobe koje se vide samo djelomice.

Na fotografijama koje nose datum 01. listopada 2024. vidljivo je trnje i bršljan. Na drugim fotografijama koje nose isti datum vidljivo je da su započeti radovi čišćenja i iskopa jer je na njima vidljiv bager.

Na fotografijama koje nose datum 03. listopada 2024. vidljiva je hrpa friške nabacane zemlje, te očišćena površina.

Na fotografiji koja nosi datum 05. listopada 2024. vidljiva je očišćena površina, te betoniran temelj s armaturom.

Na fotografijama koje nose datum 13. listopada 2024. vidljiv je tužitelj uz otpiljene grane i debla sa tačkama i motornom pilom.

Na fotografiji koja nosi datum 15. listopada 2024. vidljiv je betonirani temelj.

11. Tužena tvrdi da su to fotografije koje prikazuju sporni dio na kojem su vršeni radovi čišćenja i betoniranja temelja za betonsku ogradu. Tužitelj nije osporio tu tvrdnju iz kojeg razloga i sud prihvaća da one prikazuju predmetnu nekretninu.

Posebice na fotografijama koje nose datum od prije listopada 2024. vidljivo je da je predmetna nekretnina i to posebice sporni dio sav obrastao i neprohodan.

12. Tužitelj je taj koji mora dokazati posljednji mirni posjed spornog dijela.

Međutim niti iz jednog provedenog dokaza, pa tako ni iz iskaza saslušanih svjedoka ne proizlazi da je tužitelj to bio.

Svi saslušani svjedoci su u svojim iskazima izjavili da je sporni dio predmetne nekretnine bio zapušten.

Sud njihovim iskazima poklanja vjeru jer i snimljene fotografije to potvrđuju.

Jedino je svjedok FP (102) izjavio da ako je na spornom dijelu sporadično netko i držao neke stvari i da je to mogao biti samo tužitelj.

Svjedok AP, inače bivši vlasnik predmetne nekretnine koji ju je prodao tuženoj, u svom je iskazu (103) izjavio da ga je tužitelj znao zamoliti da na sporni dio odloži drva i kamenje što mu je on dozvolio.

Znači samo iz iskaza tih dvoje svjedoka proizlazi da je tužitelj na spornom dijelu mogao držati svoje stvari po dopuštenju. Međutim nitko od njih to nije vidio.

13. Radi toga sud ocjenjuje da tužitelj nije posljednji mirni posjednik spornog dijela predmetne nekretnine, pa je već iz tog razloga valjalo u cijelosti njegov tužbeni zahtjev odbiti.

14.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1 Zakona o parničnom postupku (SL SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23 – u nastavku ZPP) s obzirom da se radi o postupku smetanja posjeda i s obzirom da tuženu zastupa punomoćnik koji je odvjetnik sukladno Tarifi o naknadi i nagradi troškova za rad odvjetnika.

Tuženoj je priznat trošak jednokratne nagrade u visini od 500,00 eura (Tbr. 7. st. 2.), te trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 125,00 eura, ukupno 625,00 eura.

Sud joj nije priznao trošak zastupanja na uviđaju u iznosu od 200,00 eura s obzirom da je obuhvaćen jednokratnom nagradom.

15.Slijedom svega iznijetog riješeno je kao u izreci.

U Poreču-Parenzo 26. lipnja 2026.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka a rok za žalbu je 15 (petnaest) dana i počinje teći danom dostave rješenja. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.

Rješenje objavljeno na e-Oglasnoj ploči suda 26. lipnja 2026.